U Srbiji je počela izborna tišina pred vanredne parlamentarne izbore, na kojima glasanje ide na 8.392 biračka mesta, od kojih su 93 u inostranstvu.
Rečenice koje prenose bar 3 od 5 medija.
Izborna tišina pred vanredne parlamentarne izbore u Srbiji počinje u ponoć između srede i četvrtka, 22. oktobra, i trajaće do zatvaranja biračkih mesta u nedelju, 25. oktobra, u 20 časova. Za odgovorno lice u mediju predviđena je kazna od 50.000 do 150.000 dinara, dok se fizičkom licu za isti prekršaj može izreći kazna od 10.000 do 40.000 dinara.
Prema podacima iz Jedinstvenog biračkog spiska, pravo glasa na predstojećim parlamentarnim izborima ima 6.450.523 birača. Glasaće se na ukupno 8.392 biračka mesta, od čega su 93 u inostranstvu u 37 država, 29 u zavodima za izvršenje krivičnih sankcija, kao i na 60 biračkih mesta za birače sa teritorije AP Kosova i Metohije, koji će glasati u četiri grada – Raški, Tutinu, Vranju i Kuršumliji.
5. „Savez vojvođanskih Mađara – dr Balint Pastor“ 7. „Ruska stranka – Srbija u BRIKS-u – Slobodan Nikolić“
15. „Ćale, ovo je za tebe – Petar Đurić – premijer Srbije“ 16. „Vladimir Gajić – Alternativa za Srbiju“
Tekst iz 5 članaka. Nijednu rečenicu ne prenose svi, u 10 se razlikuju.
Izborna tišina pred vanredne parlamentarne izbore u Srbiji počinje u ponoć između srede i četvrtka, 22. oktobra, i trajaće do zatvaranja biračkih mesta u nedelju, 25. oktobra, u 20 časova.
Tokom tog perioda zabranjeno je vođenje izborne kampanje i uticanje na volju birača na način koji zakon ne dozvoljava.
Posebna ograničenja odnose se na objavljivanje procena izbornih rezultata, predstavljanje kandidata i njihovih programa, kao i pozivanje građana da glasaju ili ne glasaju za određene izborne liste.
Prema Zakonu o izboru narodnih poslanika, tokom 48 sati pre dana glasanja i na sam dan izbora, sve do zatvaranja biračkih mesta, u medijima i na javnim skupovima nije dozvoljeno objavljivanje procena izbornih rezultata.
Zabranjeno je i javno predstavljanje kandidata i njihovih izbornih programa, kao i pozivanje birača da podrže određenu izbornu listu ili da za nju ne glasaju.
U ponoć je počela izborna tišina: Kolike su kazne za kršenje odredbe
U Srbiji u ponoć u četvrtak počela je izborna tišina uoči vanrednih parlamentarnih izbora 25. oktobra.
Pravila se odnose na period u kojem birači treba da donesu odluku bez novih aktivnosti izborne promocije koje bi mogle da utiču na njihovo opredeljenje.
Za kršenje odredbi o izbornoj tišini predviđene su novčane kazne za pravna lica, odgovorna lica u medijima i fizička lica.
Pravno lice koje prekrši zabranu može biti kažnjeno novčanom kaznom od 100.000 do 600.000 dinara.
U nedelju, 25. oktobra, održavaju se vanredni parlamentarni izbori.
U ponoć je počela izborna tišina, koja će trajati do nedelje u 20 časova.
Izborno zakonodavstvo nalaže da izborna tišina počinje 48 sati od početka izbornog dana i odnosi se i na izborni dan.
Obuhvata zabranu predstavljanja kandidata i programa u medijima i na javnim skupovima, pozivanje da se glasa ili ne glasa za određenu listu i objavljivanje procena rezultata do zatvaranja birališta.
Za odgovorno lice u mediju predviđena je kazna od 50.000 do 150.000 dinara, dok se fizičkom licu za isti prekršaj može izreći kazna od 10.000 do 40.000 dinara.
Birališta se u nedelju otvaraju u sedam ujutru, a zatvaraju u osam sati uveče, kada se izborna tišina i završava.
Do tada su zabranjene bilo kakve aktivnosti izborne kampanje, kao i uticanje na volju birača.
