Preskoči na sadržaj
NarativVestiMrežaMedijiManifest
Lat
Sve vesti

MedijiPrvi objavio Insajder, 28. okt, 14:20 · poslednji 30. okt, 11:25

Srdić: RTS će u nedelju u Novom Sadu imati otvoreni studio i emitovaće 16 minuta tišine

6 medija · 6 tekstova · 2 izvorna Istraži mrežu
Foto iz članka: N1 Info RS
Pregled vesti

Hronologija

  1. 14:20
    Insajder (otvara se u novom prozoru) prvi objavio
    Generalni sekretar Saveta Evrope: Srbija poslala poruku Zapadnom Balkanu i celoj Evropi
    Generalni sekretar Saveta Evrope: Srbija poslala poruku Zapadnom Balkanu i celoj Evropi Savet Evrope Foto: Christian Lue/ Unsplash Generalni sekretar Saveta Evrope (SE) Alen Berse izjavio je da su izbori održani u… Ceo tekst

    Generalni sekretar Saveta Evrope: Srbija poslala poruku Zapadnom Balkanu i celoj Evropi

    Savet Evrope Foto: Christian Lue/ Unsplash

    Generalni sekretar Saveta Evrope (SE) Alen Berse izjavio je da su izbori održani u nedelju u Srbiji poslali poruku Zapadnom Balkanu i celoj Evropi, istakavši da Srbija može da posluži kao primer za pokrete mladih širom evropskog kontinenta.

    “Mladi u Srbiji uradili su ono za šta su mnogi govorili da je nemoguće: pretvorili su protest u većinu”, rekao je Berse na početku govora na Kongresu lokalnih i regionalnih vlasti, preneo je danas Savet Evrope.

    Berse je podsetio da se naredne nedelje navršavaju dve godine od pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu, u kojem je poginulo šesnaest ljudi, i rekao da su studenti koji su izašli na ulice i pokrenuli protest bez lidera “pokazali šta demokratija još može da postigne”.

    “Srbija je poslala poruku Zapadnom Balkanu i celoj Evropi. Mađarska je ovog proleća poslala svoju poruku. Oba primera podsećaju nas da je glasanje tek prvi korak”, rekao je Berse i naglasio da je SE spreman da sarađuje s novim rukovodstvom Srbije na jačanju demokratije, ljudskih prava i vladavine prava.

    Učesnicima Kongresa Berse je poručio da se Evropa mora posmatrati onako kako je vide mladi ljudi.

    “Kada mladi protestuju, postoji iskušenje da se u tome vidi samo problem javnog reda i mira, na koji treba odgovoriti policijskim časom i zabranama - ili da se iza svakog okupljanja traži uticaj neke strane sile. Ali odgovor ne može biti manje demokratije u ime bezbednosti, već bezbednost koja štiti ljude, njihova prava i institucije koje im služe”, rekao je Berse.

    Berse je u govoru na Kongresu naglasio da ta demokratska bezbednost ne zamenjuje vojnu bezbednost.

    “Ali ako ponovno naoružavanje Evrope budemo plaćali smanjenjem sredstava za škole, bolnice i socijalna prava - upravo onoga za šta se mladi bore na ulicama - na kraju ćemo biti bolje naoružani, ali manje bezbedni”, upozorio je Berse.

    On je rekao da lokalna demokratija počinje u samom središtu demokratske bezbednosti koja se ne može nametati odozgo, već se gradi u gradskim upravama i regionalnim skupštinama, kroz rad gradonačelnika i odbornika.

    Berse je dodao da je “lokalna demokratija evropski sistem ranog upozoravanja”, jer se upravo na lokalnom nivou najpre oseća da je došlo do poremećaja.

    “Tu možemo početi da ga otklanjamo. To je naša prva linija demokratske bezbednosti”, naglasio je.

    Berse je ocenio da bi kontrolna tabla za procenu rizika, razvijena radi otkrivanja demokratskog nazadovanja pre nego što ono uzme maha, mogla da se koristi u celom Savetu Evrope. Takođe je ukazao na značaj kontrolne liste za sprečavanje korupcije i unapređenje integriteta na lokalnom i regionalnom nivou, koja omogućava da se utvrđeni standardi primene u praksi.

