Preskoči na sadržaj
NarativVestiMrežaMedijiManifest
Lat
Sve vesti

Spoljna politikaPrvi objavio Srbija Danas, 22. okt, 07:30 · poslednji 23. okt, 18:06

Ukrajina na stolu, a Zelenski van igre? Tramp ima jedan cilj, Putin drugi, a Si svoje računice - Sprema se samit koji bi mogao da promeni svet, a brine Evropu

2 medija · 2 teksta · 1 izvorni Istraži mrežu
Foto iz članka: Blic
Pregled vesti

Hronologija

  1. 07:30
    Srbija Danas (otvara se u novom prozoru) prvi objavio
    Ukrajina na stolu, a Zelenski van igre? Tramp ima jedan cilj, Putin drugi, a Si svoje računice - Sprema se samit koji bi mogao da promeni svet, a brine Evropu
    Potencijalni samit lidera Amerike, Kine i Rusije bio bi bez presedana. Ali da li će zaista doći do njega i šta bi se našlo na stolu ispred Donalda Trampa, Sija Đinpinga i Vladimira Putina? Oni bi prvo morali da se slože… Ceo tekst

    Potencijalni samit lidera Amerike, Kine i Rusije bio bi bez presedana. Ali da li će zaista doći do njega i šta bi se našlo na stolu ispred Donalda Trampa, Sija Đinpinga i Vladimira Putina? Oni bi prvo morali da se slože oko agende, a priče o potencijalnom samitu - koje je započeo Putin i na kojima bi se navodno pregovaralo o okončanju rata u Ukrajini samo bez Ukrajine - već su uznemirile Kijev i njegove evropske saveznike.

    O potencijalnom sastanku između Putina, Sija i Trampa - koji bi diskutovali o Ukrajini samo bez Volodimira Zelenskog – već se priča kao o “samitu izdaje”. Do njega dolazi u trenutku povećanih tenzija između Evrope, Ukrajine i SAD - a naizgled boljih odnosa između Rusije i SAD – zbog “dila veka” između Putina i Trampa oko ukidanja sankcija i izvoza ruskog dizela, kao i privremenog gašenja “Staršilda”. Takav samit, na kojem za stolom ne bi bio Zelenski, bio bi bez presedana i upalio bi alarme širom Evrope.

    Putin je predložio samit sa Trampom i Sijem u vezi Ukrajine u novembru, a Zelenski je već poručio da SAD, Kina i Rusija mogu da održe trilateralne sastanke ali da – ako se priča o Ukrajini – onda Ukrajina mora da bude za pregovaračkim stolom.

    - Ništa oko Ukrajine bez Ukrajine, kako su moji partneri već rekli – rekao je Zelenski u utorak, prenela je “Ukrajinska pravda”.

    Susret u novembru?

    Tramp, Si i Putin mogli bi potencijalno da se sastanu na samitu Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC) u novembru u Šendženu, saopštio je Kremlj u ponedeljak. Nisu razmatrani konkretni predlozi za sastanak ili dnevni red, rekao je Kremlj i, kako prenosi “Frans 24”, dodao da se nikakav konačan dogovor o okončanju rata u Ukrajini ne može postići bez Kijeva.

    Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je rekao da je „konačno rešenje nemoguće bez učešća nekoga iz Kijeva ko je spreman da preuzme odgovornost“.

    Posmatrači su u vezi i dalje neizvesnog susreta rekli da će mnogo da zavisi od toga da li tri nacije mogu da se dogovore o dnevnom redu. Vang Ven sa Univerziteta Renmin rekao je za “Saut Čajna morning post” (SCMP) da dnevni red postavlja ton samita i određuje njegov uspeh.

    - Dnevni red je ključna poluga za to da li sastanak uopšte može da se održi - rekao je on.

    Tramp o denuklearizaciji, Putin o Ukrajini

    Putin je predložio da se održi samit sa Trampom i Sijem kako bi pregovorima okončao rat u Ukrajini na način koji bi išao u korist Moskvi, prema “Volstrit žurnalu”. On je ranije rekao da je “potpuno za” trilateralni susret ali da agenda mora da bude jasna.

    - Svakako je moguć (samit). To će uveliko da zavisi od Kine kao domaćina događaja (APEC) - rekao je Putin.

    Tramp je, međutim, nagovestio da je otvoren za razgovore – “ali ne toliko zbog Ukrajine”.

    - Uradio bih to, ne toliko zbog Ukrajine, već da razgovaramo o denuklearizaciji – rekao je on, preneo je “Aksios”.

