
Bojana Selaković iz Nacionalnog konventa za EU govorila je za Insajder o ovogodišnjem izveštaju EU o napretku Srbije.
Ovo navodi jedan izvor
Svake godine, u ovo vreme, predstavnici države Srbije dočekivali su izaslanike Evropske unije koji su im uručivali izveštaj o napretku Srbije, dokument koji pokazuje šta je jedna zemlja ispunila a šta ne na svom evropskom putu. Ove godine, stvari su drugačije. Niko od funkcionera Srbije, niti predstavnici Vlade u tehničkom mandatu niti predsednica Skupštine i vd predsednika Republike, neće dočekati predstavnike Evropske unije. Da li zbog promene vlasti ili zbog onog što piše u tom dokumentu, pitanje je na koje premijer i predstavnici institucija ne daju odgovor. O tome kako vidi ovu situaciju, ali i šta Evropska unija o Srbiji piše ove godine, za 3D je govorila Bojana Selaković iz Nacionalnog konventa za EU.
Selaković ocenjuje da je situacija sa nepreuzimanjem izveštaja od strane odlazeće vlasti specifična i da je to, na neki način, dobra ilustracija stvarnosti.
Ovo navodi jedan izvor
Komentarišući činjenicu da niko od predstavnika odlazeće vlade nije preuzeo godišnji izveštaj EU o napretku Srbije, Selaković ocenjuje da je situacija zaista jako specifična i da je, na neki način, "dobra ilustracija naše stvarnosti".
Selaković navodi da stranka koja odlazi sa vlasti, 14 godina nakon što je započela pregovore, ima problem da prihvati izborni ishod, a da je ovogodišnji izveštaj o napretku najgori do sada za Srbiju.
Ovo navodi jedan izvor
"Imamo situaciju smene vlasti, gde sa vlasti odlazi stranka koja je došla sa obećanjem o Evropi i Evropskoj uniji, započela pregovore i otvarala prva poglavlja, a sada, 14 godina kasnije, imamo godišnji izveštaj o napretku koji je nikad gori za Srbiju. Nalazimo se u poprilično haotičnoj situaciji u kojoj ta stranka ima problem da prihvati rezultat i da se pomiri sa posledicama ovakvog izbornog ishoda. Zato verujem da je sve ovo što gledamo od 25. oktobra pa nadalje jasan pokazatelj zbog čega Srbija do sada nije mogla da napreduje u evropskim integracijama, kao i da tema godišnjeg izveštaja u ovakvoj situaciji ne može da dođe u fokus, jer evropske integracije suštinski nisu bile tema ni ovih izbora. Tako da je ovo prirodan nastavak tog procesa", ocenjuje Bojana Selaković za Insajder.
Selaković kaže da će ambasador sutra ujutru uručiti izveštaj Nacionalnom konventu, kao što su radili ambasadori svih prethodnih godina.
Ovo navodi jedan izvor
"Čak je i Ana Brnabić vršilac dužnosti funkcije predsednika republike. Imamo celu vladu i predsednika vlade. Ne znam tačno kako je tekao protokol, ali znam da će ambasador sutra ujutru uručiti izveštaj Nacionalnom konventu, kao što su radili ambasadori svih prethodnih godina — dakle, predstavnicima civilnog društva, odnosno građanima koji žele da Srbija jednog dana bude u Evropskoj uniji. Ispada da smo mi u ovom trenutku jedini kontinuitet u situaciji u kojoj imamo tek završene izbore, a nemamo nove institucije formirane na osnovu njihovih rezultata", navodi sagovornica Insajdera.
Selaković ističe da postoji konstantan loš trend u izveštajima, uz ključne zamerke na vladavinu prava, medijske slobode i spoljnu politiku.
Ovo navodi jedan izvor
Podsećajući da je izveštaj godinama unazad beležio stagnaciju i "ograničen napredak", uz ključne zamerke na vladavinu prava, medijske slobode i spoljnu politiku, novinar je otvorio pitanje stvarnog kretanja u prethodnom periodu. Selaković ističe da "imamo konstantan loš trend".
Selaković ocenjuje da ovogodišnji izveštaj beleži jasno nazadovanje u četiri oblasti, dok je prošle godine nazadovanje zabeleženo samo u jednoj.
Ovo navodi jedan izvor
"Koji možda nije u svakom izveštaju bio dramatično izražen kao sada, kada imamo jasno nazadovanje u četiri oblasti. Ko pažljivo čita te izveštaje, posebno u određenim oblastima, vrlo lako može da uoči trend koji u kontinuitetu ide nadole, i to je zaista paradoksalno. Mislim da je Srbija po tome jedinstven slučaj", ocenjuje.
Objašnjavajući zašto je upravo ovogodišnji izveštaj najnepovoljniji do sada, Selaković naglašava:
"Zato što sada imamo ocenu o pogoršanju stanja u četiri oblasti. Do sada je to uvek bio ograničen napredak, a prošle godine je, ako se dobro sećam, nazadovanje zabeleženo samo u jednoj oblasti. Sada imamo četiri, među kojima je i oblast obrazovanja. Poglavlja 25 i 26 su jedina poglavlja koja su privremeno zatvorena još odavno, jer ona dopuštaju državama kandidatima da, uz poštovanje određenih standarda, tu oblast uređuju u skladu sa lokalnim kontekstom. Sada imamo situaciju da su i ta poglavlja, jedina privremeno zatvorena, postala problematična", objašnjava sagovornica Insajdera.
Selaković precizira da je problem u oblasti obrazovanja ograničavanje akademskih sloboda i uticaj na autonomiju univerziteta.
Ovo navodi jedan izvor
Odgovarajući na pitanje šta je konkretno problem u sektoru obrazovanja, pored uobičajenih primedbi na vladavinu prava, ona precizira da je problem "ograničavanje akademskih sloboda i uticaj na autonomiju univerziteta".
Selaković objašnjava da godišnji izveštaj obuhvata stanje u svih 35 pregovaračkih poglavlja grupisanih u klastere, i da je najlošija slika u klasteru jedan, gde su poglavlja 23 i 24, medijske slobode, izborni uslovi i borba protiv korupcije.
Ovo navodi jedan izvor
"Godišnji izveštaj obuhvata stanje u svih 35 pregovaračkih poglavlja, koja su grupisana u klastere. Srbija je ranije otvorila određeni broj poglavlja, a onda je Evropska unija promenila metodologiju, pa je neophodno otvoriti sva poglavlja unutar jednog klastera. Zahtevi za otvaranje su minimalni i nisu preterano zahtevni u poređenju sa onim što je potrebno za zatvaranje poglavlja. Kad govorimo o klasteru tri, to je samo nekoliko poglavlja, među kojima su neka otvorena i pre nove metodologije. Ovde, međutim, govorimo o sveukupnoj slici, koja je najlošija u klasteru jedan. Tu su osnove - poglavlja 23 i 24, medijske slobode, izborni uslovi i borba protiv korupcije. To najviše boji čitavu sliku. Pored toga, još od prošlogodišnjeg izveštaja evidentirani su loši trendovi u obrazovanju, a sada smo dobili jasnu ocenu nazadovanja, što je suštinski veoma loše", navodi sagovornica Insajdera.
Selaković smatra da je slika iz izveštaja uticala na to da ne postoji politička volja za otvaranje klastera tri, i da su različite zemlje iz različitih razloga to blokirale bez obzira na tehničku spremnost.
Ovo navodi jedan izvor
"Potpuno se slažem sa tim da je ovo prilika za reset u raznim procesima, pa i u evropskim integracijama. Bilo je potpuno jasno u poslednje četiri godine da nećemo videti jasan napredak, jer kod stranke koja odlazi sa vlasti nije postojala politička volja. Sada postoji prilika da se stvari promene, a da li će se promeniti - nova vlast će tek morati da pokaže. Dobra reakcija Evropske unije u ovom trenutku ogleda se u porukama da će fokus biti upravo na najproblematičnijim oblastima, poput vladavine prava, što je u potpunosti kompatibilno sa najavljenim programom buduće vlade. Tu postoji prostor za sinergiju. Ukoliko građani osete promene u svakodnevnom životu zahvaljujući radu nove vlasti, to će se sigurno odraziti i na ocene Evropske komisije. Slika iz ovog izveštaja uticala je i na to da ne postoji politička volja za otvaranje klastera tri, mada je ta tema bila i previše nametnuta. Različite zemlje su iz različitih razloga to blokirale, bez obzira na tehničku spremnost, a političke pozicije svih članica u ovom trenutku još ne znamo. Suštinski, nama se kao građanima ništa neće promeniti bez obzira na to da li će taj klaster biti otvoren ili ne", smatra ona.
Selaković navodi da je Srbija povukla samo oko 160 miliona evra iz prve tranše predfinansiranja Plana rasta i da, bez realizacije reformi, rizikuje gubitak ogromnog novca namenjenog građanima.
Ovo navodi jedan izvor
"Uopšte ne mislim da to treba da bude prioritet u komunikaciji između Evropske unije i nove vlasti, upravo zato što je za takvu odluku potreban konsenzus svih 27 država članica. Različite zemlje su iz različitih razloga zaustavljale proces - ne samo zato što bi to bio poklon Vučiću, već zbog ozbiljnih primedbi na ponašanje Srbije kao kandidata. Jedna grupa država insistirala je na lošem stanju demokratije i vladavine prava, dok je druga imala problem sa sporim usklađivanjem sa spoljnom politikom EU. To su pitanja oko kojih je potrebno vreme da se postigne kompromis i ona nisu u direktnoj nadležnosti Evropske komisije, koja daje samo tehničku preporuku. Zato fokus mora biti na reformskim procesima, jer se samom promenom vlasti i oslobađanjem institucija koje su bile zarobljene stiču uslovi za odmrzavanje sredstava iz Plana rasta. Srbija je povukla samo oko 160 miliona evra iz prve tranše predfinansiranja i ulazimo u opasnu zonu gde, bez realizacije predviđenih reformi, rizikujemo gubitak ogromnog novca namenjenog građanima. Ako se buduća vlada bude držala programa pobedničke liste, brzo ćemo napredovati sa reformskom agendom i odmrznuti ta sredstva, slično onome što se desilo u Mađarskoj nakon odlaska Viktora Orbana", ocenjuje ona.
Selaković kaže da je Evropska komisija, naročito nakon usvajanja spornih Mrdićevih zakona, procenila da Srbija više ne ispunjava preduslove za korišćenje sredstava iz Plana rasta, čime su blokirane stotine miliona evra.
Ovo navodi jedan izvor
"Sve dok ne vidimo kakva je politička volja unutar svih država članica, kako se ne bi podizala neopravdana očekivanja. Ta tema je u prethodnom periodu bila poprilično instrumentalizovana: predstavnici odlazeće vlasti dobro su znali šta su prepreke i da određene zemlje neće menjati stav, a u javnosti su forsirali priču o skorom otvaranju, da bi potom slali poruku kako nas Evropska unija zapravo ne želi. Otvaranje klastera građanima ne znači ništa ukoliko nema stvarnih reformi. Poput koraka koje je sprovela nova mađarska vlada na čelu sa Peterom Mađarom, nama je prioritet ubrzanje reformske agende. To su aktivnosti koje je moguće realizovati u kratkom roku — završetak reforme izbornog zakonodavstva i usvajanje medijskih zakona, što je studentska lista svakako obećala. To će suštinski odmrznuti stotine miliona evra koji trenutno stoje blokirani, jer je Evropska komisija, naročito nakon usvajanja spornih Mrdićevih zakona, procenila da Srbija više ne ispunjava preduslove za korišćenje tog novca. Ako to postavimo kao merilo napretka, poslaćemo potpuno drugačiju poruku svim akterima u EU", navodi naša sagovornica.
Selaković navodi da postoji težnja da Srbija ispuni merila za dobijanje IBAR-a za poglavlja 23 i 24, što zahteva reforme u pravosuđu i temeljnim pravima, i podseća da je Crna Gora pre dve godine dobila IBAR.
Ovo navodi jedan izvor
"Za sada, prema dostupnim informacijama, proces evropskih integracija se nastavlja. Postoji težnja da Srbija u razumnom roku ispuni merila za dobijanje IBAR-a za poglavlja 23 i 24, što zahteva ozbiljne reforme u pravosuđu i temeljnim pravima. Dobijanje tog izveštaja neophodno je za ubrzanje procesa ka članstvu. Videli smo primer Crne Gore, koja je tek nakon dobijanja IBAR-a pre dve godine počela da privodi proces kraju, zatvara preostala poglavlja i radi na nacrtu ugovora o pristupanju. Za Srbiju će biti veoma važna i poruka koju EU pošalje Crnoj Gori, koja je tehnički na samom kraju pregovora. Ukoliko građani Crne Gore budu razočarani izostankom konačne podrške država članica, to će duboko urušiti kredibilitet celokupnog procesa proširenja, jer bi ponovo bila izneverena podignuta očekivanja", naglašava.
Selaković smatra da će izveštaj o napretku Srbije za godinu dana sigurno biti bolji u odnosu na rad ove vlasti.
Ovo navodi jedan izvor
O tome kakav se izveštaj o napretku Srbije može očekivati za godinu dana, ona smatra "da će sigurno biti bolji za godinu dana, u odnosu na rad ove vlasti".Navod, nepotvrđenoSelaković navodi da su se u poslednje dve godine dešavali različite represivne metode i obračuni sa profesorima, zaposlenima na univerzitetima i studentima.
Ovaj navod prenose
"Sve što se dešavalo u poslednje dve godine - različite represivne metode i obračuni sa profesorima, zaposlenima na univerzitetima i studentima - ograničava onaj minimum koji je Evropska unija propisala u tom poglavlju. Da nismo imali promenu vlasti, to bi bio ogroman problem. Po onome što se najavljuje kao okosnica programa buduće vlade, upravo će to biti jedna od oblasti u kojoj će se sprovoditi reformski procesi, kako bi se stvari revitalizovale i akademske slobode vratile na normalan nivo", napominje.
Uz svaki navod stoje mediji koji ga prenose; navod iz jednog izvora nosi ime tog medija. Slaganje medija nije nezavisna potvrda događaja.
U ovoj analizi nisu utvrđene razlike u navodima.