    Posle Berseovog govora usledila je zajednička debata o instrumentima za rano upozoravanje na demokratsko nazadovanje.

    Zajednička debata, organizovana kao doprinos Novom demokratskom paktu za Evropu, baviće se i statusom domaćih i međunarodnih posmatrača na lokalnim i regionalnim izborima. Osnovna ideja pakta je da se nadolazeća kriza prepozna dok još ima vremena da se njen tok promeni.

    Očekuje se da Kongres u martu 2027. godine predloži listu demokratskih inicijativa kao doprinos Novom demokratskom paktu za Evropu, kao i svoje predloge za proces reforme Saveta Evrope.

  2. 14:44
    Autonomija (otvara se u novom prozoru) preuzeo doslovno, 25 min posle prvog
    Generalni sekretar Saveta Evrope: Srbija poslala poruku Zapadnom Balkanu i celoj Evropi
    "Evropa se mora posmatrati onako kako je vide mladi ljudi" Generalni sekretar Saveta Evrope (SE) Alen Berse izjavio je da su izbori održani u nedelju u Srbiji poslali poruku Zapadnom Balkanu i celoj Evropi, istakavši da… Ceo tekst

    "Evropa se mora posmatrati onako kako je vide mladi ljudi"

    Generalni sekretar Saveta Evrope (SE) Alen Berse izjavio je da su izbori održani u nedelju u Srbiji poslali poruku Zapadnom Balkanu i celoj Evropi, istakavši da Srbija može da posluži kao primer za pokrete mladih širom evropskog kontinenta.

    „Mladi u Srbiji uradili su ono za šta su mnogi govorili da je nemoguće: pretvorili su protest u većinu“, rekao je Berse na početku govora na Kongresu lokalnih i regionalnih vlasti, preneo je danas Savet Evrope.

    Berse je podsetio da se naredne nedelje navršavaju dve godine od pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu, od čega je poginulo šesnaest ljudi, i rekao da su studenti koji su izašli na ulice i pokrenuli protest bez lidera, „pokazali šta demokratija još može da postigne“.

    „Srbija je poslala poruku Zapadnom Balkanu i celoj Evropi. Mađarska je ovog proleća poslala svoju poruku. Oba primera podsećaju nas da je glasanje tek prvi korak“, rekao je Berse i naglasio da je SE spreman da sarađuje s novim rukovodstvom Srbije na jačanju demokratije, ljudskih prava i vladavine prava.

    Učesnicima Kongresa Berse je poručio da se Evropa mora posmatrati onako kako je vide mladi ljudi.

    „Kada mladi protestuju, postoji iskušenje da se u tome vidi samo problem javnog reda i mira, na koji treba odgovoriti policijskim časom i zabranama – ili da se iza svakog okupljanja traži uticaj neke strane sile. Ali, odgovor ne može biti manje demokratije u ime bezbednosti, već bezbednost koja štiti ljude, njihova prava i institucije koje im služe“, rekao je Berse.

    Berse je u govoru na Kongresu naglasio da ta demokratska bezbednost ne zamenjuje vojnu bezbednost.

    „Ali ako ponovno naoružavanje Evrope budemo plaćali smanjenjem sredstava za škole, bolnice i socijalna prava – upravo onoga za šta se mladi bore na ulicama – na kraju ćemo biti bolje naoružani, ali manje bezbedni“, upozorio je Berse.

    On je rekao da lokalna demokratija počinje u samom središtu demokratske bezbednosti koja se ne može nametati odozgo, već se gradi u gradskim upravama i regionalnim skupštinama, kroz rad gradonačelnika i odbornika.

    Berse je dodao da je „lokalna demokratija evropski sistem ranog upozoravanja“ jer se upravo na lokalnom nivou najpre oseća da je došlo do poremećaja.

    „Tu možemo početi da ga otklanjamo. To je naša prva linija demokratske bezbednosti“, naglasio je.

