
U Beogradu je otvorena peta međunarodna konferencija AI4LIFE: Biotech Future Forum 2026, koja okuplja više od 1.000 učesnika, pet godina nakon osnivanja Centra za četvrtu industrijsku revoluciju Srbije i pokretanja foruma.
Rečenice koje prenose bar 3 od 4 medija.
Naveo je i da je pre pet godina kada je pokrenut ovaj forum i osnovan Centar za četvrtu industrijsku revoluciju Srbije cilj bio da Srbija postane mesto susreta nauke, tehnologije, privrede i javnih politika i da se u tome uspelo. Jovanović je podsetio i da je Srbija izgradila državne data centre u Kragujevcu i Beogradu, kao i Nacionalnu platformu za veštačku inteligenciju, a da će do kraja ove godine raspolagati i sa tri superkompjutera.
Tekst iz 4 članka. Nijednu rečenicu ne prenose svi, u 13 se razlikuju.
Superkompjuter, veštačka inteligencija, robotika i 3D štampa više nisu rezervisani samo za velike kompanije sa sopstvenim istraživačkim timovima i skupom tehnološkom opremom.
Kroz evropske digitalne inovacione habove, mala i srednja preduzeća mogu da testiraju nova rešenja, dobiju stručnu podršku i pronađu načine da unaprede poslovanje.
Kako da tehnologije iz naučnih i istraživačkih centara stignu do privrede, bila je tema panela u okviru Biotech Future Foruma, posvećenog povezivanju evropskog inovacionog ekosistema i primeni veštačke inteligencije.
U tome podršku domaćim kompanijama pružaju i dva evropska digitalna inovaciona haba u Srbiji – Capital Innovation Point Serbia (CIPS) i S4AI_HUB, oba kofinansirana od strane Evropske unije.
– Malim i srednjim preduzećima važno je omogućiti da testiraju inovativna rešenja pre nego što u njih ulože novac i da prepoznaju konkretnu korist za svoje poslovanje.
Kroz CIPS, kompanije mogu da dobiju stručnu podršku, učestvuju u obukama i upoznaju se sa mogućnostima koje pružaju napredne tehnologije, od 3D štampe do superkompjutera i AI platforme u Državnom data centru u Kragujevcu.
Evropska mreža digitalnih inovacionih habova dodatno im otvara pristup znanju, stručnjacima i tehnološkim kapacitetima koje često ne mogu samostalno da obezbede – objašnjava Tamara Bresjanac, savetnica za digitalizaciju u NALED-u.
– Kroz ovaj projekat, uz podršku Naučno-tehnološkog parka Novi Sad, naša kompanija koristi niz usluga, uključujući povezivanje sa investitorima, podršku za izlazak na tržište i umrežavanje.
Jedan od najvrednijih primera podrške bio je pristup superkompjuteru kroz uslugu Test Before Invest, što je omogućilo početni razvoj našeg sopstvenog modela veštačke inteligencije – ističe dr Stevan Vrbaški, osnivač i generalni direktor kompanije Vinaver Medical, korisnika usluga projekta CIPS.
Kompanije najčešće ne dolaze zbog veštačke inteligencije, već zbog konkretnih poslovnih izazova – kako da uštede vreme i resurse, bolje koriste podatke ili provere isplativost novih ideja, kaže Ivan Pavlović, pomoćnik direktora Naučno-tehnološkog parka Niš i koordinator S4AI_HUB-a.
– Kroz naš hab pomažemo kompanijama da pronađu odgovarajuća rešenja, od stručnih saveta i obuka do testiranja tehnologija pre većih ulaganja.
Povezujemo ih i sa ekspertima i infrastrukturom dostupnim kroz evropsku mrežu digitalnih inovacionih habova.
Cilj nije primena tehnologije po svaku cenu, već njeno korišćenje tamo gde donosi konkretnu poslovnu korist, smanjuje troškove, unapređuje procese i olakšava donošenje odluka – navodi Pavlović.
Razmena iskustava i konkretnih primera digitalne transformacije pokazuje kompanijama kako tehnologija može da odgovori na svakodnevne poslovne izazove, podstakne unapređenje poslovanja i ohrabri mala i srednja preduzeća da naprave prve korake ka digitalizaciji uz podršku evropskih digitalnih inovacionih habova (EDIH), ističe Madara Melne-Krūmiņa, direktorka jednog od evropskih digitalnih inovacionih habova u Letoniji.
