
Srpska pravoslavna crkva i vernici slave Svetog Luku, apostola i jevanđelistu, zaštitnika lekara, uz narodne običaje i verovanja vezana za ovu slavu.
Rečenice koje prenose bar 3 od 7 medija.
Srpska pravoslavna crkva i vernici danas obeležavaju Svetog apostola i jevanđelistu Luku, praznik u narodu poznat kao Lučindan. Sveti Luka se u pravoslavnoj tradiciji poštuje i kao zaštitnik lekara, farmaceuta, bolnica i apoteka, budući da je, prema predanju, izučavao medicinu.
Bio je blizak saradnik apostola Pavla i pratio ga na misionarskim putovanjima. Smatra se začetnikom hrišćanskog ikonopisa
Njegove mošti prenete su u Carigrad, a veruje se da imaju isceliteljsku moć.
Tekst iz 7 članaka. 1 rečenicu prenose svi, u 19 se razlikuju.
Danas je Sveti Luka, jedna od najčešćih slava u Srbiji: Praznik prati i neobično narodno verovanje
SVETI LUKA: Danas OBAVEZNO pogledajte u nebo
Srpska pravoslavna crkva i vernici danas obeležavaju Svetog apostola i jevanđelistu Luku, praznik u narodu poznat kao Lučindan.
Sveti Luka jedan je od prvih propovednika hrišćanstva, autor jednog od četiri jevanđelja i, prema crkvenom predanju, osnivač hrišćanskog ikonopisa.
Ovaj dan jedna je od čestih krsnih slava u Srbiji.
Za Svetog Luku vezuju se brojni narodni običaji i verovanja, naročito oni koji se odnose na zdravlje, porodicu i dolazak zime.
Sveti Luka se u pravoslavnoj tradiciji poštuje i kao zaštitnik lekara, farmaceuta, bolnica i apoteka, budući da je, prema predanju, izučavao medicinu.
Rođen je u Antiohiji Sirijskoj, gde je u mladosti učio grčku filozofiju, medicinu i živopis.
Bio je jedan od sedamdeset Hristovih apostola, a prema hrišćanskom predanju, sreo je Isusa Hrista i bio svedok njegovih dela.
Luka je bio Grk, a predanje kaže i da je prvi naslikao ikonu Isusa Hristosa, Bogorodice i apostole Petra i Pavla.
Te ikone su bile uzor ikonopiscima, zbog čega se sveti Luka smatra osnivačem hrišćanskog ikonopisa.
Njegovo ime, latinski Lucius, znači svetlost ili luča i zbog toga se slava zove i Lučindan.
Bio je blizak saradnik apostola Pavla i pratio ga na misionarskim putovanjima.
Nakon Pavlove smrti nastavio je da propoveda hrišćanstvo u Dalmaciji, Italiji, Makedoniji i drugim krajevima.
Sveti Luka autor je trećeg jevanđelja u Novom zavetu, kao i Dela apostolskih.
Njegovo jevanđelje nastalo je, prema crkvenom predanju, oko 60. godine.
Sveti Luka rođen je u Antiohiji, a prema crkvenom predanju bio je obrazovan čovek koji je poznavao medicinu, filozofiju i slikarstvo.
Bio je jedan od Hristovih učenika i blizak saradnik apostola Pavla, sa kojim je putovao i širio hrišćansko učenje.
Smatra se autorom Jevanđelja po Luki i Dela apostolskih, dva značajna dela Novog zaveta.
Njegovo jevanđelje posebno ističe milosrđe, praštanje i ljubav prema čoveku.
Smatra se začetnikom hrišćanskog ikonopisa
Sveti Luka se smatra osnivačem hrišćanskog ikonopisa jer je, prema predanju, naslikao tri ikone Presvete Bogorodice, kao i ikone apostola Petra i Pavla.
Prema predanju, mučenički je stradao u 84. godini života u gradu Tebi, gde su ga neznabošci obesili o maslinu.
Njegove mošti prenete su u Carigrad za vreme cara Konstancija, sina cara Konstantina.
U istoriji srpske države posebno se pamti i dolazak moštiju Svetog Luke u Smederevo.
Despot Đurađ Branković otkupio ih je od turskog sultana za 30.000 zlatnih dukata, a u Smederevo su prenete 12. januara 1453. godine.
Tamo su čuvane do pada grada, kada su relikvije odnete 20. juna 1459. godine.
Prema crkvenom predanju, bio je lekar i prvi ikonopisac, zbog čega se smatra zaštitnikom lekara, slikara i ikonopisaca.
Narodni običaji i verovanja za Lučindan
Lučindan prate i brojni narodni običaji, posebno u ruralnim krajevima Srbije.
Jedno od poznatijih verovanja vezano je za zaštitu stoke od vukova, koji se sa dolaskom hladnijih dana približavaju naseljima.
Zbog toga su domaćini konopcem opasivali torove, uz izgovaranje reči: "Ide Luka, evo vuka" ili "Sveti Luka, sneg do kuka".
Ovi običaji vezuju se za verovanje da se na Lučindan približava zima i da je potrebno zaštititi domaćinstvo i stoku.
Autor je trećeg jevanđelja, Jevanđelja po Luki, kao i Dela apostolskih.
Pratio je apostola Pavla na njegovom drugom i trećem misionarskom putovanju, od Filipa do Rima.
Nakon Pavlove smrti, nastavio je da širi Jevanđelje na teritorijama današnje Italije, Dalmacije, Hercegovine, Crne Gore, Srbije, Albanije, Makedonije i drugih zemalja.
Prema predanju, idolopoklonici su ga uhvatili u Tebi i ubili kada je imao 84 godine.
Uz ovog sveca i njegov praznik vezuju se mnoga lepa i zanimljiva narodna verovanja.
Njegove mošti prenete su u Carigrad, a veruje se da imaju isceliteljsku moć.
Krsna slava Sveti Luka, poznata i kao Lučindan, obeležava se svake godine 31. oktobra.
Prema narodnom verovanju, na ovaj dan ne treba biti previše nervozan niti gajiti crne misli, jer je Sveti Luka bio blag i miran čovek.
U seoskim krajevima Srbije postoji običaj da se na Svetog Luku torovi opasuju koncima kako vukovi ne bi napadali stoku.
Uz ovaj praznik vezuju se i izreke: „Ide Luka, eto vuka” i „Sveti Luka, sneg do kuka”.
Na Lučindan mnogi vernici izgovaraju molitvu Svetom Luki, moleći se za oproštaj greha, isceljenje rana, zaštitu od bolesti i pomoć na putu približavanja Gospodu, kako bi u svom srcu pronašli mir i ljubav.
Sveti Luka je bio lekar, pa je i česta slava u domovima lekara.
Sveti Luka smatra se zaštitnikom lekara, farmaceuta, bolnica i apoteka, a njegov praznik obeležavaju i obrazovne ustanove, među kojima je i Akademija Srpske pravoslavne crkve za umetnost i konzervaciju.
Kada je reč o slavskom običaju, ako Sveti Luka pada u vreme posta ili u sredu ili petak, slavska trpeza je posna.
U ostalim slučajevima priprema se mrsna hrana.
Danas se obeležava i Sveti Petar Cetinjski
Mošti Svetog Luke prenete su iz Epira u Smederevo 12. januara 1453. godine
Mošti Svetog Luke otkupio je despot Đurađ Branković od turskog sultana za 30.000 zlatnih dukata, gde su čuvane do pada grada i odnošenja relikvije 20. juna 1459. godine.
Praznik je u narodu poznat kao Lučindan i česta je slava srpskih porodica.Vernici ga slave i kao iscelitelja i zaštitnika lekara, farmaceuta, bolnica i apoteka.
Srpska pravoslavna crkva istog dana obeležava i Svetog Petra Cetinjskog, koji je 1782. godine postao mitropolit i gospodar Crne Gore.
Svoj život posvetio je narodu, nastojeći da miri zavađena plemena i brani zemlju od osvajača.
Iako je imao položaj vladara, živeo je skromno, monaškim životom.
Iako je bio knez, živeo je kao monah.
Upokojio se 31. oktobra 1830. godine, a njegove mošti počivaju u Cetinjskom manastiru.
Kao lekar, ostao je upamćen po brizi za bolesne i nemoćne, pa ga vernici i danas poštuju kao zaštitnika medicine i ljudi koji se bave lečenjem.