    Berse je ocenio da bi kontrolna tabla za procenu rizika, razvijena radi otkrivanja demokratskog nazadovanja pre nego što ono uzme maha, mogla da se koristi u celom Savetu Evrope. Takođe je ukazao na značaj kontrolne liste za sprečavanje korupcije i unapređenje integriteta na lokalnom i regionalnom nivou, koja omogućava da se utvrđeni standardi primene u praksi.

    Posle Berseovog govora usledila je zajednička debata o instrumentima za rano upozoravanje na demokratsko nazadovanje.

    Zajednička debata, organizovana kao doprinos Novom demokratskom paktu za Evropu, baviće se i statusom domaćih i međunarodnih posmatrača na lokalnim i regionalnim izborima. Osnovna ideja pakta je da se nadolazeća kriza prepozna dok još ima vremena da se njen tok promeni.

    Očekuje se da Kongres u martu 2027. godine predloži listu demokratskih inicijativa kao doprinos Novom demokratskom paktu za Evropu, kao i svoje predloge za proces reforme Saveta Evrope.

  3. 30. okt
    Direktno (otvara se u novom prozoru)
    Srdić: RTS će u nedelju u Novom Sadu imati otvoreni studio i emitovaće 16 minuta tišine | Društvo i Ekonomija
    On je na početku čestitao rođendan televiziji N1, uz poruku da se "mnogo puta više ponašala kao javni servis nego što je javni servis to radio". 30. 10. 2026. 12:54 0 Srdić: RTS će u nedelju u Novom Sadu imati otvoreni… Ceo tekst

    On je na početku čestitao rođendan televiziji N1, uz poruku da se "mnogo puta više ponašala kao javni servis nego što je javni servis to radio".

    30. 10. 2026. 12:54 0

    Srdić: RTS će u nedelju u Novom Sadu imati otvoreni studio i emitovaće 16 minuta tišine

    Urednik dopisništva u Novom Sadu i novinar Radio-televizije Srbije Milan Srdić izjavio je da će u nedelju, na drugu godišnjicu pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu, RTS imati otvoreni studio u tom gradu.

    "Da i dalje nastavite da budete javni servis građana Srbije", poželeo je on.

    Podsetio je na priču o "spiskovima na RTS" i rekao da je na "oba spiska".

    "Mi te spiskove nismo videli, mislim da nećemo ni videti, dva postoje, jedan je kućni, jedan je iz jedne stranke", naveo je Srdić.

    Dodao je kako postoji i veliki spisak na RTS-u, na kom su imena ljudi koji su potpisali zahtev za smenu tadašnjeg direktora i glavnog urednika informativnog programa Dragana Bujoševića i Nenada Lj. Stefanovića, i da se u poslednje vreme postupalo po tom spisku.

    "Mnogi ljudi nisu dobili produženje ugovora, mnogi su otišli sa RTS-a, sklonjeni na razne načine. Posebno se to dešavalo kad je došao novi-stari menadžment, ja u ovom trenutku moram da kažem da ne smemo da zaboravimo ni prethodni menadžment, i dva penzionera RTS-a, koji takođe imaju veliku odgovornost za sve što se dešavalo u javnom servisu", rekao je.

    Ono što se sada dešava, kaže on, na RTS je jedina stvar koja može da se desi da bi to sve bilo zakonski.

    "Ova uloga koju sam ja sada prihvatio je sve jedna privremena stvar i novi glavni urednik je privremeno rešenje, jer zakonski niko ko nije u kući ne može da se dovede i da bude u v.d. stanju. Studentska lista je, videli smo, tražila da se reprezentativni sindikati usaglase oko jednog kandidata. Studenti su dopustili ljudima u kući da to učine, a kako bi to drugačije učinili i sa kim nego sa sindikatima, nemaju drugačiji način", kaže on.

