Sve vesti
Foto iz članka: RTCGPlenković najavio sastanak sa Spajićem, dvije odluke Crne Gore korak u dobrom smjeru
Pregled vesti
Zajednički tekst
Rečenice koje prenose svi mediji.
Premijer Hrvatske Andrej Plenković ocenio je da su odluke Vlade Crne Gore o spomen-ploči u Morinju i promeni naziva gradskog bazena u Kotoru "korak u dobrom smeru" i najavio da će o daljem rešavanju otvorenih pitanja razgovarati sa crnogorskim premijerom Milojkom Spajićem. "Odluke Vlade Crne Gore su u dobrom smeru.
Ceo uporedni tekst132 samo u jednom
Tekst iz 4 članka. 2 rečenice prenose svi, u 2 se razlikuju.
Još 20 rečenica koje prenosi samo po jedan medij
Hrvatska i Crna Gora napravile su značajan pomak ka dogovoru o obeštećenju bivših zatočenika logora Morinj, rekao je premijer Hrvatske Andrej Plenković posle sastanka s crnogorskim kolegom Milojkom Spajićem.
Plenković je ocenio da je tokom razgovora sa Spajićem ostvaren "veliki iskorak" u jednom od ključnih pitanja koje Hrvatska poslednjih meseci postavlja pred Crnu Goru.
"Dali smo našim sagovornicima jedno vreme, ne neko predugo, s obzirom na to da je njihova ambicija da završe pregovore što skorije, da razmotre predloge koje je Hrvatska stavila na sto", rekao je Plenković novinarima posle sastanka održanog tokom samita Berlinskog procesa u Miločeru.
Na pitanje koliko vremena Podgorica ima da odgovori na hrvatske predloge, Plenković je rekao "koliko god treba", ali je, upitan o ambiciji crnogorske vlade da do kraja godine zatvori preostala pregovaračka poglavlja za članstvo u Evropskoj uniji (EU), dodao da se očekivani vremenski okvir može "lako pretpostaviti".
Podgorica je privremeno zatvorila još tri poglavlja, čime je broj zatvorenih poglavlja povećan na 21 od 33 otvorena, a Spajićeva vlada želi da preostala pregovaračka poglavlja zatvori do kraja 2026. godine.
Pored obeštećenja bivših zatočenika Morinja, Zagreb traži nastavak potrage za 14 osoba koje Hrvatska još vodi kao nestale iz rata 1990-ih, procesuiranje ratnih zločina, rešavanje imovinskih zahteva hrvatskih porodica u Crnoj Gori, dogovor o granici, kao i rešavanje spora oko vlasništva nad školskim brodom "Jadran".
Crnogorska vlada je 19. oktobra promenila ime gradskog bazena u Kotoru, koji je nosio ime nekadašnjeg vaterpoliste Zorana Džimija Gopčevića, u "Gradski bazen - Petar II Petrović Njegoš".
Zagreb je godinama osporavao prethodno ime, tvrdeći da je Gopčević bio povezan s logorom Morinj.
Vlada je istovremeno naknadno odobrila spomen-ploču hrvatskim zatočenicima, postavljenu u Morinju 2022. bez procedura koje su tada bile propisane crnogorskim zakonom, čime su ispunjena dva od ukupno osam hrvatskih zahteva.
Plenković je te odluke nazvao pozitivnim korakom, ali je naglasio da predstavljaju samo dve od osam tačaka koje je Zagreb postavio pred Podgoricu.
Crnogorski sudovi pravosnažno su osudili četvoricu bivših pripadnika JNA zbog ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika, odnosno zlostavljanja zatočenika u Morinju.
Ivo Menzalin je tada osuđen na četiri godine zatvora, Špiro Lučić i Boro Gligić na po tri, a Ivo Gojnić na dve godine, ukupno 12 godina.
Taj postupak je trajao od 2008. do 2014. godine.
Deo bivših zatočenika već je ranije dobio odštetu kroz sudske postupke protiv Crne Gore.
Po podacima koje su nevladine organizacije ranije objavile, oko 220 ljudi dobilo je ukupno približno 1,43 miliona eura, dok su pojedinačne naknade zavisile od dužine zatočenja i posledica zlostavljanja.
Advokat koji je zastupao veliki broj bivših logoraša rekao je ranije ovog meseca Radiju Slobodna Evropa da su u većini predmeta odštete već isplaćene i da su se kretale od približno 10.000 do 40.000 eura.