Običaji i verovanja na Svetog Luku
U srpskoj narodnoj tradiciji Lučindan označava prelazak iz jeseni u zimu.
Otuda i poznate izreke „Ide Luka, eto vuka“ i „Sveti Luka, sneg do kuka“, koje podsećaju na dolazak hladnijih dana.
U pojedinim krajevima nekada je postojao običaj da se na ovaj dan koncem opasuju torovi kako bi se, prema narodnom verovanju, stoka zaštitila od vukova.
U Srbiji se na Svetog Luku koncima opasuju torovi da vukovi ne bi davili stoku, a kaže se „Ide Luka, eto vuka“ ili „Sveti Luka, sneg do kuka“, jer dolazi zima kada vukovi iz šuma dolaze do sela u potrazi za hranom.
Verovalo se i da se po ponašanju životinja može predvideti kakva će biti zima.
Ako stoka u toru leži podvijenih nogu, očekivala se oštra zima, dok su ispružene noge nagoveštavale blaže vreme.
U nekim krajevima južne Srbije verovalo se da prvi gost koji na Lučindan uđe u kuću može da nagovesti kakva će biti predstojeća godina.
Za ovaj praznik vezuje se i verovanje da treba izbegavati svađe, ljutnju i teške reči, jer je Sveti Luka, prema predanju, bio blag, strpljiv i spreman da pomogne svakome.
Lučindan se u mnogim porodicama obeležava kao krsna slava, uz slavski kolač, žito, sveću i molitvu.
Praznična trpeza može biti posna ili mrsna, u zavisnosti od dana u nedelji i crkvenih pravila posta.
Sveti Luka ostao je simbol milosrđa, znanja i nesebične pomoći drugima, a njegov praznik prilika je da se vernici podsete važnosti dobrote, strpljenja i brige za bližnje.
Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?
Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare
Sam Sveti Luka lečio je besplatno.
Naši stari nekada su verovali da će nam se baš na ovaj dan - Lučindan kazati kakva nas zima čeka.
Običaj je bio među srpskim domaćinima da na ovaj dan puste ovnove da nagnaju ovce.
Ukoliko bi se ovca natezala bi il’ ne bi, naši preci su verovali da će zima duga, oštra i teška.
Ukoliko ne bi odbijale ovnove, verovalo se da zima neće biti duga i da će proleće doći ranije.
Na ovaj dan su domaćini čašćavali svoje čobane kojima su nosili pite - pazarice.
I dan danas u narodu se kaže: "Sveti Luka, sneg do kuka", a verovalo se i da ako domaćin na Lučindansko jutro porani u tor da obiđe stoku pa vidi kako stoka toga jutra leži, takva će biti i zima - ako je podvila noge, verovalo se da će zima biti oštra a godina zla, a ako je noge opružila, verovali su da ih čeka blaga zima, dobra godina i još bolja letina.
U Srbiji je davno bio običaj i da se torovi s ovcama na ovaj dan opasuju crvenim koncem da u njih ne bi ušli vuci i poklali stoku.
U Crnoj Gori narod veruje da stopalo Svetog Luke, koje se čuva u jednom tamošnjem manastiru, leči očinji vid.
U Crnoj Gori se veruje i da je nebeska duga pojas Svetog Luke.
U Crnoj Gori veruju da duga na nebu predstavlja pojas Svetog Luke.
Luka je i popularno muško ime u Srbiji, pa danas mnogi slave i svoj imendan.
Manastir Svetog Luke u selu Bošnjane kod Varvarina, prema predanju podignut je u doba kneza Lazara i nastanjen svetogorskim monasima sinaitima.
Dva puta je obnavljan, nakon što su ga Turci do temelja spalili u 15. i 19. veku.
Oduvek poštujući ovo sveto mesto, meštani su crkvu iznova sazidali 1996. godine, da bi šest godina kasnije, dolaskom oca Alekseja, manastir doživeo renesansu.
Kao pravoslavni svetionik, sa mesta odakle zvuk njegovih 12 zvona kilometrima seže pozivajući na molitvu, uzdigao se manastir Svetog Luke.
Čudesna svetinja pod čijim su okriljem četiri crkve, tri zvonika i konak, privukla je vernike, pa je glavni hram morao biti nadograđen.