– Kada vide kako su druge kompanije primenile tehnologiju i rešile konkretne probleme, mala i srednja preduzeća lakše prepoznaju mogućnosti za sopstveni razvoj i stiču sigurnost da krenu istim putem – dodaje Melne-Krūmiņa.
– Prekogranična saradnja evropskih digitalnih inovacionih habova otvara malim i srednjim preduzećima pristup novim tržištima, naprednim tehnologijama i mogućnostima za rast.
Povezivanjem srpskih kompanija sa inovacionim ekosistemima Zapadnog Balkana i Evrope stvaramo uslove za konkurentniju i otporniju digitalnu ekonomiju – istakla je Graciela Garrido, direktorka prodaje u organizaciji FundingBox i moderatorka panela.
U okviru panela, putem video-obraćanja uključile su se i Fani Tsirantonaki iz Evropske izvršne agencije za zdravlje i digitalnu oblast (HaDEA) i Amila Kalača iz Kancelarije za veštačku inteligenciju Evropske komisije.
Otvoren forum AI 4 LIFE u Beogradu: Srbija do kraja godine dobija tri superkompjutera
Otvorena peta međunarodna konferencija "AI 4 LIFE: Biotech future forum 2026"
BEOGRAD - Peta međunarodna konferencija "AI4LIFE: Biotech Future Forum 2026", koja okuplja više od 1.000 domaćih i međunarodnih učesnika iz sveta nauke, medicine, privrede i investicija, sa ciljem razmene znanja i predstavljanja najnovijih dostignuća u biotehnologiji i primeni veštačke inteligencije, otvorena je danas u Ložionici u Beogradu.
Direktor Kancelarije za informacione tehnologije (IT) i elektronsku upravu (eUpravu) Mihailo Jovanović izjavio je na otvaranju dvodnevne konferencije da je Srbija izgradila značajne kapacitete za razvoj veštačke inteligencije, biotehnologije i inovacija, naglašavajući da su znanje, stručnjaci i savremena infrastruktura ključni za tehnološku suverenost zemlje.
On je to rekao na otvaranju petog izdanja međunarodne konferencije „AI4LIFE: Biotech Future Forum 2026”, koja se danas i sutra održava u Ložionici u Beogradu i na kojoj učestvuju naučnici, istraživači, predstavnici privrede, startapa, investitora i institucija radi razmene znanja i podsticanja saradnje koja bi naučna otkrića pretvorila u konkretna rešenja, proizvode i investicije.
Jovanović je kazao da se granice između biologije, medicine, računarstva i inženjerstva sve brže brišu i da veštačka inteligencija postaje partner u naučnim otkrićima, a biotehnologija jedan od temelja zdravlja i ekonomskog razvoja.
"Zato ovogodišnji program konferencije otvara teme koje već menjaju način na koji otkrivamo bolesti, razvijamo lekove i unapređujemo dijagnostiku", kazao je on.
Skup posvećen primeni veštačke inteligencije u biotehnologiji i zdravstvu ugostio je svetsku naučnu elitu, uključujući nobelovca profesora Grega Semencu, profesorku Moli Stivens i profesora Andreu Kalifana.
Događaj zajednički organizuju Vlada Republike Srbije i Centar za četvrtu industrijsku revoluciju, u partnerstvu sa Kancelarijom za IT i eUpravu, Svetskim ekonomskim forumom i UNDP-om, uz podršku BIO4 kampusa.
Tri superkompjutera i domaća AI infrastruktura
Otvarajući konferenciju, direktor Kancelarije za IT i eUpravu dr Mihailo Jovanović naglasio je da je Srbija poslednjih godina izgradila stabilnu tehnološku osnovu za primenu novih alata u privredi i zdravstvu:
Naveo je i da je pre pet godina kada je pokrenut ovaj forum i osnovan Centar za četvrtu industrijsku revoluciju Srbije cilj bio da Srbija postane mesto susreta nauke, tehnologije, privrede i javnih politika i da se u tome uspelo.
"Centar je nastao kroz saradnju Vlade Srbije i Svetskog ekonomskog foruma, uz podršku Programa UN za razvoj, kao prvi centar ove mreže u jugoistočnoj Evropi.
