Umro Josip Pečarić: Beogradski student, svetski važan matematičar, ali i tvorac monstruoznih teza o Jasenovcu

Hronologija

1. 29. okt
   Index (otvara se u novom prozoru)

   Umro je Josip Pečarić

   U ZAGREBU je danas 29. listopada u 79. godini preminuo hrvatski matematičar i redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, akademik Josip Pečarić, objavila je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Više od… Ceo tekst

   U ZAGREBU je danas 29. listopada u 79. godini preminuo hrvatski matematičar i redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, akademik Josip Pečarić, objavila je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.

   Više od 1200 radova iz matematike

   Akademik Pečarić objavio je više od 1200 znanstvenih radova iz područja matematike i bio je jedan od vodećih svjetskih stručnjaka za teoriju nejednakosti. Ujedno je jedan od deset matematičara u svijetu čiji broj radova na MathSciNet-u prelazi 500. Bio je i glavni urednik međunarodnog matematičkog časopisa Mathematical Inequalities and Applications.

   Rođen je 2. rujna 1947. u Kotoru, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je 1972. na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu s radom iz nuklearne fizike.

   Na istom je fakultetu magistrirao 1975., a 1982. i doktorirao matematičke znanosti. Nakon studija radio je u Geomagnetskom institutu u Grocki te na Građevinskom fakultetu u Beogradu. U Zagreb dolazi 1987. i postaje profesor na Tekstilno-tehnološkom fakultetu. Na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu vodio je seminar "Nejednakosti i primjene" te bio glavni istraživač na istoimenom projektu.

   Za redovitog člana HAZU izabran je 2000., nakon što je od 1992. bio član suradnik. Bio je i član The New York Academy of Science i dopisni član Dukljanske akademije znanosti i umjetnosti. Prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman odlikovao ga je 1999. Redom Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića. Državnu nagradu za znanost u području prirodnih znanosti dobio je 1996. godine.

   Zagovornik ustaškog pozdrava i povijesnog revizionizma

   Iako je u matematičkim krugovima imao neosporan ugled, Pečarić je u široj javnosti godinama bio prepoznatljiv prije svega kao krajnji desničar, povijesni revizionist i jedan od najglasnijih zagovornika ustaškog pozdrava "Za dom spremni". Objavio je više od stotinu knjiga, pamfleta i otvorenih pisama u kojima je sustavno relativizirao zločine kvislinške NDH, negirao razmjere ustaških zločina u logoru Jasenovac (u knjigama poput Srpski mit o Jasenovcu) te branio osuđene ratne zločince iz devedesetih, poput Darija Kordića.

   Tekst se nastavlja ispod oglasa

   Tražio da se ustaški pozdrav uvede u Hrvatsku vojsku

   Najveću buru u javnosti izazvao je u kolovozu 2015. godine, kada je organizirao peticiju i poslao otvoreno pismo tadašnjoj predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović i šefu HDZ-a Tomislavu Karamarku, tražeći da se ustaški pozdrav "Za dom spremni" ozakoni kao službeni pozdrav u Oružanim snagama Republike Hrvatske.

   Za tu je inicijativu prikupio potpise dijela radikalne desnice i Crkve, među kojima su bili sisački biskup Vlado Košić, pomoćni zagrebački biskup Valentin Pozaić, ekstremno desničarski voditelj Velimir Bujanec i bivši nogometaš Josip Šimunić, kojeg je Pečarić ranije vatreno branio nakon što je ovaj skandirao taj pozdrav na Maksimiru.

   Sukobi s povjesničarima i političke hajke

   Ustrajno tvrdeći da je riječ o "starom hrvatskom pozdravu", tezu koju je struka odavno odbacila, Pečarić je ulazio u žestoke polemike čak i s desnim povjesničarima, poput Marija Jareba, koji su javno upozoravali da matematičar izmišlja povijesne činjenice kako bi rehabilitirao ustaški pokret.

   U svojim javnim istupima, pismima i tekstovima u desničarskim glasilima redovito se obračunavao s političkim neistomišljenicima, ljevicom, antifašistima i manjinama, a godinama je tijesno surađivao s biskupom Vladom Košićem, s kojim je dijelio radikalne političke stavove i promovirao revizionističku literaturu. Zbog takvog djelovanja Pečarić je postao simbol akademske desnice koja je prostor HAZU-a koristila kao paravan za politički radikalizam i rehabilitaciju ustaštva.

   ovdje.

   Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite

   Ovo je

   Homepage nacije.

   desk@index.hr ili klikom

   ovdje. Atraktivne fotografije i videe plaćamo.

