
Rečenice koje prenose bar 2 od 3 medija.
Dug stanovništva bankama bio je veći 1,1 odsto i iznosio je oko 2.212 milijardi dinara. U oktobru je taj rast usporio na 0,46 odsto, pa je dug dostigao 4.840 milijardi dinara, objavilo je Udruženje banaka Srbije.
Prošlog meseca u Srbiji je bilo 1.116.619 kreditnih kartica, a iznos docnje po osnovu njihovog korišćenja dostigao je 1,5 milijardi dinara.
Tekst iz 3 članka. 1 rečenicu prenose svi, u 3 se razlikuju.
Ukupni krediti privrede, građana i preduzetnika na kraju okotbra ove godine bili su oko 4.841 milijardu dinara, što je uvećanje od 0,5 odsto u odnosu na septembar, pri čemu je pad kredita privrede bio 0,1 odsto, objavilo je Udruženje banaka Srbije.Krediti pravnih lica iznosili su oko 2.524 milijarde dinara, pozajmice preduzetnika su uvećane 0,8 odsto, na oko 104,6 milijardi dinara.
Prošlog meseca je ukupan dug po bankarskim kreditima dostigao 4.840 milijardi dinara, dok je učešće docnje u ukupnom dugu palo na 1,8 odsto, naspram 18,6 odsto pre deset godina.
Zaduženost privrede, građana i preduzetnika prema bankama nastavila je da raste i na kraju oktobra dostigla gotovo 4.841 milijardu dinara, što je 14,9 odsto više nego u istom mesecu prošle godine, pokazuju podaci najnovijeg Kreditnog izveštaja Udruženja banaka Srbije (UBS).
Krediti privredi iznosili su 2.524 milijarde dinara, pa su se tako pravna lica zaduživala za 12,3 odsto odsto više u odnosu na godinu pre, dok su kod preduzetnika zaduženja za pozajmice iznosila 104,6 milijardi dinara i veća su za 12,5 odsto u odnosu na oktobar 2025. godine.
Dug stanovništva bankama bio je veći 1,1 odsto i iznosio je oko 2.212 milijardi dinara.
Među kreditima stanovništva gotovinski su bili veći 0,9 odsto, potrošački 1,9 odsto, stambeni 1,4 odsto, zajmovi za refinansiranje 2,3 odsto, a poljoprivredni su bili u skoro istim iznosu kao i u septembru.
U kašnjenju otplate na kraju oktobra bilo je 1,8 ukupnih bankarskih pozajmica, koliko i u septembru.
Struktura kreditnog zaduživanja stanovništva pokazuje da gotovinski krediti i dalje čine najveći deo duga stanovništva.
Po osnovu ovih pozajmica dug građana u oktobru je dostigao 1.079 milijardi dinara, što je 17,6 odsto više nego u istom mesecu prošle godine.
Na drugom mestu nalaze se stambeni i krediti za adaptaciju, čiji je ukupan iznos dostigao 944,19 milijardi dinara.
Zaduženost po ovom osnovu povećana je za 19,1 odsto na godišnjem nivou.
U oktobru je taj rast usporio na 0,46 odsto, pa je dug dostigao 4.840 milijardi dinara, objavilo je Udruženje banaka Srbije.
Na trećem mestu po obimu kredita stanovništvu nalaze se poljoprivredne pozajmice, koje su iznosile 104,16 milijardi dinara.
Broj fizičkih lica, korisnika poljoprivrednih kredita iznosio je 37.618.
Građani su za ostale kredite bankama dugovali 52,44 milijarde dinara.
Najveći međugodišnji rast među kategorijama kredita stanovništvu zabeležili su potrošački zajmovi.
Njihov iznos u oktobru dostigao je 31,46 milijardi dinara, što je 35,9 odsto više nego godinu dana ranije.
Izvor: Udruženje banaka Srbije
Ukupno učešće kašnjenja u otplati bankarskih kredita iznosilo je 1,8 odsto.
Najveću docnju imali su preduzetnici, kod kojih je učešće dospelih, a neizmirenih obaveza iznosilo 3,3 odsto, dok je kod pravnih lica bilo 2,3 odsto.
Stanovništvo je i dalje najurednije u otplati, sa docnjom od 1,1 odsto.
Docnja kod pravnih lica i preduzetnika predstavlja dospele nenaplaćene obaveze preko 15 dana, a kod fizičkih lica preko 60 dana.
Na kraju oktobra u Srbiji je bilo skoro 10,64 miliona tekućih računa, dok je broj njihovih korisnika iznosio oko 6,34 miliona.
U docnji je bilo 192.431 tekući račun, a učešće docnje u iznosu dozvoljenog prekoračenja dostiglo je 5,7 odsto.
Broj kreditnih kartica u Srbiji na kraju oktobra iznosio je gotovo 1,12 miliona, dok je ukupan broj njihovih korisnika bio 852.570.
Prošlog meseca u Srbiji je bilo 1.116.619 kreditnih kartica, a iznos docnje po osnovu njihovog korišćenja dostigao je 1,5 milijardi dinara.
Učešće docnje u ukupnom dugu po kreditnim karticama smanjeno je sa 15,1 odsto u 2017. na 4,1 odsto krajem oktobra 2026.
Ukupan dug po bankarskim kreditima porastao je sa 4.214 milijardi dinara, koliko je iznosio 31. oktobra 2025, na 4.840 milijardi dinara godinu dana kasnije.
Najveći deo odnosio se na pravna lica (2.524 milijarde dinara) i stanovništvo (2.211 milijardi), dok su krediti preduzetnicima iznosili 104,6 milijardi dinara.
Učešće docnje u ukupnom dugu po bankarskim kreditima smanjeno je na 1,8 odsto, sa 1,9 odsto godinu dana ranije.
Poređenja radi, pre deset godina iznosilo je 18,6 odsto.
Dug građana po lizing ugovorima dostigao 11,7 milijardi dinara
Zaduženost građana po osnovu lizing ugovora na kraju oktobra dostigla je 11,71 milijardu dinara, što je 13,8 odsto više nego u istom mesecu prošle godine, pokazuju podaci Udruženja banaka Srbije.
Broj lizing ugovora stanovništva na kraju oktobra iznosio je 5.065, što je 3,3 odsto više nego godinu dana ranije, dok je broj korisnika dostigao 4.363, odnosno bio je veći za 2,7 odsto.
U docnji je bilo 661 lizing ugovor, gotovo isto kao na kraju septembra, kada ih je bilo 658. Ipak, učešće docnje u ukupnom ostatku duga smanjeno je na 4,2 odsto, sa 4,7 odsto u oktobru prošle godine.