Plenković je posle razgovora sa Spajićem rekao da privremeni režim na poluostrvu Prevlaka traje već 24 godine i da je sada vreme za pokušaj trajnog rešenja.
Hrvatska i tadašnja Savezna Republika Jugoslavija potpisale su u decembru 2002. godine Protokol o privremenom režimu uz južnu granicu, posle povlačenja posmatračke misije Ujedinjenih nacija s područja Prevlake.
- Život po mjeri čovjeka
- Trofej Radija Crne Gore
Premijer Hrvatske Andrej Plenković ocenio je da su odluke Vlade Crne Gore o spomen-ploči u Morinju i promeni naziva gradskog bazena u Kotoru "korak u dobrom smeru" i najavio da će o daljem rešavanju otvorenih pitanja razgovarati sa crnogorskim premijerom Milojkom Spajićem.
Sporazum nije prejudicirao konačno razgraničenje, a konačna granica Hrvatske i Crne Gore na tom području nikada nije dogovorena.
"Odluke Vlade Crne Gore su u dobrom smeru.
Još 111 rečenica koje prenosi samo po jedan medij
Imaćemo danas premijer Spajić i ja sastanak, pa ćemo videti kakva je dalja dinamika", kazao je Plenković.
Bilateralni sastanak Plenkovića i Spajića predviđen je za popodnevne sate u Miločeru, prema programu hrvatske Vlade.
Zašto je ime bazena bilo sporno?
Vlada Crne Gore je 19. oktobra usvojila odluke kojima je naknadno odobrena spomen-ploča postavljena kod ulaza u nekadašnji vojni objekat Morinj i promenjen naziv kotorskog bazena, koji je od 2021. nosio ime nekadašnjeg jugoslovenskog vaterpoliste Zorana Džimija Gopčevića.
Bazen će ubuduće nositi naziv "Gradski bazen – Petar II Petrović Njegoš", dok je za ploču u Morinju odlučeno da ostane na postojećoj lokaciji, u sadašnjem obliku i sa postojećim natpisom.
Hrvatska je godinama osporavala naziv bazena po Gopčeviću, tvrdeći da je bio čuvar u logoru Morinj, u kojem su tokom ratova devedesetih bili zatočeni hrvatski civili i ratni zarobljenici.
Kritike predsednika Milatovića i predsednika opštine Kotor
Odluka Vlade o novom nazivu bazena izazvala je kritike predsednika Opštine Kotor Vladimira Jokića i Kabineta predsednika Crne Gore Jakova Milatovića.
Jokić je saopštio da je Opština Vladi prethodno predložila da objekat bude nazvan "Zimski bazen Kotor" i ocenio da je odluka da dobije Njegoševo ime greška i posledica nepoznavanja lokalnog konteksta.
On je naveo da je bio "neprijatno iznenađen" odlukom Vlade i ocenio da je njome, umesto zatvaranja spornog pitanja, dodatno produbljeno nezadovoljstvo u Kotoru.
Prema njegovim rečima, davanjem Njegoševog imena bazenu nije produbljena veza Kotora sa crnogorskim vladikom i pesnikom, već je to ime postalo "predmet gotovo poruge u kotorskoj javnosti".
Jokić je od Ministarstva sporta zatražio saglasnost da Skupština opštine odluči o novom nazivu "Zimski bazen Kotor".
I iz Kabineta predsednika Crne Gore Jakova Milatovića kritikovan je izbor novog naziva, uz ocenu da ime Petra II Petrovića Njegoša ne bi smelo biti predmet sporova u vezi sa nazivima sportskih objekata.
"Njegoševo ime i delo zaslužuju poseban pijetet i dostojanstven odnos", saopštio je Milatovićev kabinet, navodeći da bi, ukoliko je promena dosadašnjeg naziva bila neophodna, "Gradski bazen Kotor" bilo prirodnije i primerenije rešenje.
Milatovićev kabinet je istovremeno poručio da su Crnoj Gori potrebni najbolji mogući odnosi sa Hrvatskom i što brži napredak ka članstvu u EU, ali da dobrosusedska politika mora počivati na međusobnom uvažavanju i poštovanju dostojanstva obe države.
Milatović je, povodom odluke o spomen-ploči u Morinju, ocenio da njeno naknadno odobravanje uz zadržavanje postojećeg teksta otvara pitanje odnosa Crne Gore prema prošlosti, navodeći da su zločini u Morinju sudski utvrđeni, ali da je tekst ploče morao biti pažljivije formulisan kako bi se izbegle političke interpretacije i produbljivanje podela.