U medijima i na javnim skupovima u tom periodu nije dozvoljeno da se objavljuju procene rezultata izbora, javno predstavljaju kandidati i njihovi izborni programi, te pozivaju birači da glasaju ili ne glasaju za određene izborne liste.
Kazne za kršenje ovih pravila su od deset hiljada dinara (85 evra), do 600 hiljada (5.100 evra).
Ovo će biti 15. po redu izbori od uvođenja višestranačja, a 11. vanredni.
Prema podacima iz Jedinstvenog biračkog spiska, pravo glasa na predstojećim parlamentarnim izborima ima 6.450.523 birača.
Glasaće se na ukupno 8.392 biračka mesta, od čega su 93 u inostranstvu u 37 država, 29 u zavodima za izvršenje krivičnih sankcija, kao i na 60 biračkih mesta za birače sa teritorije AP Kosova i Metohije, koji će glasati u četiri grada – Raški, Tutinu, Vranju i Kuršumliji.
Na izborima učestvuje 18 izbornih lista, a devet njih ima položaj liste nacionalne manjine.
U Bosni i Hercegovini biće otvoreno 27 biračkih mesta, a za glasanje je prijavljeno nešto manje od 20.000 birača, potvrdio je generalni konzul Srbije u Banjaluci Miloš Vujić.
Glasački listići su štampani u 29 jezičkih varijanti.
Za 250 mesta u Skupštini Srbije nadmeće se 18 izbornih lista.
1. „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“
2. „Ivica Dačić – Faktor stabilnosti“
3. „Studentska lista – Studenti pobeđuju“
4. „Rasim Ljajić – Ljudski (SDP–CDP)“
5. „Savez vojvođanskih Mađara – dr Balint Pastor“
6. „Usame Zukorlić – Pokret za ujedinjenje“
7. „Ruska stranka – Srbija u BRIKS-u – Slobodan Nikolić“
8. „Autentična desnica – dr Miloš Jovanović – Odvažno srpski“
9. „Evropska Srbija – Marinika Tepić – Zdravko Ponoš“
10. „SDA Sandžaka – Čuvari Sandžaka“
11. „Bogoljub Karić – Pokret snaga Srbije – BK“
12. „Liberalno zelena stranka – Za slobodnu i čistiju Srbiju“
13. „Biram pravdu – Biram budućnost“
14. „Stranka rusko-srpskog jedinstva – Rusi i Srbi braća zauvek“
15. „Ćale, ovo je za tebe – Petar Đurić – premijer Srbije“
16. „Vladimir Gajić – Alternativa za Srbiju“
Vanredni parlamentarni izbori zakazani su za nedelju, 25. oktobar.
Birači će moći da glasaju na određenim biračkim mestima u zemlji i inostranstvu, u skladu sa pravilima izbornog procesa.
Izborna tišina trajaće sve do 20 časova, kada je predviđeno zatvaranje biračkih mesta.
Do tada važe zakonska ograničenja za izbornu promociju, predstavljanje kandidata i objavljivanje procena rezultata.
Za mesta u republičkom parlamentu i priliku da formiraju vlast boriće se 18 lista.
Da bi ušle u parlament, liste moraju da osvoje najmanje tri odsto od ukupnog broja glasova.
Izuzetak su devet manjinskih lista.
Za njih važe nešto drugačija pravila, odnosno niži prag koji moraju da pređu.
Zakonski su određene i kazne za kršenje izborne tišine i zavise od toga koje je lice odgovorno za prekršaj.
Za pravna lica predviđena je kazna od 100.000 do 600.000 dinara, za odgovorna lica u medijima od 50.000 do 150.000 dinara, dok se fizička lica mogu kazniti iznosom od 10.000 do 40.000 dinara.
Ipak, s obzirom na to da izborna kampanja na društvenim mrežama nije regulisana, na njima često završi sadržaj koji se ne sme objavljivati u medijima tokom političkih diskusija samih korisnika.
Cilj izborne tišine je da se građanima omogući da, bez neposrednog pritiska kampanje, razmotre ponuđene programe i kandidate i donesu odluku o tome kome će ukazati poverenje na izborima.
Izbornu tišinu moraju da poštuju svi registrovani mediji, kao i učesnici javnih skupova.