
Mališić je rekla da su se čuvali: imali su pravilo da o delikatnim stvarima ne razgovaraju u redakciji, ne nose telefone sa sobom i sklanjaju se na sigurnija mesta.
Ovu činjenicu navode
„Zbog toga smo se čuvali koliko smo mogli. Imali smo pravilo da o delikatnim stvarima ne razgovaramo u redakciji, da ne nosimo telefone sa sobom i da se sklanjamo na sigurnija mesta, gde smo verovali da možemo da obavimo takve razgovore. Strašno je da je jedna zemlja došla u situaciju da novinari moraju da razvijaju posebne strategije kako bi mogli slobodno da razgovaraju“, naglašava.
„Zbog toga smo se čuvali koliko smo mogli. Imali smo pravilo da o delikatnim stvarima ne razgovaramo u redakciji, da ne nosimo telefone sa sobom i da se sklanjamo na sigurnija mjesta, gdje smo verovali da možemo da obavimo takve razgovore. Strašno je da je jedna zemlja došla u situaciju da novinari moraju da razvijaju posebne strategije kako bi mogli slobodno da razgovaraju“, naglašava.
Mališić je rekla da je redakcija bila u centru pažnje zbog istraživačkih tema koje objavljuje i da im je bilo najvažnije da sačuvaju izvore.
Ovu činjenicu navode
„Bilo nam je jasno da je naša redakcija u centru pažnje zbog istraživačkih tema koje objavljujemo, pre svega zahvaljujući radu Milana Radonjića, Vuka Cvijića, Milana Ćulibrka i svih ostalih kolega koji su se bavili istraživačkim novinarstvom. Bilo nam je najvažnije da sačuvamo svoje izvore, mislim da smo u tome uspeli, jer nismo naivni“, ukazuje Mališić.
„Bilo nam je jasno da je naša redakcija u centru pažnje zbog istraživačkih tema koje objavljujemo, prije svega zahvaljujući radu Milana Radonjića, Vuka Cvijića, Milana Ćulibrka i svih ostalih kolega koji su se bavili istraživačkim novinarstvom. Bilo nam je najvažnije da sačuvamo svoje izvore, mislim da smo u tome uspjeli, jer nismo naivni“, ukazuje Mališić.
Mališić je navela da u novom broju Radara objavljuju tekstove o prisluškivanju potkrepljene dokumentima, uključujući dokumente o prisluškivanju studenata, još jednog tužioca i ljudi iz Radara.
Ovu činjenicu navode
„U ovom broju Radara objavljujemo tekstove o prisluškivanju, potkrepljene dokumentima. Mi takve stvari objavljujemo samo kada imamo dokaze. Imamo dokument o prisluškivanju studenata, dokument o prisluškivanju još jednog tužioca, a sada smo dobili i dokument o prisluškivanju ljudi iz Radara. To samo pokazuje koliko su razmere prisluškivanja bile velike“, kaže Mališić.
„U ovom broju Radara objavljujemo tekstove o prisluškivanju, potkrijepljene dokumentima. Mi takve stvari objavljujemo samo kada imamo dokaze. Imamo dokument o prisluškivanju studenata, dokument o prisluškivanju još jednog tužioca, a sada smo dobili i dokument o prisluškivanju ljudi iz Radara. To samo pokazuje koliko su razmjere prisluškivanja bile velike“, kaže Mališić.
Navod, nepotvrđenoDirektor BIA Vladimir Orlić uputio je zahtev Višem sudu u Beogradu za primenu mera tajnog nadzora protiv Mališić, Petrušić i Radonjića, a sud je mere prvi put odobrio 12. juna 2026. godine, piše Radar.
Ovaj navod prenose
Kako piše Radar, direktor Bezbednosno informativne agencije Vladimir Orlić uputio je zahtev za primenu mera tajnog nadzora protiv Vesne Mališić, glavne i odgovorne urednice Radara, kao i novinara Sandre Petrušić i Milana Radonjića, Višem sudu u Beogradu koji je te mere prvi put odobrio 12. juna 2026. godine.
Navod, nepotvrđenoU merama je bilo propisano snimanje komunikacija u prostorijama, uključujući poslovne prostorije na prvom spratu zgrade na adresi Terazije 5 u Beogradu, gde je redakcija Radara, piše Radar.
Ovaj navod prenose
U merama koje su bile propisane protiv urednice i novinara Radara bilo je snimanje komunikacija u prostorijama, pa se između ostalog navode i „poslovne prostorije na prvom spratu poslovne zgrade na adresi Terazije 5 u Beogradu“, što je zapravo adresa redakcije Radara. Na taj način, BIA pod vođstvom Orlića prisluškivala je komunikacije svih urednika i novinara Radara.