Ima još otvorenih pitanja
Plenković je posle odluka crnogorske Vlade saopštio da su time rešena dva od ukupno osam pitanja za koja Zagreb očekuje napredak Podgorice, uz poruku da "ima ih još" i da će razgovori biti nastavljeni.
Hrvatska je kao otvorena pitanja navela obeštećenje bivših logoraša iz Morinja, nastavak potrage za 14 osoba koje se još vode kao nestale iz rata u Hrvatskoj, procesuiranje ratnih zločina, rešavanje imovinsko-pravnih zahteva hrvatskih porodica u Crnoj Gori, očuvanje spomen-ploče u Morinju, promenu naziva kotorskog bazena, nastavak pregovora o razgraničenju na moru i povrat školskog broda "Jadran".
Plenković je prošle sedmice na Evropskom savetu u Briselu predstavio hrvatske zahteve prema Crnoj Gori i kazao da se šest odnosi na oblasti povezane sa poglavljem 23 - Pravosuđe i temeljna prava, a dva sa poglavljem 31. Hrvatska Vlada je saopštila i da su, na njenu inicijativu, izmenjeni zaključci Evropskog saveta tako da u njima nije ostao konkretan rok do kraja 2026. za zatvaranje svih crnogorskih pregovaračkih poglavlja.
Kos: Bilateralni zahtevi nisu deo pregovaračkog procesa
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos kazala je, međutim, juče da bilateralni zahtevi Hrvatske formalno nisu deo pregovaračkog procesa Crne Gore sa EU, ali da otvorena pitanja treba rešavati jer je za napredovanje i završetak procesa potrebna saglasnost svih 27 članica Unije.
Kos je ocenila da su odluke o Morinju i kotorskom bazenu pokazale da dijalog Podgorice i Zagreba već daje rezultate i izrazila uverenje da preostala pitanja mogu biti rešena intenzivnim razgovorima dve države.
"Kad dođemo na taj teren, onda nije jednostavno očekivati precizne rokove, ako je reč, na primer, o aktivnostima gde možda Crna Gora ne poseduje sve podatke, pa mora pitati drugu susednu zemlju za podatke, pa pitanje je hoće li ta druga susedna zemlja dati podatke, pa da li je reč o aktivnostima koje se očekuju od njihovih pravosudnih tela, tela krivičnog gonjenja, ali u konačnom, nešto što je vezano za sudske presude", kazao je Plenković.
Dodao je da su tu dve grupe pitanja "i to smo jasno objasnili kolegama da mi to razumemo, nismo sad nerazumni pa da ne bismo znali".
Plenković je, uoči početka Samita lidera Berlinskog procesa u Miločeru, izrazio očekivanje da će razgovori biti konstruktivni i doprinijeti ubrzanju evropskih integracija zemalja regiona.
"Nadamo se da ćemo danas imati dobre rasprave i da ćemo podsticati naše susjede Jugoistoka Evrope da se što prije približe Evropskoj uniji", poručio je Plenković.
Komentarišući odluke Vlade Crne Gore o promjeni naziva gradskog bazena u Kotoru i odobravanju spomen-ploče u Morinju, koja je postavljena u oktobru 2022. godine, hrvatski premijer ocijenio je da je riječ o odlukama u dobrom smjeru.
Crna Gora je predvodnica u procesu pristupanja Evropskoj uniji (EU) i pred njom su sedmice i mjeseci ključnih trenutaka na evropskom putu, kazala je evropska komesarka za proširenje Marta Kos.
Kako je istakla, Crna Gora zemlja koju je posjetila najviše puta ove godine.
“Što je i normalno, s obzirom na to da je Crna Gora predvodnica u procesu pristupanja EU”, navela je Kos.
Kaže da se raduje da vidi kako napreduje zemlja koja je odlučna u namjeri da postane članica EU.
“Pred nama su sedmice i mjeseci ključnih trenutaka.
Za Crnu Goru, presudan trenutak biće prelazak završne linije u procesu pristupanja”, kazala je Kos.
Premijer Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski poručio je da njegova država već dugo zaslužuje članstvo u Evropskoj uniji, ali da je određene prepreke i dalje sprečavaju da započne pristupne pregovore.
"Već dugo zaslužujemo da budemo dio EU, ali, nažalost, zbog određenih vještački stvorenih prepreka još nijesmo u mogućnosti da započnemo pregovore", kazao je Mickoski.
