
Plenković je ocenio da to što nije bilo evropskih zastava na izbornoj noći ne bi moglo da se shvati kao proevropski pokret.
Ovu činjenicu navode
„Ne znamo točno kakva su stavovi Studentske liste o europskim pitanjima. Recimo da su složeni…Ali, kad preuzimate odgovornost, morate objasniti za što se zalažete. Ono što je svim promatračima palo u oči jeste da tokom izbora u Srbiji nije bilo baš nijedne europske zastave. To se ne bi moglo shvatiti kao proeuropski pokret“, rekao je Plenković.
On je objasnio da "to nije nešto što bi moglo da se opiše ili shvati kao veoma snažan proevropski pokret".
Plenković je rekao da nova vlast u Srbiji sada, kada preuzima odgovornost, mora da objasni za šta se zalaže, pošto je pre izbora bila pametna da ne govori previše.
Ovu činjenicu navode
„Ne znamo točno kakva su stavovi Studentske liste o europskim pitanjima. Recimo da su složeni…Ali, kad preuzimate odgovornost, morate objasniti za što se zalažete. Ono što je svim promatračima palo u oči jeste da tokom izbora u Srbiji nije bilo baš nijedne europske zastave. To se ne bi moglo shvatiti kao proeuropski pokret“, rekao je Plenković.
- Iskreno, mislim da niko zaista i ne zna mnoge od stavova nove vlasti u Srbiji. Jer, bili su veoma, pametni da ne govore previše pre izbora, što taktički mogu da razumem. Ali sada, kada preuzmu odgovornost, morate da objasnite za šta se zalažete. Ono što je bilo upečatljivo za sve posmatrače: u izbornoj noći uopšte nije bilo evropskih zastava. Nijedne. Nijedne - rekao je Andrej Plenković danas na Samitu o proširenju o pobedi Studentske liste.
Plenković je rekao da se, slušajući komentare građana Srbije, to više delovalo kao pokret za slobodu, što je za poštovanje, ali da treba detaljno sagledati suštinu njihove evropske politike i dati im malo vremena.
Ovo navodi jedan izvor
- Slušajući komentare građana Srbije, to je više delovalo kao pokret za slobodu, što je za poštovanje. Ali moramo detaljno sagledati suštinu njihove evropske politike. Pretpostavljam da treba da im damo malo vremena - rekao je Plenković.
Plenković je rekao da ne zna tačno kakvi su stavovi Studentske liste o evropskim pitanjima, ali da su složeni.
Ovo navodi jedan izvor
„Ne znamo točno kakva su stavovi Studentske liste o europskim pitanjima. Recimo da su složeni…Ali, kad preuzimate odgovornost, morate objasniti za što se zalažete. Ono što je svim promatračima palo u oči jeste da tokom izbora u Srbiji nije bilo baš nijedne europske zastave. To se ne bi moglo shvatiti kao proeuropski pokret“, rekao je Plenković.
Plenković je rekao da se nakon pobede Studentske liste mora videti kako će izgledati buduća vlada Srbije i kakva će biti njena politika prema evropskim integracijama.
Ovo navodi jedan izvor
Na današnjoj konferenciji za proširenje Evropske unije, predsednik Vlade Hrvatske, Andrej Plenković, rekao je da Crna Gora može završiti proces pristupanja EU-u do roka koji je zacrtala, ako u toj zemlji postoji politička volja za rešavanje otvorenih pitanja s Hrvatskom, a da u slučaju Srbije treba dati vremena izbornim pobednicima da definišu svoj stav prema europskim integracijama. Dodao je da Crna Gora može zatvoriti pregovaračka poglavlja do kraja ove godine „pod uslovom da postoji iskrena volja za rešavanjem određenih pitanja koja su sastavni dio poglavlja 23 i poglavlja 31“. Pristupni pregovori Crne Gore On je spomenuo ispunjenje osam zahteva koje je Hrvatska postavila Crnoj Gori. „Preostalo ih je šest, od kojih su četiri isključivo u nadležnosti izvršne vlasti. Dva su nešto složenije, jer zadiru u područje pravosuđa ili se tiču podataka o nestalim osobama“, rekao je Plenković. Crnogorska vlada nedavno je donela odluku da promeni ime bazena u Kotoru i formalno odobri postavljanje spomen-ploče u nekadašnjem zatvoru u Morinju, što su bila dva od osam hrvatskih zahteva. Bazen je 2021 godine dobio ime po slavnom crnogorskom vaterpolisti, Zoranu Gopčeviću, ali je Hrvatska tvrdila da je Gopčević bio jedan od čuvara logora, kako oni tvrde, u Murinju. Crnogorci kažu da se tu radilo o zatvoru za ratne zarobljenike a ne o logoru, ali su ipak ispunili zahtev hrvatske strane. Bazen sada nosi Njegoševo ime. Ostali zahtevi se odnose na utvrđivanje sudbine nestalih, obeštećenje zatvorenika iz Morinja, procesuiranje odgovornih za ratne zločine, rešavanje imovinsko-pravnih pitanja hrvatskih porodica, pitanje granice i povratak Školskog broda Jadran. „Pozivam svoje kolege u Veću da pomognu Crnoj Gori u rešavanju tih pitanja. Ako se to ostvari, verujem da je datum za dovršetak procesa 2028. g. ostvariv“, kazao je. Situacija u Srbiji Što se Srbije tiče, Plenković je rekao da nakon pobede Studentske liste treba videti kako će izgledati buduća vlada i kakva će biti njezina politika.
