Hrvatska se smiriti ne može. Njihova štampa opširno i udarno izveštava o političkim promenama u Srbiji, mogućem sastavu nove vlade i najavama da bi drugačiji pristup Beograda mogao da otvori novo poglavlje u odnosima sa susednim zemljama. Zagrebački mediji, kao das nemaju druge teme, posebnu pažnju posvećuju ljudima koji bi mogli da preuzmu najvažnije državne funkcije, programu najavljenih reformi i budućoj politici Srbije prema Hrvatskoj, Evropskoj uniji, NATO-u i Rusiji.
Jutarnji list je ovoj temi posvetio čak šest stranica, uz najavni naslov „15 imena za novu Srbiju“. U središtu analize nalaze se potencijalni članovi buduće vlade i pitanje ko bi mogao da preuzme mesto premijera. Pozivajući se na stručne krugove, list kao jednog od mogućih kandidata navodi Dejana Šoškića, nekadašnjeg guvernera Narodne banke Srbije.
U hrvatskim medijskim analizama pominju se i druga imena iz akademskog i javnog života, među njima sociolog Jovo Bakić i akademik Radomir Sajčić. Ipak, konačan izbor budućeg premijera i ministara još nije poznat, pa se navedena imena za sada razmatraju kao mogući kandidati, a ne kao potvrđeni članovi nove vlade.
Jutarnji list ističe da će jedna od najtežih obaveza nove vlasti biti suočavanje sa nasleđem prethodnog perioda. U tekstu se govori o promenama u pravosuđu, medijima, obrazovanju i drugim institucijama, uz ocenu lista da su one tokom prethodne vlasti bile izložene političkom uticaju. Otvara se i pitanje koliko su studentski predstavnici spremni da se suoče sa političkom prošlošću i da najavljena obećanja pretvore u konkretne reforme.
Slične teme obrađuje i Večernji list, koji analizira plan buduće vlasti u 11 tačaka. Među najavljenim promenama navode se reforme policije, pravosuđa, medijskog sistema i privrede. Posebno se izdvaja pitanje medijskih sloboda i funkcionisanja regulatornih tela, dok list pažnju posvećuje i najavama ograničavanja rijaliti programa.
Prostor daju i mogućnosti poboljšanja odnosa Beograda i Zagreba, koji su godinama opterećeni otvorenim pitanjima, političkim sporovima i povremenim zaoštravanjem retorike.
Premijer Hrvatske Andrej Plenković čestitao je nosiocu Studentske liste Iliji Srdanoviću, izrazivši očekivanje da bi političke promene mogle da doprinesu boljoj saradnji dve zemlje. U Jutarnjem listu preneta je i ocena neimenovanog izvora iz vladajuće Hrvatske demokratske zajednice da su prve poruke ohrabrujuće, ali da će stvarni pravac nove srpske politike biti jasniji tek kada budu poznati sastav vlade i njeni konkretni potezi.
Predsednik hrvatske Socijaldemokratske partije Siniša Hajdaš Dončić ocenio je da se otvara prilika za snažniji dijalog, rešavanje otvorenih pitanja i saradnju na evropskom putu. Poslanik srpske nacionalne manjine Milorad Pupovac takođe je pozdravio mogućnost promene dosadašnjeg pristupa, podsećajući na dugotrajni zastoj u hrvatsko-srpskim odnosima i česte političke napetosti.
Poruke koje stižu iz Zagreba pokazuju da hrvatski političari u promenama u Srbiji vide mogućnost za drugačiju regionalnu dinamiku. Ipak, ostaje da se vidi da li će očekivanja biti praćena konkretnim dogovorima o otvorenim bilateralnim pitanjima, položaju manjina, nestalim osobama i drugim temama koje već dugo opterećuju odnose dve države.
Pitanje ko će upravljati Srbijom privuklo je pažnju i stranih medija. Fajnenšel tajms razmatra izazove sa kojima bi se suočio studentski pokret u pokušaju da formira funkcionalnu vlast, posebno zbog činjenice da takvi pokreti često okupljaju različite političke i društvene grupe koje ne moraju imati ista stanovišta o svim pitanjima. Izborni rezultat i sposobnost da se osvoji podrška građana sami po sebi ne rešavaju složen zadatak formiranja stabilne vlade i sprovođenja programa.
Novi list takođe postavlja pitanje ko će voditi Srbiju i da li će različite struje unutar pokreta uspeti da očuvaju jedinstvo kada dođu na red odluke o ključnim funkcijama, ekonomskim merama i odnosima sa inostranstvom.
Posebno se prate poruke Ilije Srdanovića o budućim odnosima sa susedima. Najave da će nova vlast težiti dobrosusedskoj saradnji privukle su pažnju hrvatskih medija, ali će konkretna spoljna politika zavisiti od odluka buduće vlade, njenih prioriteta i odnosa sa evropskim i drugim međunarodnim partnerima.
Za Zagreb će, kako svi redom navode, važan pokazatelj biti buduća politika Beograda prema otvorenim bilateralnim pitanjima i evropskim integracijama.
Hrvatski mediji već analiziraju moguća imena, programe i spoljnopolitičke pravce buduće srpske vlade.