On je izrazio očekivanje da će Samit Berlinskog procesa donijeti snažne političke poruke, sadržajne razgovore i konkretne rezultate.
Slovenački ministar spoljnih poslova Tone Kajzer istakao je da Slovenija ostaje snažan zagovornik proširenja Evropske unije na Zapadni Balkan, posebno pozdravljajući napredak Crne Gore u pristupnom procesu.
"Tu smo da damo jaku podršku proširenju.
Svjedočimo dobrom napretku Crne Gore, a cijeli region Zapadnog Balkana vidimo u EU u budućnosti", poručio je Kajzer.
Francuski ministar za evropske poslove Benjamin Hadad potvrdio je nastavak podrške Pariza evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana, naglašavajući da reforme moraju ostati u središtu integracionog procesa.
Hadad je poručio da Berlinski proces treba da donese konkretne koristi građanima regiona, posebno u vremenu geopolitičkih podjela, ubrzanog tehnološkog razvoja i izazova koje predstavljaju strane sile.
Pozdravio je reformske napore Crne Gore i zatvaranje tri pregovaračka poglavlja u proteklim danima, kao i napredak drugih država regiona, uključujući Albaniju.
Premijer Kosova Albin Kurti ocijenio je da je došlo vrijeme da Kosovo dobije status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji i započne pristupne pregovore, ističući da je njegova država posvećena evropskim vrijednostima i reformama.
"Imamo funkcionalnu demokratiju, institucionalnu stabilnost, ekonomski rast i potpunu posvećenost evropskom putu.
Sada je vrijeme da naša zemlja dobije status kandidata i otvori pregovore o pristupanju EU.
Zato ću danas, kao i svakog narednog dana, pozivati sve lidere EU i tražiti mišljenje Evropske komisije o ovom pitanju", kazao je Kurti.
Naša država je domaćin Samita lidera Berlinskog procesa, koji u Miločeru okuplja lidere Zapadnog Balkana, predstavnike država Evropske unije i međunarodnih organizacija.
Radio-televizija Crne Gore prati događaj tokom cijelog dana, uz direktne prenose ključnih obraćanja i konferencije za medije.
Samit otvoraju premijer Crne Gore Milojko Spajić i njemački kancelar Fridrih Merc, čija će uvodna obraćanja od 10.20 sati biti direktno prenošena na Drugom programu Televizije Crne Gore (TVCG2).
Zajedničku konferenciju za medije Spajića i Merca, koja je zakazana za 13 sati, gledaoci će moći da prate uživo na Prvom programu TVCG.
Cilj Berlinskog procesa je jačanje regionalne saradnje, ekonomskog povezivanja i dobrosusjedskih odnosa, kao i ubrzavanje evropskih integracija zemalja Zapadnog Balkana.
Današnjim samitom Crna Gora završava ovogodišnje predsjedavanje Berlinskim procesom, tokom kojeg je organizovano 26 događaja, od čega 14 na ministarskom nivou, što je, prema podacima Vlade, najveći broj aktivnosti tokom jednog predsjedavanja ovom inicijativom.
Na samitu će učestvovati i evropska komesarka za proširenje Marta Kos, a očekuje se da u fokusu razgovora budu zajedničke inicijative koje doprinose razvoju regiona i njegovom približavanju Evropskoj uniji.
Štoker: Bilateralna pitanja ne smiju usporavati proširenje EU, Crna Gora zaslužila članstvo
Bilateralna pitanja ne smiju uticati na proces pristupanja Evropskoj uniji (EU), niti usporavati proširenje koje ima izuzetan geopolitički značaj, poručio je austrijski kancelar Kristijan Štoker na konferenciji za medije nakon Samita lidera Berlinskog procesa u Miločeru.
On je istakao da Austrija u potpunosti podržava Crnu Goru na završnici evropskog puta, ocjenjujući da bi njeno skoro članstvo bilo više nego zasluženo i predstavljalo podsticaj za cijeli region.
Premijer Milojko Spajić očekuje da će naredni susret lidera biti prilika za obilježavanje potpisivanja Ugovora o pristupanju Crne Gore EU, dok je njemački kancelar Fridrih Merc upozorio na blokade u regionu i pozvao na političku hrabrost za njihovo prevazilaženje.
Štoker je kazao da mu je velika čast što će Austrija 2027. godine ponovo predsjedavati Berlinskim procesom, naglašavajući da Beč ostaje pouzdan partner Zapadnog Balkana i snažan zagovornik njegovih evropskih integracija.
