Novembar je mesec sa najviše slava u celoj godini, iako se slave obeležavaju tokom čitave godine.
Ovo navodi jedan izvor
Iako se slave obeležavaju tokom čitave godine, novembar se ubedljivo izdvaja kao mesec sa najviše slava u celoj godini
Priprema slavske trpeze zavisi od toga da li praznik pada u toku posta ili na uobičajene posne dane - sredu i petak
Ni u jednom drugom mesecu tokom godine svetitelji zaštitnici ne okupljaju toliko porodica kao u novembru. Kao ubedljivi rekorder po broju slava, novembar predstavlja uvertiru za zimsku sezonu praznovanja, u kojoj uz januar čini dva glavna meseca kada je praznovanje i porodično okupljanje u pitanju.
Krsna slava je jedinstveni običaj srpskog naroda koji je nastao kada je Sveti Sava uveo hrišćanstvo, čime su porodice umesto starih rodovskih božanstava za svoje zaštitnike preuzele hrišćanske svetitelje.
Iako se slave obeležavaju tokom čitave godine, novembar se ubedljivo izdvaja kao mesec sa najviše slava u celoj godini.
Novembar kao rekorder po broju slava predstavlja uvertiru za zimsku sezonu praznovanja i, uz januar, jedan od dva glavna meseca porodičnog okupljanja.
Ovo navodi jedan izvor
Ni u jednom drugom mesecu tokom godine svetitelji zaštitnici ne okupljaju toliko porodica kao u novembru. Kao ubedljivi rekorder po broju slava, novembar predstavlja uvertiru za zimsku sezonu praznovanja, u kojoj uz januar čini dva glavna meseca kada je praznovanje i porodično okupljanje u pitanju.
Priprema slavske trpeze zavisi od toga da li praznik pada u toku posta ili na posne dane sredu i petak.
Ovo navodi jedan izvor
Priprema slavske trpeze zavisi od toga da li praznik pada u toku posta ili na uobičajene posne dane - sredu i petak
Ni u jednom drugom mesecu tokom godine svetitelji zaštitnici ne okupljaju toliko porodica kao u novembru. Kao ubedljivi rekorder po broju slava, novembar predstavlja uvertiru za zimsku sezonu praznovanja, u kojoj uz januar čini dva glavna meseca kada je praznovanje i porodično okupljanje u pitanju.
Krsna slava je jedinstveni običaj srpskog naroda koji je nastao kada je Sveti Sava uveo hrišćanstvo, čime su porodice umesto starih rodovskih božanstava za svoje zaštitnike preuzele hrišćanske svetitelje.
Iako se slave obeležavaju tokom čitave godine, novembar se ubedljivo izdvaja kao mesec sa najviše slava u celoj godini.
Prazničnu sezonu u otvara Sveti Prohor Pčinjski 1. dana u mesecu, a zatim ubrzo slede velike i česte slave, među kojima su neke i posne:
1. novembar: Sveti Prohor Pčinjski
8. novembar: Mitrovdan
11. novembar: Sveti Avramije (posna)
14. novembar: Sveti Kozma i Damjan - Vračevi
16. novembar: Đurđic
21. novembar: Aranđelovdan
24. novembar: Mratindan
25. novembar: Sveti Jovan Milostivi (posna)
27. novembar: Sveti Filip (posna)
26. novembar: Sveti Jovan Zlatousti
29. novembar: Sveti Matej (posna)
Priprema slavske trpeze zavisi od toga da li praznik pada u toku posta ili na uobičajene posne dane - sredu i petak.
Novembarske slave počinju Svetim Prohorom Pčinjskim 1. novembra.
Ovo navodi jedan izvor
Prazničnu sezonu u otvara Sveti Prohor Pčinjski 1. dana u mesecu, a zatim ubrzo slede velike i česte slave, među kojima su neke i posne:
1. novembar: Sveti Prohor Pčinjski
Mitrovdan se obeležava 8. novembra.
Ovo navodi jedan izvor
8. novembar: Mitrovdan
Posne novembarske slave su Sveti Avramije 11. novembra, Sveti Jovan Milostivi 25. novembra, Sveti Filip 27. novembra i Sveti Matej 29. novembra.
Ovo navodi jedan izvor
11. novembar: Sveti Avramije (posna)
14. novembar: Sveti Kozma i Damjan - Vračevi
16. novembar: Đurđic
21. novembar: Aranđelovdan
24. novembar: Mratindan
25. novembar: Sveti Jovan Milostivi (posna)
27. novembar: Sveti Filip (posna)
26. novembar: Sveti Jovan Zlatousti
29. novembar: Sveti Matej (posna)
Novembarske slave uključuju i Sveti Kozmu i Damjana 14. novembra, Đurđic 16. novembra, Aranđelovdan 21. novembra, Mratindan 24. novembra i Svetog Jovana Zlatoustog 26. novembra.