   Imate važnu priču? Javite se na

   Želite raditi na Indexu? Prijavite se

2. 10:52
   Telegraf (otvara se u novom prozoru) prvi objavio

   Umro Josip Pečarić: Beogradski student, svetski važan matematičar, ali i tvorac monstruoznih teza o Jasenovcu

   Umro Josip Pečarić: Beogradski student, svetski važan matematičar, ali i tvorac monstruoznih teza o Jasenovcu U Zagrebu je u četvrtak u u 79. godini umro hrvatski matematičar i redovni član Hrvatske akademije znanosti i… Ceo tekst

   Umro Josip Pečarić: Beogradski student, svetski važan matematičar, ali i tvorac monstruoznih teza o Jasenovcu

   U Zagrebu je u četvrtak u u 79. godini umro hrvatski matematičar i redovni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, akademik Josip Pečarić, objavila je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, prenosi Index.

   Pečarić, iako matematičar svetskog glasa, u Srbiji je bio poznatiji po monstruoznim revizionističkim stavovima o Jasenovcu, ustašama i Drugom svetskom ratu, zbog kojih je s pravom dobijao najgore epitete.

   Značajan matematičar

   Pečarić je objavio više od 1.200 naučnih radova iz područja matematike i bio je jedan od vodećih svetskih stručnjaka za teoriju nejednakosti. Ujedno je jedan od deset matematičara u svetu čiji broj radova na MathSciNet-u prelazi 500. Bio je i glavni urednik međunarodnog matematičkog časopisa Mathematical Inequalities and Applications.

   Rođen je 1947. godine u Kotoru u Crnoj Gori, gde je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je 1972. na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu s radom iz nuklearne fizike.

   Na istom je fakultetu magistrirao 1975., a 1982. i doktorirao matematičke nauke. Nakon studija radio je u Geomagnetskom institutu u Grocki i na Građevinskom fakultetu u Beogradu. U Zagreb dolazi 1987. i postaje profesor na Tekstilno-tehnološkom fakultetu. Na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu vodio je seminar "Nejednakosti i primene" i bio je glavni istraživač na istoimenom projektu.

   Za redovnog člana HAZU izabran je 2000., nakon što je od 1992. bio član saradnik. Bio je i član The New York Academy of Science i dopisni član Dukljanske akademije znanosti i umjetnosti. Prvi hrvatski predsednik Franjo Tuđman odlikovao ga je 1999. Redom Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića. Državnu nagradu za nauku u području prirodnih nauka dobio je 1996. godine.

   Zagovornik ustaškog pozdrava i istorijskog revizionizma

   Iako je u matematičkim krugovima imao neosporan ugled, Pečarić je u široj javnosti godinama bio prepoznatljiv pre svega kao krajnji desničar, istorijski revizionista i jedan od najglasnijih zagovornika ustaškog pozdrava "Za dom spremni". Objavio je više od sto knjiga, pamfleta i otvorenih pisama u kojima je sistemski relativizirao zločine kvislinške NDH, negirao razmere ustaških zločina u logoru Jasenovac (u knjigama poput Srpski mit o Jasenovcu) i branio osuđene ratne zločince iz devedesetih, poput Darija Kordića.

   Tražio da se ustaški pozdrav uvede u Hrvatsku vojsku

   Najveću buru u javnosti izazvao je u avgustu 2015. godine, kada je organizovao peticiju i poslao otvoreno pismo tadašnjoj predsednici Kolindi Grabar-Kitarović i šefu HDZ-a Tomislavu Karamarku, tražeći da se ustaški pozdrav "Za dom spremni" ozakoni kao službeni pozdrav u Oružanim snagama Republike Hrvatske.

   Za tu inicijativu prikupio je potpise dela radikalne desnice i Crkve, među kojima su bili sisački biskup Vlado Košić, pomoćni zagrebački biskup Valentin Pozaić, ekstremno desničarski voditelj Velimir Bujanec i bivši nogometaš Josip Šimunić, kojeg je Pečarić ranije vatreno branio nakon što je ovaj skandirao taj pozdrav na Maksimiru.

   Sukobi sa istoričarima i političke hajke

   Uporno tvrdeći da je reč o "starom hrvatskom pozdravu", tezu koju je struka odavno odbacila, Pečarić je ulazio u žestoke polemike čak i s desnim istoričarima, poput Marija Jareba, koji su javno upozoravali da matematičar izmišlja istorijske činjenice kako bi rehabilitovao ustaški pokret.

   U svojim javnim istupima, pismima i tekstovima u desničarskim glasilima redovno se obračunavao s političkim neistomišljenicima, levicom, antifašistima i manjinama, a godinama je tesno sarađivao sa biskupom Vladom Košićem, s kojim je delio radikalne političke stavove i promovisao revizionističku literaturu. Zbog takvog delovanja Pečarić je postao simbol akademske desnice koja je prostor HAZU-a koristila kao paravan za politički radikalizam i rehabilitaciju ustaštva, piše Index.hr.

   Video: U Beogradu obeležen meksički praznik "Dan mrtvih"

   Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.