Preskoči na sadržaj
NarativVestiMrežaMedijiManifest
Lat
Sve vesti

Spoljna politikaNajraniji tekst Blic, 24. okt, 10:56

Rusija pristaje na pregovore sa Ukrajinom, ali smatra da nema o mnogo čemu da razgovara: BBC urednik

3 medija · 3 teksta · 1 izvorni Istraži mrežu
Foto iz članka: RTCG
Pregled vesti

Hronologija

  1. 22. okt
    Južne vesti (otvara se u novom prozoru)
    Rusija pristaje na pregovore sa Ukrajinom, ali smatra da nema o mnogo čemu da razgovara: BBC urednik
    Posle dva dana diplomatije, u Oslu, glavnom gradu Norveške, i u ruskom Sankt Peterburgu, nameće se pitanje – da li se bliži kraj rata u Ukrajini? Dobri i konstruktivni, tako je norveški premijer opisao razgovore… Ceo tekst

    Posle dva dana diplomatije, u Oslu, glavnom gradu Norveške, i u ruskom Sankt Peterburgu, nameće se pitanje – da li se bliži kraj rata u Ukrajini?

    Dobri i konstruktivni, tako je norveški premijer opisao razgovore ukrajinskog predsednika Vladimira Zelenskog, Stiva Vitfkofa, specijalnog izaslanika američkog predsednika, i predstavnika Evropske unije.

    U Oslu se čula ideja o trilateralnom sastanku na nivou lidera.

    Postojala je nada da će odlazak Vitkofa u Rusiju otvoriti put za susret predsednika Vladimira Putina, Zelenskog i Donalda Trampa, kako bi se dogovorio prekid borbi.

    Međutim, Putin je pokazao malo volje da sedne za isti sto sa Zelenskim, osim ako taj sto nije u Moskvi.

    Iz Kremlja poručuju da bi mogli da budu spremni za nastavak trilateralnih razgovora u novembru u Abu Dabiju, ali samo na tehničkom nivou.

    „Predstoji još mnogo važnog posla“, objavio je Vitkof na platformi Iksu, uz tvrdnju da je „predsednik Tramp i dalje posvećen okončanju rata…“.

    Za mene je izjava dana došla od Jurija Ušakova, Putinovog savetnika za spoljnu politiku, koji je učestvovao u razgovorima u Sankt Peterburgu.

    Ušakov je rekao da je Vitkof obavestio Putina o razgovorima u Oslu i, prema viđenju američkog diplomate, o „novim pristupima Evropljana i Kijeva“.

    Savetnik Kremlja očigledno nije bio impresioniran onim što je čuo.

    „Kada je reč o rešavanju ukrajinske krize, tu nije bilo mnogo toga korisnog“, prokomentarisao je Ušakov.

    Kasnije ga je ruska državna televizija pitala o izgledima za mir.

    „Ne znam koliko smo blizu“, rekao je Ušakov, „ali stvari se kreću u tom pravcu“.

    Sve je to prilično neodređeno.

    Čini se da Putin ne oseća pritisak da okonča rat.

    Zna da je ukrajinska protivvazdušna odbrana pod velikim pritiskom.

    Zna da dolazi zima i verovatno hladno vreme vidi kao priliku da snažnim udarima primora Ukrajinu na predaju.

    Zna se i da je u Beloj kući predsednik koji očigledno želi bolje, jače i isplativije odnose sa Moskvom.

    Tramp je nedavno suspendovao neke sankcije Moskvi, pristao na kupovinu ruskog dizela i uputio oštre kritike Zelenskom.

    Rusiji to sasvim odgovara.

    Time se ublažava pritisak na predsednika u Kremlju.

    „Tramp je jedini lider u zapadnom svetu koji čini nešto za mir“, kaže Jevgenij Popov, ruski poslanik i televizijski voditelj.

    „Radi nešto za mir, ali mir pod vašim uslovima?“, uzvraćam.

    „Da li je to ono što želite?“

    „Naravno!“

    Trilateralni susret Putina, Zelenskog i Trampa možda nije na pomolu.

    Međutim, sledećeg meseca u Kini, na marginama samita APEC-a, mogao bi da bude održan sastanak Putina, Trampa i Sija Đinpinga.

    Pojedini komentatori ovde ga već nazivaju „Nova Jalta“, aludirajući na konferenciju iz 1945. godine, na kojoj su Josif Staljin, Vinston Čerčil i Frenklin Ruzvelt isplanirali političku i teritorijalnu reorganizaciju posleratne Evrope.

    „Rusija, Kina i SAD su trenutno jedine supersile na svetu“, kaže Jevgenij Popov.

    „Naravno, za ceo svet bi bilo dobro kada bi se naši lideri sastali u Kini.“

    Posle skoro pet godina rata, to bi Putina dovelo tačno tamo gde želi da bude – za glavni sto svetske politike.

    BBC na srpskom je od sada i na TikToku, pratite nas OVDE.

    Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu, Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]

  2. 22. okt
    RTCG (otvara se u novom prozoru) preuzeo doslovno
    Rusija pristaje na pregovore sa Ukrajinom, ali smatra da nema o mnogo čemu da razgovara: BBC urednik
    - Hronika - Kolumne - Radio - Izdvajamo - Emisije - Dokumentarni program - Pop top - Europuls - Zrno po zrno - Radio ordinacija - Kulturna panorama - Zelena priča - Epoleta - +382 - Spona - Svijet jednakih šansi -… Ceo tekst

    - Hronika

    - Kolumne

    -

    Radio

    - Izdvajamo

    -

    Emisije

    - Dokumentarni program

    - Pop top

    - Europuls

    - Zrno po zrno

    - Radio ordinacija

    - Kulturna panorama

    - Zelena priča

    - Epoleta

    - +382

    - Spona

    - Svijet jednakih šansi

    - Matica

    - Život po mjeri čovjeka

    - Link

    - Izokrenuti svijet

    - Koracima mladih

    - Moja profesija je...

    - Sportski program

    - Kulturno-umjetnički program

    - Muzički program

    - Koracima prošlosti

    - Naučno-obrazovni program

    - Programska šema

    - Trofej Radija Crne Gore

    - Frekvencije

    - Radio drama

    22. 10. 2026. 10:39 >> 23. 10. 2026. 08:10

    Rusija pristaje na pregovore sa Ukrajinom, ali smatra da nema o mnogo čemu da razgovara: BBC urednik

    Vladimir Putin, predsednik Rusije, trenutno ne oseća pritisak da okonča rat, piše BBC urednik Stiv Rozenberg.

    Posle dva dana diplomatije, u Oslu, glavnom gradu Norveške, i u ruskom Sankt Peterburgu, nameće se pitanje - da li se bliži kraj rata u Ukrajini?

    Dobri i konstruktivni, tako je norveški premijer opisao razgovore ukrajinskog predsednika Vladimira Zelenskog, Stiva Vitfkofa, specijalnog izaslanika američkog predsednika, i predstavnika Evropske unije.

    U Oslu se čula ideja o trilateralnom sastanku na nivou lidera.

    Postojala je nada da će odlazak Vitkofa u Rusiju otvoriti put za susret predsednika Vladimira Putina, Zelenskog i Donalda Trampa, kako bi se dogovorio prekid borbi.

    Međutim, Putin je pokazao malo volje da sedne za isti sto sa Zelenskim, osim ako taj sto nije u Moskvi.

    Iz Kremlja poručuju da bi mogli da budu spremni za nastavak trilateralnih razgovora u novembru u Abu Dabiju, ali samo na tehničkom nivou.

    „Predstoji još mnogo važnog posla", objavio je Vitkof na platformi Iksu, uz tvrdnju da je „predsednik Tramp i dalje posvećen okončanju rata...".

    Za mene je izjava dana došla od Jurija Ušakova, Putinovog savetnika za spoljnu politiku, koji je učestvovao u razgovorima u Sankt Peterburgu.

    Ušakov je rekao da je Vitkof obavestio Putina o razgovorima u Oslu i, prema viđenju američkog diplomate, o „novim pristupima Evropljana i Kijeva".

    Savetnik Kremlja očigledno nije bio impresioniran onim što je čuo.

    „Kada je reč o rešavanju ukrajinske krize, tu nije bilo mnogo toga korisnog", prokomentarisao je Ušakov.

    Kasnije ga je ruska državna televizija pitala o izgledima za mir.

    „Ne znam koliko smo blizu", rekao je Ušakov, „ali stvari se kreću u tom pravcu".

    Sve je to prilično neodređeno.

    Čini se da Putin ne oseća pritisak da okonča rat.

    Zna da je ukrajinska protivvazdušna odbrana pod velikim pritiskom.

    Zna da dolazi zima i verovatno hladno vreme vidi kao priliku da snažnim udarima primora Ukrajinu na predaju.

    Zna se i da je u Beloj kući predsednik koji očigledno želi bolje, jače i isplativije odnose sa Moskvom.

    Tramp je nedavno suspendovao neke sankcije Moskvi, pristao na kupovinu ruskog dizela i uputio oštre kritike Zelenskom.

    Rusiji to sasvim odgovara.

    Time se ublažava pritisak na predsednika u Kremlju.

    „Tramp je jedini lider u zapadnom svetu koji čini nešto za mir“, kaže Jevgenij Popov, ruski poslanik i televizijski voditelj.

    „Radi nešto za mir, ali mir pod vašim uslovima?“, uzvraćam.

    „Da li je to ono što želite?“

    „Naravno!“

    Trilateralni susret Putina, Zelenskog i Trampa možda nije na pomolu.

    Međutim, sledećeg meseca u Kini, na marginama samita APEC-a, mogao bi da bude održan sastanak Putina, Trampa i Sija Đinpinga.

    Pojedini komentatori ovde ga već nazivaju „Nova Jalta“, aludirajući na konferenciju iz 1945. godine, na kojoj su Josif Staljin, Vinston Čerčil i Frenklin Ruzvelt isplanirali političku i teritorijalnu reorganizaciju posleratne Evrope.

    „Rusija, Kina i SAD su trenutno jedine supersile na svetu“, kaže Jevgenij Popov.

    „Naravno, za ceo svet bi bilo dobro kada bi se naši lideri sastali u Kini.“

    Posle skoro pet godina rata, to bi Putina dovelo tačno tamo gde želi da bude - za glavni sto svetske politike.

    BBC na srpskom je od sada i na TikToku, pratite nas OVDE.

    Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu, Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]

    - Trampov šokantni sporazum sa Rusijom otkriva pritisak da obuzda rast cene goriva

    - 'Osećamo se izdanim': Zelenski o odnosima sa Trampom

    - Putinov novi plan da život u ukrajinskim gradovima postane nepodnošljiv

    - BBC u tajnom svetu boraca protiv Putina u Rusiji

    - Zašto je Starlink internet toliko važan na bojnom polju u Ukrajini

    - Kako su Staljin, Ruzvelt i Čerčil na Jalti preoblikovali svet

  3. 10:56
    Blic (otvara se u novom prozoru) najraniji u katalogu
    Melanija Tramp izdejstvovala primirje za ukrajinski grad ‚na ivici opstanka‘: Bela kuća
    Melanija Tramp, surpuga američkog predsednika, „uspešno je obezbedila“ prekid vatre između Rusije i Ukrajine u gradu Oleški, koji je pod ruskom kontrolom, saopštila je Bela kuća. Primirje u „gradu na prvoj liniji… Ceo tekst

    Melanija Tramp, surpuga američkog predsednika, „uspešno je obezbedila“ prekid vatre između Rusije i Ukrajine u gradu Oleški, koji je pod ruskom kontrolom, saopštila je Bela kuća.

    Primirje u „gradu na prvoj liniji fronta koji je na ivici humanitarne katastrofe“, bez lekova, hrane i čiste vode, trebalo bi da počne 27. oktobra, tvrdi se u objavi.

    Ukrajina i Rusija su potvrdile da je dogovor postignut o evakuaciji stanovnika i isporuci pomoći.

    Obe strane su rekle da će njihove snage obustaviti vatru u ponoć 27. oktobra.

    U prvim danima od početka invazije na Ukrajinu februara 2022. godine, ruska vojska je zauzela Olešk, a preostali stanovnici ostali su zarobljeni između ukrajinskih položaja preko reke Dnjepar i ruskih snaga na istoku.

    BBC je nedavno objavio reportažu o preostalim stanovnicima ovog grada koji su rekli da su počeli da jedu korov kako bi preživeli.

    Melanija Tramp i jedan od njenih predstavnika sarađivali „direktno sa ruskim i ukrajinskim rukovodstvom kako bi definisali uslove primirja“, saopštila je Bela kuća.

    „Civilni predstavnici obe zemlje će zajedno posetiti stanovnike Oleškog i utvrditi obim potrebne pomoći“, citiraju se reči Prve dame Amerike.

    „Stanovnici koji žele da se evakuišu dobiće podršku i prevoz do željene destinacije.

    „Očekujem da će neki želeti da idu u Rusiju, a neki u Ukrajinu“, dodala je Melanija Tramp.

    Ona kaže da stanovnici Oleškog „nemaju struju, žive usred miniranih puteva i trpe redovne vojne napade“.

    „Bez moje intervencije, mogućnost dopremanja humanitarne pomoći u grad i evakuacija starijih ljudi bila bi nemoguća“, tvrdi Melanija Tramp.

    U saopštenju nije navedeno koliko dugo će primirje trajati.

    David Arahamija, ukrajinski poslanik koji predvodi stranku predsednika Vladimira Zelenskog u parlamentu, potom je rekao da će „operacija deblokiranja naselja Oleški i njegove okoline početi uskoro“.

    „Da bi se postigao ovaj cilj, u bliskoj budućnosti će biti postignut prekid vatre, kako je najavila prva dama Sjedinjenih Država, Melanija Tramp“, rekao je on.

    Portparol ruskog predsednika Vladimira Putina potvrdio je da će „oni koji to žele moći da napuste ovo naselje“.

    Neki od preostalih stanovnika Oleškog, podelili su ranije za BBC potresne priče kako preživljavaju u gradu koji je stalno granatiran i odsečen od hrane i vode.

    Rekli su da deca koja su ostala u širem Oleškom neuhranjena, da nema zdravstvenih usliga i da nemaju gde da uče.

    Mnogi su rekli za BBC da je samo jedna bolnica delimično operativna i da je otvorena samo nekoliko dana u nedelji za obavljanje hitnih intervencija.

    Lokalno stanovništvo živi pod „potpunom blokadom“ ruskih snaga, rekao je ranije Andrej Sibiha, ukrajinski ministar spoljnih poslova.

    Ukrajinske vlasti tvrde da su pokušale da dostavi zalihe u to područje, ali da poslednjih meseci nisu uspeli.

    Kremlj je u septembru priznao da se Oleški suočava sa „kritičnom situacijom“ i „problemima sa snabdevanjem hranom i lekovima“, ali je dodao da „ruska vojska radi na njihovom rešavanju“.

    Za stanje su okrivili Kijev.

    Papa Lav je jedan od onih koji su pozivali na prekid vatre u Oleškom, apelujući na „dijalog i mir“.

    Pre početka rata, u Oleškom je živelo 24.000 ljudi.

    Ukrajina procenjuje da je u gradu i okolini ostalo oko 6.000 ljudi, među kojima i 200 dece.

    Oleški je jedno od brojnih naselja u kojima su hiljade ljudi izgubile domove zbog masovnih poplava izazvanih urušavanjem brane Nova Hakovka 2023. godine.

    Ukrajina i Rusija su se međusobno optuživale za dzanje brane u vazduh.

    Herson je jedna od četiri ukrajinske oblasti koje je ruski predsednik Vladimir Putin septembra 2022. proglasio ruskim teritorijama, iako u nekim od njih ruske i proruske snage imaju tek delimičnu kontrolu.

    - Napad na veliku branu u Ukrajini: Kome je ovo išlo u prilog

    - Napad na veliku branu u Ukrajini: Kome je ovo išlo u prilog

    - „Katastrofa, voda je sve odnela": Život u ukrajinskom gradu opustošenom posle probijanja brane

    Iako se Melanija Tramp samo povremeno pojavljuje na događajima u Beloj kući, ona se uključila u rešavanje humanitarnih pitanja nastalih zbog rrusko-ukrajinskog rata.

    U avgustu 2025. godine, Melanija Tramp je napisala pismo Putinu, rekavši mu da je „vreme da se zaštite deca i buduće generacije širom sveta“.

    Iako nije direktno pomenula Ukrajinu, samo nekoliko dana kasnije, Zelenski je u Beloj kući predao pismo njegove supruge Olene, zahvaljujući joj na naporima u vezi sa zaštitom dece.

    U retkom javnom pojavljivanju u oktobru iste godine, prva dama SAD je rekla da joj je Putin direktno odgovorio pisanim putem i da njeni predstavnici rade sa timom ruskog predsednika na repatrijaciji ukrajinske dece iz Rusije i obrnuto.

    Navodno je od 2025. godine vraćeno oko 34 dece, među kojima petoro u julu ove godine.

    Prema rečima američkog predsednika Donalda Trampa, njegova supruga je privatno izrazila sumnjičavost prema Putinu i njegovoj želji da postigne mir.

    „Dođem kući i kažem joj: 'Danas sam baš imao dobar razgovor sa Putinom. Mislim da završavamo (rat)'.

    „Na to bi mi ona rekla: 'Stvarno? Upravo je pogođena još jedna zgrada u Kijevu'", rekao je Tramp.

    Dodatno izveštavanje: Olga Malčevska

    BBC na srpskom je od sada i na TikToku, pratite nas OVDE.

    Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu, Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

    - Stanovnici ukrajinskog grada pod ruskom kontrolom jedu korov, mrtvi leže po ulicama

    - Putinov novi plan da život u ukrajinskim gradovima postane nepodnošljiv

    - Melanija Tramp: Neobična, tradicionalna prva dama

    - Rusija pristaje na pregovore sa Ukrajinom, ali smatra da nema o mnogo čemu da razgovara: BBC urednik

    - Tramp za BBC: Razočaran sam, ali nisam završio sa Putinom

    - Koji su Putinovi zahtevi za mir i šta od njega očekuje Tramp

Ko piše

3medija
3teksta
  • Južne vesti
  • RTCG
  • Blic

Još u fokusu

Sve vesti

Izbori5. nov, 20:27

RIK objavio konačne rezultate izbora u Srbiji

5 medijaKurir, B92, Espreso …

Spoljna politika5. nov, 19:33

Brisel: Marta Kos se sastala sa četiri predstavnika Studentske liste

5 medijaNIN, Večernje novosti, Dnevnik …

Vesti

  • Izbori1028
  • Društvo827
  • Ekonomija577
  • Spoljna politika560
  • Pravosuđe489
  • Mediji407
  • Bezbednost228
  • Politika163
  • Kosovo56

Mreža

  • Istraži mrežu
  • Osobe i institucije
  • Mreža glavne vesti

Mediji

  • Istraži medije
  • Šta mediji navode drugačije

Metod

  • Ko je prvi objavio
  • Razlike u navodima

Više izvora. Šira slika.

Istraži 4335 vesti

Kako se vesti o Srbiji šire kroz medije: ko je prvi objavio, ko je preneo, gde se izveštaji razlikuju.

Narativ

Fotografije: mediji iz čijih su članaka preuzete