
Nijednu rečenicu ne prenose bar dva medija; svaki tekst je napisan za sebe.
Tekst iz 2 članka. Nijednu rečenicu ne prenose svi.
Strukovno udruženje taksi preduzetnika Beograda (SITAB) zatražilo je hitnu kontrolu rada gradskih organa nadležnih za taksi prevoz, tvrdeći da se na ulicama Beograda masovno kreću vozila i vozači bez potrebn...
Sve što je do sada poznato o isplati novca iz Alta banke: Kada počinje, koliko traje i imaju li Rusi pravo na isplatu?
Alta banci oduzeta je dozvola za poslovanje, tako da njeni klijenti sada ne mogu da koriste kartice i sredstva na računima.
Ipak, oni će u narednim danima moći da dobiju svoj novac nazad, ali samo ako u banci imaju do 50.000 evra.
Za veće iznose, klijenti banke moraće da sečekaju kraj stečajnog postupka.
Izvršni odbor Narodne banke Srbije (NBS) doneo je odluku o oduzimanju dozvole za rad Alta banci.
Rešenjem suda, za stečajnog upravnika biće imenovana Agencija za osiguranje depozita.
Kako je navedeno u saopštenju NBS, utvrđeno je da se u prethodnom periodu finansijsko stanje banke znatno pogoršalo, te da postoji mogućnost dodatnog pogoršanja finansijskog stanja ili likvidnosti, kao i da su ugroženi interese deonenata banke.
Imajući u vidu da su se stekli uslovi za oduzimanje dozvole za rad banke, NBS je navela da je u skladu sa Zakonom o bankama donela navedenu odluku kako bi zaštitila interese deponenata i očuvala stabilnost finansijskog sistema.
NBS je takođe saopštila da je ovim merama obezbeđeno da imovina banke ostane pod nadzorom i da se spreči njeno rasipanje, kako bi poverioci, pre svega građani i privreda koji su deponenti banke, u što kraćem roku mogli ponovo da raspolažu svojim sredstvima.
Štediše će biti blagovremeno obaveštene u kojoj banci mogu da podignu osigurane depozite, u iznosu do 50.000 evra, kao i o načinu prijavljivanja ostalih potraživanja i njihovoj isplati, dodala je NBS.
Nakon ove odluke, Alta banka prestala je sa radom.
Šta to znači za njene klijente?
Nakon što Privredni sud zvanično proglasi stečaj nad Altom, stečajni upravnik postaće Agencija za osiguranje depozita.
Ona će javnost obavestiti o tome koja banka će u njeno ime isplaćivati novac, ali i o ostalim detaljima koji su važni za građane koji su njeni klijenti.
Iako nisu poznati detalji o ovom konkretnom slučaju, Agencija na svom sajtu poseduje svojevrsni vodič o depozitima do 50.000 evra.
U njemu se, pre svega, navodi da se u slučaju stečaja ili likvidacije banke, deponentima isplaćuje celokupan iznos njihovih uloga (uvećanih za obračunatu kamatu) nezavisno od broja računa koje klijent poseduje u toj banci.
Ipak, maksimalni iznos koji se isplaćuje je 50.000 evra.
Pravo na isplatu imaju fizička lica (rezidenti i nerezidenti – što znači i ruski državljani koji su često imali otvorene račune baš u Alta banci), kao i preduzetnici, mikro, mala i srednja pravna lica, ali samo ako su rezidenti.
Osiguranjem su obuhvaćeni novčani depoziti, štedni ulozi, tekući i drugi novčani računi, kao i sva druga sredstva privremeno deponovana u toku redovnih bankarskih poslova, koja banka vraća klijentu u skladu sa svojom zakonskom ili ugovornom obavezom, navodi Agencija.
Sve što treba da znate o isplati
Isplata osiguranih iznosa počinje u roku od sedam radnih dana od dana donošenja rešenja suda o pokretanju stečajnog, odnosno likvidacionog postupka.
Da bi klijentu banke uopšte bio isplaćen novac, potrebno je da podnese zahtev za isplatu banci koja bude izabrana da vrši uplatu u ime Agencije.