"Velika mi je čast što Austrija 2027. godine ponovo preuzima predsjedavanje Berlinskim procesom.
To pokazuje da smo pouzdan partner Zapadnog Balkana, baš kao i naši njemački prijatelji.
Berlinski proces se pokazao uspješnim.
Približio je Zapadni Balkan Evropskoj uniji, osnažio regionalnu saradnju i pokazao da evropska integracija donosi građanima vidljive koristi i prije samog učlanjenja", poručio je Štoker.
Najavio je da će tokom austrijskog predsjedavanja prioriteti biti mladi, pomirenje i regionalna saradnja.
Kako je istakao, novim generacijama neophodna je jasna evropska perspektiva, zbog čega će Austrija nastojati da podstakne njihovo povezivanje preko granica i prevazilaženje istorijskih podjela.
"Region mora jačati veze, međusobno i sa Evropskom unijom.
Jedno ne ide bez drugog.
I nema zajedničke budućnosti bez osvrtanja na prošlost i bez povjerenja među društvima.
Za to su potrebni politička hrabrost, strpljenje i konkretna djela", naglasio je austrijski kancelar.
Dodao je da Austrija postavlja ambiciozne ciljeve, ali da ključni koraci moraju doći od samih država Zapadnog Balkana, uz spremnost Beča da sarađuje sa svim partnerima kako bi naredna godina bila uspješna za region.
Govoreći o evropskim integracijama Crne Gore, Štoker je uputio snažnu podršku premijeru Milojku Spajiću, ocjenjujući da je država nadomak istorijskog uspjeha.
"Prvi put od 2013. godine, nova članica EU je na pomolu.
Dragi Milojko, Austrija u potpunosti pruža podršku Crnoj Gori na ovim posljednjim metrima.
Vaš skoriji ulazak u EU bio bi više nego zaslužen.
Istovremeno, to bi bio podsticaj za čitav region i važan dokaz kredibiliteta Evropske unije.
Obećanje iz Soluna od prije 23 godine konačno mora biti ispunjeno", poručio je Štoker.
Austrijski kancelar posebno je naglasio potrebu da građani Zapadnog Balkana osjete konkretne koristi evropskih integracija i prije punopravnog članstva.
Prema njegovim riječima, postepeno uključivanje svih šest država regiona u jedinstveno evropsko tržište trebalo bi da bude jedan od prioriteta, uz ukidanje dodatnih troškova rominga i uključivanje u jedinstveno područje plaćanja u eurima (SEPA).
"Krajnje je vrijeme da i Zapadni Balkan konačno postane dio roming zone.
Jer nema objašnjenja zašto bi šest država Zapadnog Balkana bilo u nepovoljnijem položaju od Ukrajine ili Moldavije.
Preko 500.000 ljudi u Austriji ima korijene i porodicu na Zapadnom Balkanu.
Njihova komunikacija mora postati lakša i jeftinija", kazao je Štoker.
Dodao je da bi bilo važno da svih šest država što prije postanu dio SEPA područja, čime bi se dodatno olakšalo finansijsko povezivanje sa Evropskom unijom.
Posebnu poruku uputio je u vezi sa bilateralnim sporovima, naglašavajući da oni ne smiju biti prepreka evropskim integracijama.
"I ono što sam prošle sedmice rekao na Evropskom savjetu u Briselu, rado ponavljam i ovdje: bilateralna pitanja ne smiju uticati na proces pristupanja.
Ona ne smiju usporavati ovaj geopolitički izuzetno važan proces", poručio je Štoker.
Zahvalio je Spajiću na pozivu i organizaciji Samita, uz poruku da Austrija računa na saradnju svih partnera tokom svog predsjedavanja Berlinskim procesom.
Njemački kancelar Fridrih Merc upozorio je da se Zapadni Balkan i dalje suočava sa političkim blokadama koje zahtijevaju odlučnost i hrabrost kako bi bile prevaziđene.
"Ako želimo da budemo iskreni, suočavamo se sa blokadama i potrebno nam je više hrabrosti kako bismo ih prevazišli, da se okonča blokada u Bosni i Hercegovini i postigne dogovor između Prištine i Beograda", kazao je Merc.
Naglasio je da države regiona nijesu same na evropskom putu, već da kroz Berlinski proces i saradnju sa evropskim partnerima zajednički rade na ostvarivanju svojih ciljeva.
