
Osumnjičeni su saslušani pred Posebnim odeljenjem za suzbijanje korupcije VJT u Beogradu: Jugoslav N. (71), Olga N. (71) i Đorđe N. (45).
Ovo navodi jedan izvor
PRED Posebnim odeljenjem za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Beogradu saslušani su direktor Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ) Jugoslav N. (71) kao i Olga N. (71) i Đorđe N. (45), a nakon saslušanja tužilaštvo je sudiji za prethodni postupak Višeg suda u Beogradu predložilo da osumnjičenima odredi pritvor.
Nakon saslušanja tužilaštvo je sudiji za prethodni postupak Višeg suda u Beogradu predložilo da sva trojica osumnjičenih budu u pritvoru.
Ovo navodi jedan izvor
PRED Posebnim odeljenjem za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Beogradu saslušani su direktor Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ) Jugoslav N. (71) kao i Olga N. (71) i Đorđe N. (45), a nakon saslušanja tužilaštvo je sudiji za prethodni postupak Višeg suda u Beogradu predložilo da osumnjičenima odredi pritvor.
Foto: vjt.rs
Oni su saslušani zbog sumnje da su u periodu od novembra 2019. godine do novembra 2024. godine u Beogradu, Čačku, Užicu, Bajinoj Bašti i Crnoj Gori izvršili prenos i konverziju imovine u ukupnom iznosu od najmanje 650.000 evra sa znanjem da ona potiče od kriminalne delatnosti, a u nameri da prikriju njeno nezakonito poreklo, saopšteno je iz tog tužilaštva. Kako se navodi, osumnjičeni su se na saslušanju branili ćutanjem, odnosno iskoristili su svoje zakonsko pravo da ne iznose odbranu.
Nakon saslušanja tužilaštvo je sudiji za prethodni postupak Višeg suda u Beogradu predložilo da osumnjičenima odredi pritvor zbog opasnosti od bekstva, da ne bi uticali na svedoke i da ne bi ponovili krivično delo u kratkom vremenskom periodu. Svim osumnjičenima se na teret stavlja krivično delo pranje novca, a Jugoslavu N. i krivično delo neprijavljivanje imovine i prihoda ili davanje lažnih podataka o imovini i prihodima iz člana 101 Zakona o sprečavanju korupcije.
Tužilaštvo je pritvor predložilo zbog opasnosti od bekstva, uticaja na svedoke i opasnosti od ponavljanja krivičnog dela.
Ovo navodi jedan izvor
Nakon saslušanja tužilaštvo je sudiji za prethodni postupak Višeg suda u Beogradu predložilo da osumnjičenima odredi pritvor zbog opasnosti od bekstva, da ne bi uticali na svedoke i da ne bi ponovili krivično delo u kratkom vremenskom periodu. Svim osumnjičenima se na teret stavlja krivično delo pranje novca, a Jugoslavu N. i krivično delo neprijavljivanje imovine i prihoda ili davanje lažnih podataka o imovini i prihodima iz člana 101 Zakona o sprečavanju korupcije.
Osumnjičeni su se na saslušanju branili ćutanjem.
Ovo navodi jedan izvor
Oni su saslušani zbog sumnje da su u periodu od novembra 2019. godine do novembra 2024. godine u Beogradu, Čačku, Užicu, Bajinoj Bašti i Crnoj Gori izvršili prenos i konverziju imovine u ukupnom iznosu od najmanje 650.000 evra sa znanjem da ona potiče od kriminalne delatnosti, a u nameri da prikriju njeno nezakonito poreklo, saopšteno je iz tog tužilaštva. Kako se navodi, osumnjičeni su se na saslušanju branili ćutanjem, odnosno iskoristili su svoje zakonsko pravo da ne iznose odbranu.
U izveštaju Agenciji za sprečavanje korupcije podnetom krajem marta 2025, Nikolić je prijavio mesečna primanja od 370.000 dinara, suvlasništvo nad stanom od 66 kvadrata, garažno mesto od 13,5 kvadrata, dva automobila (Škoda Felicia 1996. i Nissan Tida 1.6 Visia 2008) i štednju u banci.
Ovo navodi jedan izvor
Prema poslednjem Izveštaju objavljenom na Agenciji za sprečavanje korupcije prvi čovek RZMZ-a Jugoslav Nikolić prijavio je mesečna primanja u iznosu od 370.000 dinara.
Suvlasnik je dvosobnog stana od 66 kvadrata za koji je navedeno da je stečen kupovinom. Vlasnik je garažnog mesta od 13,5 kvadrata, takođe stečen kupovinom.
U imovinskoj karti naveo je i dva automobila - "škoda felicia" 1996. i "nissan tida 1.6 visia" 2008. Za oba automobila navedeno je da način sticanja kupovina. Ima prijavljenu štednju u banci. Izveštaj je podnet krajem marta 2025. godine.
U izveštaju Agencije iz 2015. Nikolić je prijavio platu od 153.911,64 dinara, stan, garažu, šumu od 551 kvadratnih metara i štednju u banci, ali nije prijavio automobile.