    Naslovna fotografija: Printskrin

  4. 30. okt
    N1 (otvara se u novom prozoru)
    Srdić: RTS će u nedelju u Novom Sadu imati otvoreni studio i emitovaće 16 minuta tišine
    Urednik dopisništva u Novom Sadu i novinar Radio-televizije Srbije Milan Srdić izjavio je da će u nedelju, na drugu godišnjicu pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu, RTS imati otvoreni studio u tom… Ceo tekst

    Urednik dopisništva u Novom Sadu i novinar Radio-televizije Srbije Milan Srdić izjavio je da će u nedelju, na drugu godišnjicu pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu, RTS imati otvoreni studio u tom gradu.

    On je na početku čestitao rođendan televiziji N1, uz poruku da se "mnogo puta više ponašala kao javni servis nego što je javni servis to radio".

    "Da i dalje nastavite da budete javni servis građana Srbije", poželeo je on.

    Podsetio je na priču o "spiskovima na RTS" i rekao da je na "oba spiska".

    "Mi te spiskove nismo videli, mislim da nećemo ni videti, dva postoje, jedan je kućni, jedan je iz jedne stranke", naveo je Srdić.

    Dodao je kako postoji i veliki spisak na RTS-u, na kom su imena ljudi koji su potpisali zahtev za smenu tadašnjeg direktora i glavnog urednika informativnog programa Dragana Bujoševića i Nenada Lj. Stefanovića, i da se u poslednje vreme postupalo po tom spisku.

    "Mnogi ljudi nisu dobili produženje ugovora, mnogi su otišli sa RTS-a, sklonjeni na razne načine. Posebno se to dešavalo kad je došao novi-stari menadžment, ja u ovom trenutku moram da kažem da ne smemo da zaboravimo ni prethodni menadžment, i dva penzionera RTS-a, koji takođe imaju veliku odgovornost za sve što se dešavalo u javnom servisu", rekao je.

    "Ova uloga koju sam ja sada prihvatio je sve jedna privremena stvar i novi glavni urednik je privremeno rešenje, jer zakonski niko ko nije u kući ne može da se dovede i da bude u v.d. stanju. Studentska lista je, videli smo, tražila da se reprezentativni sindikati usaglase oko jednog kandidata. Studenti su dopustili ljudima u kući da to učine, a kako bi to drugačije učinili i sa kim nego sa sindikatima, nemaju drugačiji način", kaže on.

    "Moram apostrofirati, postoje ljudi na RTS koji moraju da dožive istu sudbinu kao ovi koji su otišli. Postoje kolege koje rade kao novinari u informativnom programu, koji su iz mog grada govorili neistine u programu RTS-a, to su takođe ljudi koji moraju sada da odu, i to u ovoj garnituri", kaže on.

    "Ovo nije restart, ovo mora da se desi da bi javni servis opstao"

    Ovo, kaže, nije restart već stvar koja treba da se desi da bi javni servis opstao.

    "Ne mislim da javni servis mora da doživi mađarski scenario u Srbiji. Dešavaće se stvari u Srbiji, ko će o tome da izveštava? N1 hoće, Nova hoće, Danas hoće, ali ko će od drugih medija da priča o tome - ko se hapsi, ko uništava dokumentaciju, mora da postoji javni servis. Da li tamo postoje ljudi koji to mogu da izvedu - da, da li RTS-u treba kadrovsko osveženje - da, da li je samo informativa grešila - nije. RTS gledaju kroz prizmu informativnog programa, RTS je mnogo više, RTS je i hor Kolibri", kaže Srdić.

    Istakao je da svi, pored smena, moraju biti pozvani na odgovornost.

    "Postoji dokumentovano kada se neka imena budu pominjala šta su radili, i zašto mi možemo da kažemo njima nikad više ne možete da se pojavite na ekranu RTS, daj Bože ni na jednom drugom. Mora još da se čisti na RTS", kaže on.

    Drago mu je što je RTS odmah upao u fokus javnosti.

    "Zamislite preduzeće vaše je odmah u fokusu javnosti, meni je zadovoljstvo što je to tako, jer je on prvi koji mora da se promeni", kaže on.

    Podsetio je da su se dešavale nedopustive stvari.

    "Mladost, deca Srbije u dnevniku su poređena sa Hamasom, optuživani da se tuku oko džakova para...", kaže.

    Mišljenja je da treba poslušati ono što su studenti rekli.

    "Mi smo vam oslobodili institucije, napravili smo vam prostor, izvolite delujte u okvirima svoje kuće. Nadam se da će biti tako", kaže on.

    "Otvoreni studio iz Novog Sada u nedelju"

    "RTS će imati otvoreni studio, daj Bože da uspemo to da realizujemo, jer su se tek ovi novi setili, a kasnimo 10 dana samo sa tehničkim stvarima. RTS će prvi put da otvori svoj studio, ono što su svi očekivali od njih, nećemo gledati Džeki Čen film u tom trenutku, gledaćemo program iz Novog Sada, iz grada žrtve. Ponudili su mi da vodim, rekao sam da hoću ako studenti budu pristali da budu gosti. Drugi uslov je bio da se u programu RTS-a pusti cela tišina taj dan. Te žrtve će, iskreno se nadam, dostojno da budu ispoštovane u toj emisiji koja ide u nedelju na RTS-u. Moj drugi uslov je da prvi put na RTS bude pušteno 16 minuta tišine", kaže on.

  5. 11:12
    Mondo (otvara se u novom prozoru) naveo izvor, 10 sati 13 min posle prvog
    „Ovo mora da se desi da bi javni servis opstao“: RTS će uživo izveštavati sa skupa u Novom Sadu u nedelju
    - Milan Srdić najavio je da će RTS u nedelju imati otvoreni studio u Novom Sadu, na drugu godišnjicu pada nadstrešnice na Železničkoj stanici. - Rekao je da je za emisiju tražio da studenti budu gosti i da se tog dana… Ceo tekst

    - Milan Srdić najavio je da će RTS u nedelju imati otvoreni studio u Novom Sadu, na drugu godišnjicu pada nadstrešnice na Železničkoj stanici.

    - Rekao je da je za emisiju tražio da studenti budu gosti i da se tog dana pusti 16 minuta tišine za žrtve.

    - Srdić je poručio da su na RTS-u potrebne smene i kadrovsko čišćenje, kako bi javni servis opstao.

    Urednik dopisništva u Novom Sadu i novinar Radio-televizije Srbije Milan Srdić izjavio je da će u nedelju, na drugu godišnjicu pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu, RTS imati otvoreni studio u tom gradu.

    On je na početku čestitao rođendan televiziji N1, uz poruku da se "mnogo puta više ponašala kao javni servis nego što je javni servis to radio".

    "Da i dalje nastavite da budete javni servis građana Srbije", poželeo je on.

    Podsetio je na priču o "spiskovima na RTS" i rekao da je na "oba spiska".

    "Mi te spiskove nismo videli, mislim da nećemo ni videti, dva postoje, jedan je kućni, jedan je iz jedne stranke", naveo je Srdić.

    Dodao je kako postoji i veliki spisak na RTS-u, na kom su imena ljudi koji su potpisali zahtev za smenu tadašnjeg direktora i glavnog urednika informativnog programa Dragana Bujoševića i Nenada Lj. Stefanovića, i da se u poslednje vreme postupalo po tom spisku.

    "Mnogi ljudi nisu dobili produženje ugovora, mnogi su otišli sa RTS-a, sklonjeni na razne načine. Posebno se to dešavalo kad je došao novi-stari menadžment, ja u ovom trenutku moram da kažem da ne smemo da zaboravimo ni prethodni menadžment, i dva penzionera RTS-a, koji takođe imaju veliku odgovornost za sve što se dešavalo u javnom servisu", rekao je.

    Ono što se sada dešava, kaže on, na RTS je jedina stvar koja može da se desi da bi to sve bilo zakonski.

    "Ova uloga koju sam ja sada prihvatio je sve jedna privremena stvar i novi glavni urednik je privremeno rešenje, jer zakonski niko ko nije u kući ne može da se dovede i da bude u v.d. stanju. Studentska lista je, videli smo, tražila da se reprezentativni sindikati usaglase oko jednog kandidata. Studenti su dopustili ljudima u kući da to učine, a kako bi to drugačije učinili i sa kim nego sa sindikatima, nemaju drugačiji način", kaže on.

    Smenili su se ljudi, podseća, čija se ostavka traži ne samo od javnosti, nego i od kuće.

    "Moram apostrofirati, postoje ljudi na RTS koji moraju da dožive istu sudbinu kao ovi koji su otišli. Postoje kolege koje rade kao novinari u informativnom programu, koji su iz mog grada govorili neistine u programu RTS-a, to su takođe ljudi koji moraju sada da odu, i to u ovoj garnituri", kaže on.

    "Ovo nije restart, ovo mora da se desi da bi javni servis opstao"

    Ovo, kaže, nije restart već stvar koja treba da se desi da bi javni servis opstao.

    "Ne mislim da javni servis mora da doživi mađarski scenario u Srbiji. Dešavaće se stvari u Srbiji, ko će o tome da izveštava? N1 hoće, Nova hoće, Danas hoće, ali ko će od drugih medija da priča o tome - ko se hapsi, ko uništava dokumentaciju, mora da postoji javni servis. Da li tamo postoje ljudi koji to mogu da izvedu - da, da li RTS-u treba kadrovsko osveženje - da, da li je samo informativa grešila - nije. RTS gledaju kroz prizmu informativnog programa, RTS je mnogo više, RTS je i hor Kolibri", kaže Srdić.

    Istakao je da svi, pored smena, moraju biti pozvani na odgovornost.

    "Postoji dokumentovano kada se neka imena budu pominjala šta su radili, i zašto mi možemo da kažemo njima nikad više ne možete da se pojavite na ekranu RTS, daj Bože ni na jednom drugom. Mora još da se čisti na RTS", kaže on.

    Drago mu je što je RTS odmah upao u fokus javnosti.

    "Zamislite preduzeće vaše je odmah u fokusu javnosti, meni je zadovoljstvo što je to tako, jer je on prvi koji mora da se promeni", kaže on.

    Podsetio je da su se dešavale nedopustive stvari.

    "Mladost, deca Srbije u dnevniku su poređena sa Hamasom, optuživani da se tuku oko džakova para...", kaže.

    Mišljenja je da treba poslušati ono što su studenti rekli.

    "Mi smo vam oslobodili institucije, napravili smo vam prostor, izvolite delujte u okvirima svoje kuće. Nadam se da će biti tako", kaže on.

    "Otvoreni studio iz Novog Sada u nedelju"

    "RTS će imati otvoreni studio, daj Bože da uspemo to da realizujemo, jer su se tek ovi novi setili, a kasnimo 10 dana samo sa tehničkim stvarima. RTS će prvi put da otvori svoj studio, ono što su svi očekivali od njih, nećemo gledati Džeki Čen film u tom trenutku, gledaćemo program iz Novog Sada, iz grada žrtve. Ponudili su mi da vodim, rekao sam da hoću ako studenti budu pristali da budu gosti. Drugi uslov je bio da se u programu RTS-a pusti cela tišina taj dan. Te žrtve će, iskreno se nadam, dostojno da budu ispoštovane u toj emisiji koja ide u nedelju na RTS-u. Moj drugi uslov je da prvi put na RTS bude pušteno 16 minuta tišine", kaže on.

  6. 11:25
    Republika (otvara se u novom prozoru) naveo izvor, 10 sati 25 min posle prvog
    RTS: Otvoreni studio na godišnjicu pada nadstrešnice
    RTS otvara studio u Novom Sadu na godišnjicu pada nadstrešnice Šesnaest minuta tišine na RTS! Urednik dopisništva u Novom Sadu i novinar Radio-televizije Srbije Milan Srdić izjavio je da će u nedelju, na drugu… Ceo tekst

    RTS otvara studio u Novom Sadu na godišnjicu pada nadstrešnice

    Šesnaest minuta tišine na RTS!

    Urednik dopisništva u Novom Sadu i novinar Radio-televizije Srbije Milan Srdić izjavio je da će u nedelju, na drugu godišnjicu pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu, RTS imati otvoreni studio u tom gradu.