"Važno je da zemlje nijesu same na tom putu, već da su zajedno.
Austrija će preuzeti predsjedavanje Berlinskim procesom i imaće našu podršku", poručio je njemački kancelar.
Premijer Milojko Spajić zahvalio je učesnicima Samita na saradnji tokom crnogorskog predsjedavanja Berlinskim procesom, ističući da je za državu velika čast što je u godini obilježavanja dvije decenije od obnove nezavisnosti imala priliku da predvodi jednu od najvažnijih inicijativa za regionalnu saradnju.
"Velika nam je čast i zadovoljstvo što imamo priliku da vas po drugi put ove godine ugostimo u Crnoj Gori, ali i što je našoj zemlji ukazano povjerenje da tokom 2026. godine predsjedava Berlinskim procesom, jednom od najvažnijih inicijativa za regionalnu saradnju i evropsku perspektivu Zapadnog Balkana", kazao je Spajić.
Podsjetio je da je Crna Gora predsjedavanje preuzela od Ujedinjenog Kraljevstva, a da tu odgovornost sada predaje Austriji, uz uvjerenje da će Beč nastaviti da snažno doprinosi regionalnom povezivanju i približavanju Zapadnog Balkana Evropskoj uniji.
Spajić je ocijenio da je Berlinski proces pokazao kako države regiona, uprkos međusobnim razlikama i otvorenim pitanjima, mogu pronaći zajedničke interese i kroz dijalog i konkretne rezultate graditi evropsku budućnost.
"Tokom crnogorskog predsjedavanja realizovali smo 26 događaja, od kojih 14 na ministarskom nivou, što predstavlja najintenzivniji program aktivnosti u istoriji Berlinskog procesa.
Posebno smo ponosni na činjenicu da smo otvorili prostor za nove formate regionalnog dijaloga, saradnje i pronalaženja kompromisa, uključujući i šire učešće akademske zajednice, civilnog društva, privrede, mladih i medija", istakao je premijer.
Kako je naveo, Crna Gora je time pokazala da raspolaže ne samo administrativnim kapacitetima već i političkom voljom da odgovori na složene međunarodne zadatke i predvodi procese značajne za cijeli region.
Posebno je podsjetio na cilj Vlade da do kraja ove godine završi pristupne pregovore sa Evropskom unijom, kako bi Crna Gora do 2028. postala njena 28. članica.
"Ovo je istovremeno godina u kojoj smo pred sebe postavili izuzetno ambiciozan, ali ostvariv cilj – da do kraja 2026. godine završimo pristupne pregovore sa Evropskom unijom, kako bismo stvorili uslove da Crna Gora do 2028. godine postane njena 28. država članica", poručio je Spajić.
Naglasio je da evropska integracija Zapadnog Balkana nije samo strateški cilj država regiona, već zajednički interes čitave Evrope.
"U tom procesu Crna Gora želi da bude pouzdan partner, ali i primjer da se dosljednim reformama, političkom odlučnošću i konkretnim rezultatima može ostvariti napredak", kazao je Spajić.
Govoreći o odnosima sa Njemačkom i Austrijom, premijer je istakao da Crna Gora te države vidi kao važne partnere, ne samo u evropskim integracijama već i u razvoju ekonomskih i bilateralnih odnosa.
"Naše partnerstvo ne posmatramo isključivo kroz podršku evropskoj integraciji.
Želimo da dodatno razvijamo ekonomsku saradnju, investicije, trgovinsku razmjenu, turizam, obrazovanje i povezivanje naših građana.
Upravo u tim oblastima vidimo značajan prostor da odlične političke odnose pretočimo u još konkretnije rezultate", naveo je Spajić.
Poručio je i da su građani Njemačke, Austrije, svih članica Evropske unije i država Zapadnog Balkana uvijek dobrodošli u Crnu Goru.
Čestitajući Austriji i kancelaru Štokeru na preuzimanju predsjedavanja Berlinskim procesom, Spajić je zahvalio Njemačkoj i kancelaru Mercu na kontinuiranoj podršci evropskoj perspektivi regiona.
"Nadam se da će naš naredni susret u ovom formatu biti prilika da zajedno obilježimo još jedan istorijski korak – potpisivanje Ugovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji.
Bio bi to uspjeh ne samo naše zemlje, već i snažna potvrda kredibiliteta politike proširenja i zajedničke evropske budućnosti kojoj težimo", poručio je Spajić.