Na konferenciji za proširenje EU Plenković je rekao da Crna Gora može zatvoriti prazgovaračka poglavlja, uključujući poglavlja 23 i 31, do kraja ove godine, pod uslovom da postoji iskrena volja za rešavanjem otvorenih pitanja sa Hrvatskom.
Ovo navodi jedan izvor
Na današnjoj konferenciji za proširenje Evropske unije, predsednik Vlade Hrvatske, Andrej Plenković, rekao je da Crna Gora može završiti proces pristupanja EU-u do roka koji je zacrtala, ako u toj zemlji postoji politička volja za rešavanje otvorenih pitanja s Hrvatskom, a da u slučaju Srbije treba dati vremena izbornim pobednicima da definišu svoj stav prema europskim integracijama. Dodao je da Crna Gora može zatvoriti pregovaračka poglavlja do kraja ove godine „pod uslovom da postoji iskrena volja za rešavanjem određenih pitanja koja su sastavni dio poglavlja 23 i poglavlja 31“.
Plenković je naveo ispunjenje osam zahteva koje je Hrvatska postavila Crnoj Gori, od kojih su preostala šest, od kojih su četiri u nadležnosti izvršne vlasti, a dva se tiču pravosuđa ili podataka o nestalim osobama.
Ovo navodi jedan izvor
On je spomenuo ispunjenje osam zahteva koje je Hrvatska postavila Crnoj Gori. „Preostalo ih je šest, od kojih su četiri isključivo u nadležnosti izvršne vlasti. Dva su nešto složenije, jer zadiru u područje pravosuđa ili se tiču podataka o nestalim osobama“, rekao je Plenković.
Crnogorska vlada je nedavno odlučila da promeni ime bazena u Kotoru i formalno odobri postavljanje spomen-ploče u nekadašnjem zatvoru u Morinju, što su bila dva od osam hrvatskih zahteva.
Ovo navodi jedan izvor
Crnogorska vlada nedavno je donela odluku da promeni ime bazena u Kotoru i formalno odobri postavljanje spomen-ploče u nekadašnjem zatvoru u Morinju, što su bila dva od osam hrvatskih zahteva.
Bazen u Kotoru je 2021. dobio ime po crnogorskom vaterpolisti Zoranu Gopčeviću, koga je Hrvatska, prema njihovoj tvrdnji, smatrala jednim od čuvara logora u Morinju; bazen sada nosi Njegoševo ime.
Ovo navodi jedan izvor
Bazen je 2021 godine dobio ime po slavnom crnogorskom vaterpolisti, Zoranu Gopčeviću, ali je Hrvatska tvrdila da je Gopčević bio jedan od čuvara logora, kako oni tvrde, u Murinju. Crnogorci kažu da se tu radilo o zatvoru za ratne zarobljenike a ne o logoru, ali su ipak ispunili zahtev hrvatske strane. Bazen sada nosi Njegoševo ime.
Preostali hrvatski zahtevi odnose se na utvrđivanje sudbine nestalih, obeštećenje zatvorenika iz Morinja, procesuiranje odgovornih za ratne zločine, imovinsko-pravna pitanja hrvatskih porodica, pitanje granice i povratak Školskog broda Jadran.
Ovo navodi jedan izvor
Ostali zahtevi se odnose na utvrđivanje sudbine nestalih, obeštećenje zatvorenika iz Morinja, procesuiranje odgovornih za ratne zločine, rešavanje imovinsko-pravnih pitanja hrvatskih porodica, pitanje granice i povratak Školskog broda Jadran.
Plenković je pozvao kolege u Veću da pomognu Crnoj Gori u rešavanju tih pitanja i rekao da, ako se to ostvari, veruje da je datum 2028. za dovršetak procesa pristupanja ostvariv.
Ovo navodi jedan izvor
„Pozivam svoje kolege u Veću da pomognu Crnoj Gori u rešavanju tih pitanja. Ako se to ostvari, verujem da je datum za dovršetak procesa 2028. g. ostvariv“, kazao je.
Uz svaki navod stoje mediji koji ga prenose; navod iz jednog izvora nosi ime tog medija. Slaganje medija nije nezavisna potvrda događaja.
U ovoj analizi nisu utvrđene razlike u navodima.