Ovo navodi jedan izvor
U Izveštaju Agencije iz 2015. godine Nikolić je od nepokretnosti, pored stana i garaže, prijavio je i šumu od 551 metara kvadratnih, ali tom prilikom nije prijavio automobile. Prema tom Izveštaju, primao je platu u iznosu od 153.911,64 dinara. I u Izveštaju iz 2015. godine prijavio je štednju u banci.
Jugoslav Nikolić je direktor RHMZ-a od juna 2014, prvobitno kao vršilac dužnosti, a potom zvanično rešenjem Vlade Srbije; diplomirao je meteorologiju na Univerzitetu u Beogradu gde je stekao magisterij i doktorat, i stalni je predstavnik Srbije u WMO, EUMETNET i ECMWF.
Ovo navodi jedan izvor
Dr Jugoslav Nikolić nalazi se na funkciji direktora Republičkog hidrometeorološkog zavoda od juna 2014. godine. On je na to mesto prvobitno došao kao vršilac dužnosti nakon smene prethodnog direktora, a potom je zvanično postavljen rešenjem Vlade Republike Srbije.
Svako ko je nekada otišao na sajt Republičkog hidrometeorološkog zavoda da proveri vremensku prognozu, prvo što ugleda jeste fotografija direktora ova institucije. I tako je već godinama.
Prema biografiji sa sajta RHMZ-a, Nikolić je i stalni predstavnik Republike Srbije u Svetskoj meteorološkoj organizaciji (WMO), Evropskoj meteorološkoj mreži (EUMETNET) i Evropskom centru za srednjoročnu prognozu vremena (ECMWF).
Diplomirao je meteorologiju na Univerzitetu u Beogradu, gde je stekao i zvanja magistra i doktora nauka.
Navod, nepotvrđenoDirektor RHMZ-a Jugoslav Nikolić (71) uhapšen je po nalogu Posebnog odeljenja za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, zajedno sa O. N. (71) i Đ. N. (45), zbog sumnje na pranje novca.
Ovaj navod prenose
Po nalogu Posebnog odeljenja za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva (VJT) u Beogradu su uhapšeni direktor Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ) Jugoslav Nikolić (71), O. N. (71) i Đ. N. (45), zbog sumnje da su prali novac i prikrivali njegovo nezakonito poreklo.
Navod, nepotvrđenoPrema tužilaštvu, osumnjičeni se sumnjiče da su od novembra 2019. do novembra 2024. u Beogradu, Čačku, Užicu, Bajinoj Bašti i Crnoj Gori preneli i konvertirali imovinu u ukupnom iznosu od najmanje 650.000 evra znajući da potiče od kriminalne delatnosti.
Ovaj navod prenose
Prema saopštenju Višeg javnog tužilaštva, sumnja se da su osumnjičeni od novembra 2019. do novembra 2024. godine, na teritoriji Beograda, Čačka, Užica, Bajine Bašte i Crne Gore, izvršili prenos i konverziju imovine u ukupnom iznosu od najmanje 650.000 evra, znajući da potiče od kriminalne delatnosti.
Oni su saslušani zbog sumnje da su u periodu od novembra 2019. godine do novembra 2024. godine u Beogradu, Čačku, Užicu, Bajinoj Bašti i Crnoj Gori izvršili prenos i konverziju imovine u ukupnom iznosu od najmanje 650.000 evra sa znanjem da ona potiče od kriminalne delatnosti, a u nameri da prikriju njeno nezakonito poreklo, saopšteno je iz tog tužilaštva. Kako se navodi, osumnjičeni su se na saslušanju branili ćutanjem, odnosno iskoristili su svoje zakonsko pravo da ne iznose odbranu.
Navod, nepotvrđenoSvim osumnjičenima se na teret stavlja krivično delo pranje novca, a Jugoslavu N. i krivično delo neprijavljivanje imovine i prihoda ili davanje lažnih podataka o imovini i prihodima iz člana 101 Zakona o sprečavanju korupcije.
Ovaj navod prenose
Nakon saslušanja tužilaštvo je sudiji za prethodni postupak Višeg suda u Beogradu predložilo da osumnjičenima odredi pritvor zbog opasnosti od bekstva, da ne bi uticali na svedoke i da ne bi ponovili krivično delo u kratkom vremenskom periodu. Svim osumnjičenima se na teret stavlja krivično delo pranje novca, a Jugoslavu N. i krivično delo neprijavljivanje imovine i prihoda ili davanje lažnih podataka o imovini i prihodima iz člana 101 Zakona o sprečavanju korupcije.
Navod, nepotvrđenoTužilaštvo navodi da Jugoslav Nikolić, kao javni funkcioner i direktor RHMZ-a, nije prijavljivao bitne promene imovine Agenciji za sprečavanje korupcije, iako je bio zakonski obavezan.
Ovaj navod prenose
Direktoru RHMZ-a na teret se stavlja i neprijavljivanje imovine i prihoda, odnosno davanje lažnih podataka o imovini i prihodima. Tužilaštvo navodi i da kao javni funkcioner i direktor RHMZ-a nije prijavljivao bitne promene u imovini Agenciji za sprečavanje korupcije, iako je na to bio zakonski obavezan.