    Ovo je pitanje oko kojeg Kina već dugo odbija da pregovara. Peking je dugo odbijao da se priključi trilateralnim razgovorima o kontroli naoružanja sa Rusijom i SAD, ukazujući da njegov nuklearni arsenal ne može da se poredi sa američkim i ruskim. Smatra se da Kina poseduje stotine bojevih glava, dok se ruske i američke zalihe broje u hiljadama. Kako saznaje SCMP, kineski zvaničnici su privatno pozdravili ideju o trilateralnom samitu – ali nisu “agresivno insistirali” na njima. Takođe je bilo malo suštinske rasprave o dnevnom redu ili pripremama.

    Ovo su neizbežna pitanja koja bi se otvorila

    Denis Sajmon sa Instituta Kvinsi rekao je za SCMP da bi nuklearno pitanje moglo da posluži kao najočiglednija polazna tačka, ali da bi se u svakom razgovoru neizbežno otvorila i pitanja:

    - Ukrajine

    - Trgovine

    - Tajvana

    - Šireg međunarodnog poretka

    Sergej Radčenko, stručnjak za kinesku i rusku spoljnu politiku sa Univerziteta Džons Hopkins, rekao je da bi sastanak tri sile Rusiji pružio priliku da “odvoji SAD od evropskih saveznika”, istovremeno jačajući status Rusije kao velike sile. On očekuje da bi Ukrajina bila na stolu ukoliko bi došlo do samita, pri čemu bi Rusija insistirala na okončanju rata. Ipak, on sumnja da bi Si “nužno bio oduševljen idejom takvog samita”.

    - Si i Putin su ranije sarađivali u trilateralnim formatima. Ali, ovo je predlog drugačijeg reda i moguće je da bi Siju bilo teško da se snađe u takvom formatu - rekao je on za SCMP.

    "Prilika za Trampa, pobeda za Putina, briga za Evropu"

    Prema Sajmonu:

    - Tramp bi na sastanak gledao kao na “priliku da pokaže da može neposredno da pregovara sa druge dve najveće svetske sile, bez ograničenja tradicionalnih saveza”

    - Za Putina bi već samo sedenje za pregovaračkim stolom predstavljalo diplomatsku pobedu

    - Si bi verovatno bio najoprezniji od trojice lidera

    Početak kraja globalnog poretka?

    Kui Hongđijan, sa Univerziteta stranih studija u Pekingu, rekao je da bi njihov samit produbio “stratešku zabrinutost” u Evropi i Japanu, jer su obe strane dugo oblikovale svoju spoljnu politiku u skladu sa stavom Vašingtona o rivalstvu velikih sila.

    - Ukoliko bi takvi razgovori postali redovni, to bi označilo kraj globalnog poretka zasnovanog na sukobljavanju blokova i moglo bi da dovede do toga da se američki saveznici, poput Evrope i Japana, nađu u stanju strateške dezorijentisanosti, primorani da preispitaju sopstvene pozicije na svetskoj sceni – rekao je on za SCMP.

    Ne smatraju svi isto.

    - Svako očekivanje da bi takav sastanak mogao da reši sukob između Rusije i Ukrajine ili iz temelja preoblikuje globalni poredak potpuno je nerealno - rekao je Vang sa Univerziteta Renmin.

    Poziv Zelenskom od 45 minuta

    U međuvremenu je Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof stigao u sredu u Sankt Peterburg, nakon susreta sa predsednikom Ukrajine u Oslu, a očekuje se da će Putinu da predloži direktne trilateralne pregovore sa Trampom i Zelenskim, kako bi se postigao prekid vatre.

    Američki državni sekretar Marko Rubio pozvao je Zelenskog u utorak, nekoliko sati pre njegovog sastanka sa Vitkofom, navodeći da Tramp nije izdao naređenja da se naudi Ukrajini. Njihov telefonski razgovor, koji je trajao 45 minuta, bio je pokušaj da se spasu zategnuti odnosi Vašingtona, preneo je “Aksios”.

    - Nije bilo nikakve namerne političke direktive da se preduzmu koraci kako bi se naškodilo Ukrajini – rekao je Rubio Zelenskom, odgovarajući na optužbe da SAD povlače podršku Kijevu.

    On je dodao da su takve optužbe “frustrirale” Trampa.