Klijent to ne mora da uradi odmah, već ima rok od tri godine, počevši od dana sudskog rešenja o stečaju.
Za dinarske depozite, Agencija isplaćuje osigurani iznos u dinarima, a za devizne u evrima (po kursu na dan donošenja rešenja nadležnog suda o pokretanju postupka).
Ako klijent ima više od 50.000 evra u banci, neće odmah moći da dobije sav svoj novac.
Iznos do 50.000 evra biće mu isplaćen u zakonom predviđenom roku, dok će mu ostatak biti nadoknađen kroz stečajni postupak.
Primera radi, ako neko ima 70.000 evra, biće mu isplaćeno 50.000, dok će za preostalih 20.000 evra morati da podnese prijavu Privrednom sudu.
Tako će ostatak novca dobiti tek kada stečajni postupak bude završen, odnosno kada se imovina banke unovči.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
A druge Macurine kompanije?
Slučaj "ALTA banka": Šta će biti sa novcem državnih preduzeća, ali i depozitima građana
U svetlu najnovijih dešavanja u slučaju ALTA banka, otvoreno je pitanje šta će biti sa novcem državnih preduzeća u toj banci, ali i depozitima građana.
Dok se čeka odluka o stečaju, ekonomisti upozoravaju da bi posledice mogle da pogode i druge kompanije u vlasništvu Davora Macure.
Uputstva oko toga, pojašnjava sagovornik N1, saopštiće Agencija za osiguranje depozita.
Odrediće banku koja će biti isplatilac, i to u roku od tri dana od zvaničnog stečaja.
"Agencija za osiguranje depozita će do 50 hiljada evra da vraća, da isplaćuje deponentima.
Sve preko toga, dakle ako je neko imao štednju 70 hiljada - 50 hiljada će mu vratiti agencija, a za onih 20 će morati da čeka naplatu u redovnom stečajnom postupku iz stečajne mase", kaže Dejan Gavrilović iz Udruženja potrošača Efektiva.
Osim građana, u banci su račune imali i Elektroprivreda Srbije, Telekom, Srbijagas, Er Srbija, Parking servis.
Dug je spisak državnih preduzeća, te je jasno da je ALTA banka mogla da funkcioniše samo ako je privilegovana od strane bivšeg režima, objašnjava Pavle Petrović, nekadašnji predsednik Fiskalnog saveta.
I zato je, dodaje, reakcija Narodne banke Srbije zakasnela.
"Da je stvarno nezavisan guverner centralne banke, a ne visoki funkcioner Srpske napredne stranke uveče, a ujutru nezavisna ličnost, da su stvarno nezavisni i viceguverneri sa njim, oni bi gledali suštinski šta se dešava", kaže Pavle Petrović, nekadašnji predsednik Fiskalnog saveta.
Suština je, prema uredniku ekonomije u nedeljniku Radar Milanu Ćulibrku, da bi Davoru Macuri za poslovnu imperiju koju je izgradio u Srbiji za svega nekoliko godina, na zapadu bio potreban najmanje jedan vek.
"Tamo su bile stotine miliona evra državnih para, državnih preduzeća, i pitanje je šta će od toga biti na kraju.
Sada sve zavisi od toga kako će se završiti stečaj.
Ne zaboravimo da stečaj one propale četiri banke koje su zatvorene još 2002. godine nije završen", kaže Milan Ćulibrk, urednik u nedeljniku Radar.
Iako smatra da stečaj ALTA banke neće imati značajne posledice po bankarski sistem Srbije, Petrović isto ne može da tvrdi za kompanije koje su takođe u vlasništvu Davora Macure.
"Ekonomski mnogo veći problem i loš efekat i posledice može da ima potencijalno po te lance Merkator, Idea i Roda, i da oni dođu u jako tešku situaciju...", kaže Petrović.
TV Nova: Mogu da bankrotiraju?
"Moguće i da bi bankrotirali", kaže.
A ne isključuje mogućnost da u stečaj odu i druge klijentelističke firme koje su prethodnih godina, poput ALTA banke, bile uz političko-ekonomsku državnu elitu.
Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?
Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare