
Rečenice koje prenose svi mediji.
Među privedenima su se našli najviši državni dužnosnici i rukovodioci sektora saobraćaja i infrastrukture: Goran Vesić, bivši ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture (podnio ostavku nekoliko dana ranije, a potom mu je određen pritvor), Jelena Tanasković, vršiteljica dužnosti generalne direktorice javnog preduzeća „Infrastruktura železnice Srbije“ (podnijela ostavku i privedena), Nebojša Šurlan, bivši direktor „Infrastrukture železnice Srbije“, Anita Dimoski, pomoćnica ministra za željeznički saobraćaj. Iako je to bio dotad najveći politički ustupak vlasti, protesti i blokade su nastavljeni, uz zahtjeve za procesuiranje svih napadača i sistemsku odgovornost.
Tekst iz 2 članka. 2 rečenice prenose svi, u 2 se razlikuju.
Prvog novembra navršavaju se dvije godine od tragedije u Novom Sadu, u kojoj je u padu nadstrešnice željezničke stanice poginulo 16 osoba.
Ta nesreća označila je početak promjena u Srbiji, koja dvije godine kasnije, nakon stalnih protesta studenata koji su iz dana u dan bili sve brojniji i snažniji, ima novu vlast – Studentsku listu.
Evo slijeda događaja od same tragedije u Novom Sadu do promjene vlasti u Srbiji.
1. novembar 2024. – U padu betonske nadstrešnice na renoviranoj zgradi Željezničke stanice u Novom Sadu na mjestu događaja poginulo je 14 osoba, dok su tri osobe u kritičnom stanju prevezene u bolnicu.
Od posljedica teških povreda naknadno su preminule još dvije osobe (u novembru 2024. i martu 2025), čime je ukupan broj žrtava dostigao 16, uz jednu preživjelu djevojku s teškim povredama.
Tragedija je odmah izazvala ogorčenje javnosti, pokrenuvši lavinu pitanja o kvalitetu izvedenih radova, netransparentnosti u trošenju javnog novca i sistemskoj korupciji.
5. novembar 2024. – Prvi nemiri, sukobi i val privođenja demonstranata.
Samo četiri dana nakon nesreće, hiljade građana okupile su se na protestima u Novom Sadu tražeći hitne ostavke i hapšenje odgovornih.
Tokom protesta došlo je do incidenata i oštećenja Gradske kuće, nakon čega je policija privela desetke demonstranata i aktivista.
Javnost i pravni stručnjaci ukazali su na ekspresno postupanje pravosuđa prema demonstrantima, dok je istraga o samoj nesreći u tom momentu stagnirala.
19. novembar 2024. – Opozicijski poslanici, odbornici i građani tri dana zaredom blokirali su ulaz u zgradu Suda i Tužilaštva u Novom Sadu.
Zahtijevali su puštanje na slobodu svih aktivista i demonstranata koji su pritvoreni nakon protesta 5. novembra, kao i ubrzanje istrage protiv odgovornih za pad nadstrešnice.
Blokade su protekle uz svakodnevne guranja i tenzije s kordonima policije u opremi za razbijanje demonstracija.
21. novembar 2024. – Nakon tri sedmice pritiska javnosti, Više javno tužilaštvo u Novom Sadu saopćilo je da je uhapšeno 11 osoba u vezi s tragedijom na Željezničkoj stanici.
Dve godine od tragedije koja je promenila Srbiju: Građani danas odaju počast žrtvama pada nadstrešnice
Danas je tačno dve godine od pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu, gde je 16 ljudi izgubilo život, a jedna osoba je teško povređena.
Komemorativni skup počinje u 11.52, u trenutku kada se nadstrešnica srušila, a suđenje za pogibiju 16 ljudi ni dve godine kasnije još nije počelo, piše RTS.
Oni su na svom portalu najavili da će će emitovati Specijalnu emisiju iz Novog Sada.
"Građani Srbije odaće počast žrtvama pada nadstrešnice šesnaestominutnom tišinom u 11.52, na komemorativnim skupom u Novom Sadu.
Tačno u 11 sati i 52 minuta, pre godinu dana, urušila se betonska nadstrešnica rekonstruisane Železničke stanice u Novom Sadu.
Na licu mesta stradalo je 14 osoba, a 16 dana kasnije Anja Radonjić izgubila je bitku u bolnici.
Četiri meseca nakon nesreće, Vukašin Crnčević podlegao je povredama i postao 16. žrtva ove tragedije.
Živote su izgubili: Sara Firić (2018), Valentina Firić (2014), Đorđe Firić (1971), Milica Adamović (2008), Nemanja Komar (2007), Anđela Ruman (2004), Miloš Milosavljević (2003), Stefan Hrka (1997), Sanja Ćirić Arbutina (1989), Vasko Sazdovski (1979), Goranka Raca (1966), Vukašin Raković (1955), Mileva Karanović (1948), Đuro Švonja (1947), Anja Radonjić (2000) i Vukašin Crnčević (2006).
Pad nadstrešnice preživela je Teodora Martinko, koja je zadobila teške telesne povrede.
Više javno tužilaštvo u Novom Sadu sredinom septembra prošle godine podiglo je optužnicu protiv 13 osoba zbog pada nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu i sudu predložilo da im svima odredi pritvor.
Optužnicom im se stavlja na teret izvršenje krivičnog dela teška dela protiv opšte sigurnosti.
Među privedenima su se našli najviši državni dužnosnici i rukovodioci sektora saobraćaja i infrastrukture: Goran Vesić, bivši ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture (podnio ostavku nekoliko dana ranije, a potom mu je određen pritvor), Jelena Tanasković, vršiteljica dužnosti generalne direktorice javnog preduzeća „Infrastruktura železnice Srbije“ (podnijela ostavku i privedena), Nebojša Šurlan, bivši direktor „Infrastrukture železnice Srbije“, Anita Dimoski, pomoćnica ministra za željeznički saobraćaj.
Osim njih, uhapšeni su i vodeći inženjeri te predstavnici stručnog nadzora i izvođača radova, osumnjičeni za teška djela protiv opće sigurnosti i nepropisno izvođenje građevinskih radova.
22-25. novembar 2024. – Prekretnica – napad na studente i početak blokada.
Tokom odavanja počasti žrtvama ispred Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu napadnuti su studenti i profesori.
Ovaj incident označio je prekretnicu – studenti organiziraju prve blokade fakulteta, tražeći procesuiranje napadača, objavljivanje kompletne dokumentacije o rekonstrukciji stanice i oslobađanje svih politički privedenih demonstranata.
11. decembar 2024. – Pod snažnim pritiskom višemjesečnih protesta i univerzitetskih blokada, vlasti u Srbiji objavljuju dio dokumentacije o rekonstrukciji Željezničke stanice.
Predstavljeno je osam registratora sa 195 dokumenata, međutim, studenti i stručna javnost odbacuju ovaj potez kao nepotpun, insistirajući na potpunoj transparentnosti i krivičnoj odgovornosti izvođača i nadzornih institucija.
30. decembar 2024. – Više javno tužilaštvo u Novom Sadu zvanično je podiglo optužnicu protiv 13 osoba zbog sumnje da su počinile teška djela protiv opće sigurnosti, nepropisno izvođenje građevinskih radova i zloupotrebu službenog položaja.
Međutim, nastupa period ozbiljnih opstrukcija – odlukama viših sudskih instanci, Goranu Vesiću i Jeleni Tanasković ubrzo biva ukinut zatvorski pritvor i ublažen na kućni pritvor, odnosno odbranu sa slobode, uz mjeru zabrane napuštanja stana.
Transparentnost samog procesa bila je narušena usljed spora oko nadležnosti tužilaštava i prebacivanja spisa predmeta.
15. januar 2025. – Uz postupak koji se vodi u Novom Sadu za sam pad nadstrešnice, Javno tužilaštvo za organizovani kriminal (TOK) u Beogradu zvanično pokreće odvojenu istragu o potencijalnim finansijskim malverzacijama, korupciji i pranju novca tokom rekonstrukcije Željezničke stanice i pruge Novi Sad – Kelebija.
Ovom istragom u Beogradu obuhvaćeni su bivši ministri Goran Vesić i Tomislav Momirović, kao i 12 povezanih osoba i rukovodilaca izvođačkih i nadzornih kompanija, čime je pitanje odgovornosti prošireno na visoku sistemsku korupciju.
28. januar 2025. – Nakon što su u noći sa 27. na 28. januar u Novom Sadu aktivisti vladajuće stranke fizički napali studente i studentici Akademije umetnosti nanijeli teške tjelesne povrede (prijelom vilice), javnost je reagirala žestokim osudama.
Premijer Srbije Miloš Vučević istog dana (28. januara) podnosi neopozivu ostavku.
Međutim, Viši sud u Novom Sadu odbio je predlog tužilaštva da im se odredi pritvor i oni se nalaze u kućnom pritvoru.
Pored novosadskog, u Beogradu se vode još dva postupka.
Jedan zbog sumnje na korupciju.
Početkom avgusta prošle godine uhapšeno je jedanaest osoba.
Među njima je i Tomislav Momirović, bivši ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture u vreme rekonstrukcije Železničke stanice Novi Sad.Tim postupkom obuhvaćen je i Goran Vesić, koji je bio ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture od oktobra 2022. do novembra 2024. godine.
Viši sud je 24. decembra 2025. obustavio postupak protiv šestoro optuženih, među kojima su Vesić i Tanasković, a za sedmoro je optužnicu potvrdio.
Apelacioni sud u Novom Sadu preinačio je tu odluku 15. juna 2026. i potvrdio optužnicu i za njih šestoro, pa će se suditi svima obuhvaćenim optužnicom.
Glavni pretres ipak još nije zakazan.
Viši sud je 30. oktobra saopštio da pripremno ročište ne može biti zakazano dok Vrhovni sud ne odluči o zahtevima branilaca za zaštitu zakonitosti.
Iako je to bio dotad najveći politički ustupak vlasti, protesti i blokade su nastavljeni, uz zahtjeve za procesuiranje svih napadača i sistemsku odgovornost.
11. mart 2025. – Uoči najavljenih velikih protesta u Beogradu, u Novom Sadu dolazi do novog vala privođenja u kojem je uhapšeno 13 aktivista i studenata.
Teretilo ih se za navodno rušenje ustavnog poretka i nasilničko ponašanje.
Ovo hapšenje izazvalo je žestoku reakciju nevladinog sektora i građana, koji su organizirali protestne šetnje i blokade saobraćajnica u Novom Sadu, označivši postupke tužilaštva kao politički motiviran pritisak pred masovni skup u prijestolnici.
15. mart 2025. – Beograd je bio poprište masovnih demonstracija na kojima se okupilo više stotina hiljada ljudi.
Tokom 15-minutne šutnje u znak sjećanja na žrtve, među okupljenima je nastala iznenadna panika i povlačenje zbog neobičnog zvuka i pritiska u ušima.
Opozicija i advokatski timovi podnijeli su krivične prijave, tvrdeći da su korišteni zvučni topovi za kontrolu mase, što su državne institucije negirale.
28. maj 2025. – Nakon višemjesečne pravne borbe i masovnih blokada Višeg suda u Novom Sadu koje su organizirali studenti i građani, sud donosi odluku da se dijelu pritvorenih aktivista i studenata (poput profesorice Marije Vasić), zatvorski pritvor zamijeni mjerom kućnog pritvora.
Iako je popuštanje mjera uslijedilo pod snažnim pritiskom javnosti, dio aktivista je i dalje zadržan u pritvoru, a potpuna sloboda za sve uslijedila je tek kasnijim političkim i pravnim raspletom, što su protesti i blokade nastavili da zahtijevaju.
25. juni 2025. – Zbog odbijanja tužilaštva da odustane od optužnica za rušenje ustavnog poretka i kontinuiranog pritiska sigurnosnih službi, dio procesuiranih aktivista donosi odluku o napuštanju Srbije.
Odlaskom u egzil u države Evropske unije nastavljaju skretati pažnju međunarodne javnosti i institucija na politički progon demonstranata.
9. septembar 2026. – Nakon što su najavljeni prijevremeni parlamentarni izbori za oktobar 2026. godine, neformalni studentski pokret prerasta u političku snagu.
Formirana je izborna lista „Studentska lista – Studenti pobeđuju“, koja okuplja studente, profesore i pravne stručnjake, čime se borba za pravdu prebacuje na politički teren.
27. septembar 2026. – Aleksandar Vučić podnosi ostavku na funkciju predsjednika Srbije kako bi predvodio izbornu listu SNS-a.
Posljednjeg dana na predsjedničkoj dužnosti donosi odluku o pomilovanju svih procesuiranih studenata i aktivista, čime su obustavljeni postupci za „rušenje ustavnog poretka“ i omogućen siguran povratak aktivista iz egzila.
Potez je u javnosti tumačen kao pokušaj relaksacije društvenih tenzija pred sam početak izborne kampanje.
26. oktobar 2026. – Objavom preliminarnih rezultata vanrednih parlamentarnih izbora, održanih 25. oktobra, na kojima je Studentska lista ostvarila historijski preokret, u fokusu ostaje pitanje odgovornosti za tragediju u Novom Sadu.
Glavno suđenje za pad nadstrešnice u Novom Sadu i dalje opstruiraju proceduralna odgađanja, a optuženi dužnosnici (Vesić, Tanasković, Šurlan) i dalje se brane sa slobode, usljed čega javnost i novi parlamentarni saziv zahtijevaju hitnu deblokadu pravosuđa i punu odgovornost za pogibiju 16 osoba.
Posle nesreće usledili su protesti, svakodnevno odavanje pošte stradalima i studentske blokade i akcije širom zemlje, kojima se traži odgovornost za pad nadstrešnice u Novom Sadu i pogibiju 16 ljudi.
Više meseci bilo je blokirano više od 60 fakulteta na pet državnih univerziteta, nekoliko rektorata i više desetina srednjih škola.
Studentske blokade počele su na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, zbog napada na studente i profesore FDU tokom akcije "Zastani Srbijo" kojom je odata pošta stradalima.
Protestima i obustavama rada priključivali su se i prosvetni radnici u osnovnim i srednjim školama, maturanti, advokati, radnici...
Tokom 2025. godine studentski protesti prerasli su u masovna okupljanja u Beogradu i drugim gradovima Srbije.
Posebno značajan bio je skup održan u Beogradu 15. marta 2025. godine, na kojem su se okupili studenti i veliki broj građana.
Masovnost protesta pokazala je da su studentski zahtevi prevazišli okvire akademske zajednice.
Pitanja odgovornosti za tragediju u Novom Sadu, transparentnosti rada institucija i postupanja nadležnih organa postala su deo šire javne rasprave.
Studentski pokret dobio je podršku ljudi različitih profesija i generacija.
Studenti u blokadi objavili su 5. maja prošle godine na platformi Iks da traže vanredne parlamentarne izbore.
Usledili su protesti i blokade ulica i raskrsnica po gradovima širom Srbije u kojima su učestvovali pobunjeni studenti i nezadovoljni građani.
Konstantan pritisak na režim doveo je do toga i da izbori budu raspisani 9. septembra ove godine.
Studentski pokret se priključuje kampanji za parlamentarne izbore i predaje listu Republičkoj izbornoj komisiji pod nazivom Studentska lista - Studenti pobeđuju.
Na vanrednim parlamentarnim izborima održanim 25. oktobra Studentska lista ostvarila je ubedljivu pobedu.
Pokret nastao iz masovnih protesta zbog pogibije 16 ljudi, zahtevajući odgovor ko je kriv za pad nadstrešnice u Novom Sadu, na ovim izborima osvojio je prema poslednjim podacima na osnovu 8.338 obrađenih biračkih mesta - 53,04 odsto glasova.
Na današnji dan održavaju se ponovljeni izbori na 53 biračka mesta u Srbiji.
Dve godine kasnije, za smrt 16 osoba na železničkoj stanici u Novom Sadu odgovorni još nisu kažnjeni.
Video: Nepoznati čovek ušetao u ograđen deo ispred železničke
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem.
Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.