Kako je danas objavio "Radar", direktor Bezbjednosno-informativne agencije Vladimir Orlić uputio je zahtjev za primjenu mjera tajnog nadzora protiv Vesne Mališić, glavne i odgovorne urednice tog nedjeljnika, kao i novinara Sandre Petrušić i Milana Radonjića, Višem sudu u Beogradu koji je te mjere prvi put odobrio 12. juna. U mjerama koje su bile propisane protiv urednice i novinara "Radara" bilo je snimanje komunikacija u prostorijama, pa se između ostalog navode i „poslovne prostorije na prvom spratu poslovne zgrade na adresi Terazije 5 u Beogradu“, što je zapravo adresa redakcije "Radara". Na taj način, BIA pod vođstvom Orlića prisluškivala je komunikacije svih urednika i novinara tog nedjeljnika.
Navod, nepotvrđenoPrema navodima Radara, BIA pod vođstvom Orlića prisluškivala je komunikacije svih urednika i novinara Radara.
Ovaj navod prenose
U merama koje su bile propisane protiv urednice i novinara Radara bilo je snimanje komunikacija u prostorijama, pa se između ostalog navode i „poslovne prostorije na prvom spratu poslovne zgrade na adresi Terazije 5 u Beogradu“, što je zapravo adresa redakcije Radara. Na taj način, BIA pod vođstvom Orlića prisluškivala je komunikacije svih urednika i novinara Radara.
„Na taj način, BIA pod vođstvom Orlića prisluškivala je komunikacije svih urednika i novinara Radara. Takav sistem su primenjivali i u slučaju Tužilaštva za organizovani kriminal. Naime, naša urednica Vesna Mališić na dnevnom nivou razgovara sa novinarima i urednicima o temama koje pripremamo, sagovornicima, dokumentima i izvorima”, piše Radar.
Kako je danas objavio "Radar", direktor Bezbjednosno-informativne agencije Vladimir Orlić uputio je zahtjev za primjenu mjera tajnog nadzora protiv Vesne Mališić, glavne i odgovorne urednice tog nedjeljnika, kao i novinara Sandre Petrušić i Milana Radonjića, Višem sudu u Beogradu koji je te mjere prvi put odobrio 12. juna. U mjerama koje su bile propisane protiv urednice i novinara "Radara" bilo je snimanje komunikacija u prostorijama, pa se između ostalog navode i „poslovne prostorije na prvom spratu poslovne zgrade na adresi Terazije 5 u Beogradu“, što je zapravo adresa redakcije "Radara". Na taj način, BIA pod vođstvom Orlića prisluškivala je komunikacije svih urednika i novinara tog nedjeljnika.
Navod, nepotvrđenoMališić je za Danas rekla da su ona i još dvoje novinara prisluškivani od strane BIA od juna do 3. novembra, te da su im ozvučene prostorije redakcije, automobili i stanovi.
Ovaj navod prenose
Glavna i odgovorna urednica nedeljnika Radar Vesna Mališić za Danas kaže da su ona i još dvoje novinara prisluškivani od strane BIA od juna do 3. novembra, te da su im ozvučene prostorije redakcije, automobili, stanovi. Saznali su da su na merama preko dokumenta i naredbe do kojih je došao Vuk Cvijić.
Glavna i odgovorna urednica beogradskog nedjeljnika "Radar" Vesna Mališić za "Danas" kaže da su ona i još dvoje novinara prisluškivani od strane srpske Bezbjednosno-informativne agencije (BIA) od juna do 3. novembra, te da su im ozvučene prostorije redakcije, automobili, stanovi.
Navod, nepotvrđenoMališić je rekla da su saznali da su na merama preko dokumenta i naredbe do kojih je došao Vuk Cvijić.
Ovaj navod prenose
Glavna i odgovorna urednica nedeljnika Radar Vesna Mališić za Danas kaže da su ona i još dvoje novinara prisluškivani od strane BIA od juna do 3. novembra, te da su im ozvučene prostorije redakcije, automobili, stanovi. Saznali su da su na merama preko dokumenta i naredbe do kojih je došao Vuk Cvijić.
Kako Mališić navodi za "Danas", saznali su da su na mjerama Milan Radonjić, Sandra Petrušić i ona preko dokumenta i naredbe do kojih je došao Vuk Cvijić.
Navod, nepotvrđenoPrema navodima Radara, Orlić je koristio diskreciono pravo da odredi desetodnevnu fizičku pratnju za pojedine članove redakcije u proteklom periodu.
Ovaj navod prenose
Osim zahteva za primenu tajnih mera, prema navodima ovog medija, Orlić je koristio diskreciono pravo da odredi i desetodnevnu fizičku pratnju za pojedine članove redakcije u proteklom periodu.
Navod, nepotvrđenoMališić je navela da je naredba o prisluškivanju doneta 26. ili 27. juna, a da je, prema informacijama koje imaju, obustavljeno 3. novembra.
Ovaj navod prenose
„To je bio i drugi broj u kojem je Vuk Cvijić objavljivao dokumenta o tome šta se dogodilo na Senjaku, u restoranu ’27’. Dakle, tada je prisluškivanje počelo, a prema informacijama koje imamo, obustavljeno je juče, 3. novembra. Naredba je donijeta 26. ili 27. juna“, ukazuje Mališić.
Navod, nepotvrđenoRadar je 1. novembra objavio da je BIA prisluškivala pojedine tužioce Tužilaštva za organizovani kriminal (TOK), u vezi sa predmetom „Nadstrešnica“ o korupciji oko urušavanja nadstrešnice u Novom Sadu.
Ovaj navod prenose
Podsetimo, nedeljnik Radar je 1. novembra objavio je BIA prisluškivala pojedine tužioce Tužilaštva za organizovani kriminal (TOK). Razlog za tajno prisluškivanje prostorija TOK-a bio je nastavak rada na predmetu „Nadstrešnica“, odnosno istraga korupcije u vezi sa urušavanjem nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu.
Navod, nepotvrđenoPrema izvoru Radara, glavni tužilac TOK-a Mladen Nenadić je takođe prisluškivan, a mere tajnog nadzora nad tužiocima određivane su više puta: 9. aprila, 30. aprila, 29. maja, 19. juna i 7. oktobra 2026, a trajale su do 29. oktobra.
Ovaj navod prenose
Prisluškivan je i glavni tužilac TOK-a Mladen Nenadić, a izvor Radara navodi da je BIA bila upućena u svaki korak koji je ovo tužilaštvo preduzelo. Tužioci su bili pod merama tajnog nadzora zbog sumnje na navodnu špijunažu, i to u više navrata: 9. aprila, 30. aprila, 29. maja, 19. juna i 7. oktobra 2026. godine, kada su mere poslednji put određene. Direktor BIA Vladimir Orlić tek je nakon izbora odlučio da se prisluškivanje TOK-a prekine, pa je ono trajalo do 29. oktobra.Navod, nepotvrđenoPotpredsednik UNS-a Slobodan Ćirić ocenio je da je odluka o prisluškivanju imala političku pozadinu i da je cilj bio da se spreči sloboda javne reči i uguši kritika vlasti.
Ovaj navod prenose
„Uveren sam da je odluka o prisluškivanju imala debelu političku pozadinu, čiji je osnovni cilj bio da se spreči sloboda javne reči, da se uguši svaka kritika vlasti, da se montiraju afere o navodnoj špijunaži“, ukazuje Ćirić.
Navod, nepotvrđenoPravnica NUNS-a Marija Babić rekla je da je, prema informacijama kojima raspolažu, mere sprovedene zbog sumnje da novinari ugrožavaju bezbednost države izvršenjem krivičnog dela špijunaže, i ocenila da je korišćenje takvih metoda prema novinarima nedopustivo.
Ovaj navod prenose
Pravnica NUNS-a Marija Babić kaže da je korišćenje ovakvih metoda prema novinarima nedopustivo.
„Iako smo možda i ranije sumnjali da se ovakve stvari dešavaju, sada pred nama imamo informacije koje otvaraju ozbiljna pitanja o tome u kojoj meri su novinari i njihovi izvori zaštićeni. Još uvek nemam dovoljno informacija, ali sama činjenica da su novinari bili predmet mera Bezbednosno-informativne agencije, u kontekstu obavljanja svog profesionalnog posla, izuzetno je zabrinjavajuća i otvara ozbiljna pitanja o zaštiti njihovih prava“, ukazuje Babić.
Naglašava da takve prakse ugrožavaju ne samo prava novinara na privatnost i slobodu rada već utiču i na poverljivost novinarskih izvora, što je jedan od ključnih preduslova za slobodno i nezavisno novinarstvo.
„Prema informacijama kojima raspolažemo, mere su sprovedene zbog postojanja osnova sumnje da novinari preduzimaju aktivnosti kojima se ugrožava bezbednost države izvršenjem krivičnog dela špijunaže. To otvara ozbiljna pitanja i ukazuje na zabrinjavajuću praksu, posebno imajući u vidu teme kojima se redakcija Radara bavi i način na koji novinari obavljaju svoj posao“, objašnjava Babić.
Uz svaki navod stoje mediji koji ga prenose; navod iz jednog izvora nosi ime tog medija. Slaganje medija nije nezavisna potvrda događaja.
U ovoj analizi nisu utvrđene razlike u navodima.