  2. 18:06
    Blic (otvara se u novom prozoru) preuzeo doslovno, 34 sata 37 min posle prvog
    Da li je Tramp izdao Ukrajinu ili kapitulirao pred Putinom? „Moćna Amerika ponižena“
    Endi Makarti, bivši savezni tužilac naveo je u subotu da Putin nastoji da “ponovo uspostavi američkog sovjetskog neprijatelja” i da mu “Tramp pruža pomoć i podršku”. Pružanje pomoći i podrške deo je kriterijuma… Ceo tekst

    Endi Makarti, bivši savezni tužilac naveo je u subotu da Putin nastoji da “ponovo uspostavi američkog sovjetskog neprijatelja” i da mu “Tramp pruža pomoć i podršku”.

    Pružanje pomoći i podrške deo je kriterijuma navedenih u trećem članu američkog Ustava kojima se definiše izdaja

    Tenzije između Ukrajine i Amerike sve su veće dok istovremeno deluje da dolazi do otopljavanja odnosa između Vašingtona i Moskve. Toliko je postalo toplo da mnogi govore o “izdaji Ukrajine” i čak da je “Amerika sada saveznica Rusije”.

    Do ovakvih navoda i zategnute situacije na relaciji Amerika-Ukrajina kao i Evropa-Amerika – a otopljavanja odnosa na relaciji Amerika-Rusija - došlo je nakon sklapanja “dila veka” između ruskog i američkog predsednika oko ukidanja sankcija i izvoza ruskog dizela, kao i privremenog gašenja “Staršilda”, vojne verzije Starlinka koju Ukrajina koristi za upravljanje svojim snagama i odbranu od ruskih napada.

    Tramp je takođe izazvao bes zbog ukidanja sankcija Rusiji uvedenih prema zakonu donetom u čast pokojnog senatora Lindzija Grejema. Tu su i sve žešći pozivi iz Bele kuće na smenu Volodimira Zelenskog, dok Vladimir Putin navodno predlaže samit sa Donaldom Trampom i Sijem Đinpingom kako bi pregovorima okončali četvorogodišnji sukob u Ukrajini – bez Ukrajine za stolom, prema izvorima "Volstrit žurnala" (WSJ).

    - Donald Tramp trenutno ne može da primora ruskog diktatora Vladimira Putina da okonča rat uprkos njihovom dobrom odnosu - iako Kijev očekuje da će političke tenzije sa Vašingtonom popustiti nakon međuizbora u SAD – rekao je Zelenski u intervjuu za “Blumberg”.

    "Tramp je napustio zapadni poredak"

    Niz poteza Trampve administracije tokom protekle nedelje ponovo je pokrenuo pitanje pouzdanosti Vašingtona kao najvažnijeg vojnog partnera Kijeva. Ti potezi izazvali su zabrinutost među evropskim saveznicima i kritike analitičara i američkih zvaničnika.

    Tramp je napustio zapadni poredak. Američki predsednik je tokom protekle nedelje definitivno pretvorio SAD u saveznika Rusije. Tramp je prestao da se pretvara i sada otvoreno pomaže Kremlju u ratu protiv prijatelja i partnera SAD. Američki vrhovni komandant napustio je zapadni poredak, najuspešniji i najmoćniji bezbednosni sistem u istoriji čovečanstva, piše u autorskom članku za “Atlantik” Tom Nikols.

    Trampovi nedavni potezi u korist Rusije toliko su očigledni da su izazvali redak talas zgražavanja s obe strane političkog spektra. I demokrate i republikanci sada, čini se, podjednako su užasnuti izdajom Ukrajine i predsednikovim neodgovornim odricanjem od američke uloge predvodnika slobodnog sveta. Dok predsednikovi saradnici grozničavo pokušavaju da objasne zašto ova “kapitulacija pred Rusijom” nije ono što izgleda da jeste – poput senatora Džejmsa Lankforda koji je rekao da Tramp “stavlja američki narod na prvo mesto” – mnogi su kritikovali njegove poteze, navodi Nikols.

    "Hitno na saslušanje!"

    Senator Ted Kruz, odani Trampov pristalica, nazvao je taj potez “greškom”. Ali, neki su otišli korak dalje.

    Endi Makarti, bivši savezni tužilac koji piše za časopis “Nešenel rivjuv”, naveo je da Putin nastoji da “ponovo uspostavi američkog sovjetskog neprijatelja” i da mu “Tramp pruža pomoć i podršku”. Kao pravnik, Makarti sasvim sigurno nije slučajno odabrao te reči, ističe Nikols. Pružanje pomoći i podrške deo je kriterijuma navedenih u trećem članu američkog Ustava kojima se definiše izdaja. Makarti je pozvao na “hitna saslušanja povodom šokantnog intenziviranja savezništva Trampa i Putina tokom ove nedelje”.

    Trampova dosadašnja istorija odnosa sa Putinom sugeriše da on nikada nije ni nameravao da dozvoli sprovođenje sankcija predviđenih Grejemovim zakonom. Obustavljanjem primene zakona Tramp je poslao poruku Ukrajini, Rusiji, Evropi i američkim saveznicima u NATO-u da su njegova Bela kuća i Putinov Kremlj sada na istoj strani, piše Nikols.

    "Samo nemojte da razbesnite Putina"

    Tramp je upozorio da bi, ako razbesne Putina, to moglo da ima posledice po situaciju u Iranu, navodi Nikols.

    - Rusija čini veoma malo, ako išta, da pomogne Iranu, u poređenju s onim što bi mogla da uradi. Želim da tako i ostane, i tako će biti, osim ako se neki glupaci ne ispreče na putu – rekao je Tramp i potom naveo da je Zelenski dobio toliko novca od bivše administracije Džoa Bajdena i Evrope da “ne želi da okonča ovaj rat, a verovatno to nikada nije ni želeo”.

    Razmislite o tome šta je američki predsednik upravo poručio čitavom svetu: Molim vas, ne mešajte se u moj odnos sa jednim krvavim diktatorom, jer bi on u suprotnom mogao da pomogne zemlji protiv koje se upravo sada bore američki vojnici, piše Nikols.

    Lider najmoćnije države na planeti - da, SAD to još uvek jesu - pokušava da navede sve ostale, uključujući američki Kongres, da izbegavaju da izazovu Putinovo nezadovoljstvo, umesto da upozori Putina da mu ne padne na pamet da pomaže Iranu. Ništa bolje ne pokazuje koliko je Tramp postao slab pred šefom Kremlja, naveo je Nikols.

    "Ako su oni zajedno, nas nema"

    On je ocenio da će, u doglednoj budućnosti, sudbina Ukrajine zavisiti od pomoći Evrope. Možda će Evropa nastaviti da povećava svoju podršku, a novi saziv američkog Kongresa mogao bi da pokuša da izdejstvuje veću pomoć od Bele kuće. Ali svi će morati da požure, jer zima dolazi. Zelenski, nažalost, zna da je ruska pobeda upravo ono što Tramp želi, navodi Nikols.

    - Ako će SAD podržati Putina... to je nezamislivo. To je tragedija. Naravno, ako te dve zemlje budu zajedno, mi nećemo pobediti. I nećemo moći da se održimo - rekao je Zelenski.

    "Ostvarile se mračne priče"

    Nikols piše da je svet u kojem je Bela kuća saveznik Kremlja “do sada postojao samo u paranoičnim fikcijama” i da su kandidati kojima upravljaju strani neprijatelji i “crveni predsednici” bili fantazije, mračne priče koje su Amerikanci pričali jedni drugima poput onih o duhovima oko logorske vatre.

    Ali taj savez sada postoji. Kad bi Staljin i njegovi naslednici iz doba Hladnog rata mogli da vide šta su Tramp i Putin stvorili i koliko je moćna Amerika ponižena i bačena na kolena, možda bi zaključili da njihove zlokobne nade nisu bile neosnovane, već samo da su sanjali o njihovom ostvarenju prerano, zaključio je Nikols.

Ko piše

2medija
2teksta
  • Srbija Danas
  • Blic

Još u fokusu

Sve vesti

Izbori5. nov, 20:27

RIK objavio konačne rezultate izbora u Srbiji

5 medijaKurir, B92, Espreso …

Spoljna politika5. nov, 19:33

Brisel: Marta Kos se sastala sa četiri predstavnika Studentske liste

5 medijaNIN, Večernje novosti, Dnevnik …

Vesti

  • Izbori1042
  • Društvo855
  • Ekonomija601
  • Spoljna politika561
  • Pravosuđe502
  • Mediji417
  • Bezbednost232
  • Politika165
  • Kosovo57

Mreža

  • Istraži mrežu
  • Osobe i institucije
  • Mreža glavne vesti

Mediji

  • Istraži medije
  • Šta mediji navode drugačije

Metod

  • Ko je prvi objavio
  • Razlike u navodima

Više izvora. Šira slika.

Istraži 4432 vesti

Kako se vesti o Srbiji šire kroz medije: ko je prvi objavio, ko je preneo, gde se izveštaji razlikuju.

Narativ

Fotografije: mediji iz čijih su članaka preuzete