Ovo navodi jedan izvor
14. novembar: Sveti Kozma i Damjan - Vračevi
16. novembar: Đurđic
21. novembar: Aranđelovdan
24. novembar: Mratindan
25. novembar: Sveti Jovan Milostivi (posna)
27. novembar: Sveti Filip (posna)
26. novembar: Sveti Jovan Zlatousti
Mitrovske zadušnice obeležavaju se 7. novembra kao dan molitvenog sećanja na preminule.
Ovo navodi jedan izvor
U sklopu novembarskih duhovnih običaja obeležavaju se i Mitrovske zadušnice (7. novembra), dan posvećen molitvenom sećanju na preminule.
Decembarske pravoslavne slave su svi u toku božićnog posta, pa su svi posne.
Ovo navodi jedan izvor
Decembar možda nema tako dug niz pojedinačnih slava kao novembar, ali u sebi nosi neke od najvećih i najmasovnijih praznika u srpskom narodu. Pravoslavni praznici koje proslavljamo u decembru su svi u toku božićnog posta, pa su samim tim i svi posni:
Decembarske slave uključuju Vavedenje 4. decembra, Svetog Alimpija 9. decembra, Svetog Andreja 13. decembra i Nikoljdan 19. decembra.
Ovo navodi jedan izvor
4. decembar: Vavedenje Presvete Bogorodice
9. decembar: Sveti Alimpije (i Sveti Đorđe)
13. decembar: Sveti Andrej
19. decembar: Sveti Nikola - Nikoljdan
Januar je mesec sa najintenzivnijim praznovanjem, u kom se spajaju Nova godina, Božić i niz krsnih slava.
Ovo navodi jedan izvor
Januar je mesec sa najintenzivnijim praznovanjem, u kom se spajaju Nova godina, Božić i niz krsnih slava. U listu krsnih slava u januaru ubrajamo:
Januarske krsne slave uključuju Svetog Ignjatija 2. januara, Svetog Stefana 9. januara, Svetog Vasilija 14. januara, Svetog Jovana Krstitelja 20. januara, Svetog Savu 27. januara i Časne verige Svetog Petra 29. januara.
Ovo navodi jedan izvor
2. januar: Sveti Ignjatije Bogonosac
9. januar: Sveti Stefan
14. januar: Sveti Vasilije
20. januar: Sveti Jovan Krstitelj
27. januar: Sveti Sava
29. januar: Časne verige Svetog Petra
Februarske slave uključuju Svetog Trifuna 14. februara, Sretenje Gospodnje 15. februara i Svetog Simeona 16. februara, čime zimska praznična sezona ulazi u završnicu.
Ovo navodi jedan izvor
Sa dolaskom februara zimska praznična sezona polako ulazi u svoju završnicu i pravi prelaz ka proleću:
14. februar: Sveti Trifun
15. februar: Sretenje Gospodnje
16. februar: Sveti Simeon
Krsna slava je običaj koji je nastao kada je Sveti Sava uveo hrišćanstvo, čime su porodice umesto starih rodovskih božanstava preuzele hrišćanske svetitelje za zaštitnike.
Ovo navodi jedan izvor
Krsna slava je jedinstveni običaj srpskog naroda koji je nastao kada je Sveti Sava uveo hrišćanstvo, čime su porodice umesto starih rodovskih božanstava za svoje zaštitnike preuzele hrišćanske svetitelje.
U središtu slave su slavski kolač, žito, vino, sveća i molitva svetitelju zaštitniku, a u mnogim krajevima slava se praznuje tri dana.
Ovo navodi jedan izvor
Bez obzira na veličinu trpeze, u samom središtu proslave nalaze se suštinski simboli: slavski kolač, žito, vino, sveća i molitva posvećena svetitelju zaštitniku.
U mnogim krajevima se sačuvao i običaj da se slava praznuje 3 dana: veče uoči slave, dan slave i drugi dan. Ova praksa vuče korene iz praktičnih i istorijskih razloga, kada su gosti iz udaljenih mesta dolazili dan ranije ili se slava proslavljala u tajnosti tokom noći za vreme osmanske vladavine i komunističkog režima.
Uz svaki navod stoje mediji koji ga prenose; navod iz jednog izvora nosi ime tog medija. Slaganje medija nije nezavisna potvrda događaja.
U ovoj analizi nisu utvrđene razlike u navodima.