Pri tome, u pogledu navedenog uvećanja svoje imovine nije podnosio izveštaje o bitnim promenama imovine Agenciji za sprečavanje korupcije, kao javni funkcioner – direktor RHMZ, što je bio dužan da čini u skladu sa članom 69. Zakona o sprečavanju korupcije. Olga N. je, kako se sumnja, u peridou od juna 2021. godine do 2023. godine izvršila prenos novca od najmanje 227.548,00 evra za koji nema poreklo u zakonitim prihodima, na ime kupovine više nekretnina-stanova, garažnog mesta, te poslovnog prostora u Čačku i Crnoj Gori. Đorđe N. je, kako se sumnja, u junu 2021. godine izvršio prenos novca od najmanje 1,5 miliona dinara na ime kupovine stana u Crnoj Gori.
Navod, nepotvrđenoPrema tužilaštvu, Jugoslav N. je u tom periodu izvršio gotovinske uplate bez porekla u prihodima u ukupnom iznosu od 41.878.195,00 dinara, 43.150,00 evra i 44.760,00 švajcarskih franaka na svoje račune u jednoj banci, te kupovao nekretnine u Beogradu, Užicu i Crnoj Gori.
Ovaj navod prenose
Sumnja se da je Jugoslav N. u navedenom periodu izvršio gotovinske uplate novca, za koji nema poreklo u prihodima, u ukupnom iznosu od 41.878.195,00 dinara, 43.150,00 evra i 44.760,00 švajcarskih franaka na svoje račune otvorene u jednoj banci, te je kupovao nekretnine u Beogradu, Užicu i Crnoj Gori.
Navod, nepotvrđenoPrema tužilaštvu, Olga N. je od juna 2021. do 2023. prenela novac od najmanje 227.548,00 evra bez porekla u zakonitim prihodima, za kupovinu stanova, garažnog mesta i poslovnog prostora u Čačku i Crnoj Gori.
Ovaj navod prenose
Pri tome, u pogledu navedenog uvećanja svoje imovine nije podnosio izveštaje o bitnim promenama imovine Agenciji za sprečavanje korupcije, kao javni funkcioner – direktor RHMZ, što je bio dužan da čini u skladu sa članom 69. Zakona o sprečavanju korupcije. Olga N. je, kako se sumnja, u peridou od juna 2021. godine do 2023. godine izvršila prenos novca od najmanje 227.548,00 evra za koji nema poreklo u zakonitim prihodima, na ime kupovine više nekretnina-stanova, garažnog mesta, te poslovnog prostora u Čačku i Crnoj Gori. Đorđe N. je, kako se sumnja, u junu 2021. godine izvršio prenos novca od najmanje 1,5 miliona dinara na ime kupovine stana u Crnoj Gori.
Navod, nepotvrđenoPrema tužilaštvu, Đorđe N. je u junu 2021. preneo novac od najmanje 1,5 miliona dinara za kupovinu stana u Crnoj Gori.
Ovaj navod prenose
Pri tome, u pogledu navedenog uvećanja svoje imovine nije podnosio izveštaje o bitnim promenama imovine Agenciji za sprečavanje korupcije, kao javni funkcioner – direktor RHMZ, što je bio dužan da čini u skladu sa članom 69. Zakona o sprečavanju korupcije. Olga N. je, kako se sumnja, u peridou od juna 2021. godine do 2023. godine izvršila prenos novca od najmanje 227.548,00 evra za koji nema poreklo u zakonitim prihodima, na ime kupovine više nekretnina-stanova, garažnog mesta, te poslovnog prostora u Čačku i Crnoj Gori. Đorđe N. je, kako se sumnja, u junu 2021. godine izvršio prenos novca od najmanje 1,5 miliona dinara na ime kupovine stana u Crnoj Gori.
Navod, nepotvrđenoPrema tužilaštvu, Jugoslav N. i Olga N. su 22. novembra 2024. u Čačku i 28. novembra 2024. u Crnoj Gori zaključili ugovor o ustupanju i raspodeli imovine za života kojim su Đorđu N. ustupili svoja svojinska prava na više stanova, garažnih mesta, parcela i poslovnog prostora, radi prikrivanja nezakonitog porekla imovine.
Ovaj navod prenose
Takođe postoje osnovi sumnje da su Jugoslav N. i Olga N. su 22. novembra 2024. godine u Čačku i 28. novembra 2024. godine u Crnoj Gori izvršili prenos imovine sa znanjem da ta imovina potiče od kriminalne delatnosti, u nameri da se prikrije njeno nezakonito poreklo, tako što su u Čačku kod javnog beležnika zaključili ugovor o ustupanju i raspodeli imovine za života kojim su ustupili Đorđu N. sva svojinska prava koja imaju na više stanova, garažnih mesta i katastarskih parcela, kao i jednom poslovnom prostoru.
Uz svaki navod stoje mediji koji ga prenose; navod iz jednog izvora nosi ime tog medija. Slaganje medija nije nezavisna potvrda događaja.
U ovoj analizi nisu utvrđene razlike u navodima.