    - RTS će imati otvoreni studio, daj Bože da uspemo to da realizujemo, jer su se tek ovi novi setili, a kasnimo 10 dana samo sa tehničkim stvarima. RTS će prvi put da otvori svoj studio, ono što su svi očekivali od njih, nećemo gledati Džeki Čen film u tom trenutku, gledaćemo program iz Novog Sada, iz grada žrtve. Ponudili su mi da vodim, rekao sam da hoću ako studenti budu pristali da budu gosti. Drugi uslov je bio da se u programu RTS-a pusti cela tišina taj dan. Te žrtve će, iskreno se nadam, dostojno da budu ispoštovane u toj emisiji koja ide u nedelju na RTS-u. Moj drugi uslov je da prvi put na RTS bude pušteno 16 minuta tišine - kaže on za N1.

    Ono što se sada dešava, kaže on, na RTS je jedina stvar koja može da se desi da bi to sve bilo zakonski.

    - Ova uloga koju sam ja sada prihvatio je sve jedna privremena stvar i novi glavni urednik je privremeno rešenje, jer zakonski niko ko nije u kući ne može da se dovede i da bude u v.d. stanju. Studentska lista je, videli smo, tražila da se reprezentativni sindikati usaglase oko jednog kandidata. Studenti su dopustili ljudima u kući da to učine, a kako bi to drugačije učinili i sa kim nego sa sindikatima, nemaju drugačiji način - istakao je on.

    Ovo, kaže, nije restart već stvar koja treba da se desi da bi javni servis opstao.

    - Ne mislim da javni servis mora da doživi mađarski scenario u Srbiji. Dešavaće se stvari u Srbiji, ko će o tome da izveštava? N1 hoće, Nova hoće, Danas hoće, ali ko će od drugih medija da priča o tome - ko se hapsi, ko uništava dokumentaciju, mora da postoji javni servis. Da li tamo postoje ljudi koji to mogu da izvedu - da, da li RTS-u treba kadrovsko osveženje - da, da li je samo informativa grešila - nije. RTS gledaju kroz prizmu informativnog programa, RTS je mnogo više, RTS je i hor Kolibri - istakao je, između ostalog.

    Budi deo Republika zajednice.

Osobe i institucije u ovoj vesti

  • Radio-televizija Srbije
  • N1
  • Milan Srdić
  • Nenad Stefanović
  • studenti
  • Dragan Bujošević
  • Savet Evrope
  • Alen Berse
Sva imena u vestima →

Ko je s kim povezan

Dodirnite ime da otvorite njegove veze u Mreži.

Milan SrdićMilan SrdićstudentistudentiAlen BerseAlen BerseRadio-televizija SrbijeRadio-televizija Srbi…Nenad StefanovićNenad StefanovićDragan BujoševićDragan Bujoševićnovi glavni urednik RTS-areprezentativni sindikatistudenti u SrbijiSavet EvropeHamasDanasN1Nova

Prikazano 14 najpovezanijih imena. Još 2 u Mreži.

Istraži celu mrežu vesti

Ko je u vesti

23

Osobe, institucije i njihovi izvori.

Osobe

Organizacije

Mesta

23 od 23 · Izaberite za izvore i veze

Ko piše

6medija
6tekstova
  • Insajder
  • Autonomija
  • Direktno
  • N1 Info RS
  • Mondo
  • Republika

Vesti

  • Izbori970
  • Društvo694
  • Spoljna politika531
  • Ekonomija472
  • Pravosuđe397
  • Mediji338
  • Bezbednost199
  • Politika144
  • Kosovo51

Mreža

  • Istraži mrežu
  • Osobe i institucije
  • Mreža glavne vesti

Mediji

  • Istraži medije
  • Šta mediji navode drugačije

Metod

  • Ko je prvi objavio
  • Razlike u navodima

Više izvora. Šira slika.

Istraži 3796 vesti

Kako se vesti o Srbiji šire kroz medije: ko je prvi objavio, ko je preneo, gde se izveštaji razlikuju.

Narativ

Fotografije: mediji iz čijih su članaka preuzete