Danas povezuje Srbiju sa vodećim naučnim, tehnološkim i institucionalnim partnerima širom sveta.
Zajedno sa njim rastao je i Forum, koji je danas najveće i već tradicionalno okupljanje ovog tipa u Srbiji", rekao je Jovanović.
On je objasnio da ovogodišnji program konferencije obuhvata plenarna i uvodna predavanja, kao i četiri panel-diskusije posvećene terapijama nove generacije, primeni veštačke inteligencije u prirodnim naukama i medicini, bioelektronskoj medicini i nanotehnologiji, kao i povezivanju kapitala i inovacija.
Najavio je da su među istaknutim učesnicima i dobitnik Nobelove nagrade za fiziologiju ili medicinu za 2019.
Greg Semenca, profesorka Moli Stivens i drugi međunarodno priznati naučnici, inovatori i predstavnici globalne industrije.
Poseban ponos, kako je kazao, predstavlja učešće i srpskih naučnika koji su izgradili uspešne međunarodne karijere i svoje znanje povezuju sa domaćom naučnom zajednicom.
"Jedan od njih je profesor Dragomir Milovanović iz berlinskog medicinskog centra Šarite.Takvi primeri potvrđuju da Srbija ima znanje, talenat i naučni potencijal koji daleko prevazilaze njene granice", rekao je direktor Kancelarije za IT i eUpravu.
Takvi primeri potvrđuju da Srbija ima znanje, talenat i naučni potencijal koji daleko prevazilaze njene granice“, rekao je direktor Kancelarije za IT i eUpravu.
Jovanović je podsetio i da je Srbija izgradila državne data centre u Kragujevcu i Beogradu, kao i Nacionalnu platformu za veštačku inteligenciju, a da će do kraja ove godine raspolagati i sa tri superkompjutera.
Prema njegovim rečima, ti kapaciteti dostupni su fakultetima, naučnim institutima, startapima i istraživačima za razvoj rešenja u medicini, biotehnologiji, poljoprivredi, energetici i javnoj upravi.
Jovanović je najavio i novo poglavlje tehnološkog razvoja Srbije u oblasti mikroelektronike i projektovanja integrisanih kola, dodajući da je Vlada Srbije ove godine formirala radnu grupu čiji je cilj povezivanje stručnjaka, univerziteta, naučnih instituta, kompanija i institucija radi razvoja domaćih kompetencija u toj strateškoj industriji.
"Razvoj veštačke inteligencije nije moguć bez savremenih čipova, ali i veštačka inteligencija postaje važan alat za projektovanje novih generacija čipova“, rekao je on.
Direktor kancelarije za IT i eUpravu je naglasio i da je iza Srbije period ozbiljnog rada i ulaganja u nauku, digitalizaciju, inovacije i veštačku inteligenciju i da će zemlja nastaviti da razvija postojeće kapacitete i jača saradnju sa vodećim naučnim i tehnološkim centrima sveta.
"Naučno otkriće dobija svoj puni smisao tek kada stigne do čoveka.
Zato Forum povezuje naučnike i istraživače sa kompanijama, startapima, investitorima, institucijama i donosiocima odluka, kako bi ideje iz laboratorija prerasle u konkretna rešenja, proizvode i investicije.
Srbija je na vreme razumela da za taj iskorak nisu dovoljne samo dobre ideje.
Država koja želi da bude suverena u digitalnom dobu mora da ima sopstveno znanje, stručnjake i infrastrukturu", rekao je Jovanović.
Na svečanom otvaranju obratila se i Keli Omundsen, direktorka Globalne platforme za regulatorne inovacije Svetskog ekonomskog foruma, a administrator UNDP-a Aleksander de Krou učesnicima se obratio putem video-poruke.
Omundsen je kazala da su teme i pitanja na kojima će se razgovarati na ovogodišnjem AI 4 Life: Biotech Future Forumu izuzetno važne i da kvalitet diskusija i govornika iz godine u godinu raste.
Jovanović je dodao da je ključno nastaviti ulaganje u stručnjake i infrastrukturu kako bi se naučne ideje što brže pretvorile u konkretne koristi za građane.
Regulativa, etika i ravnopravan pristup tehnologiji
Direktorka Globalne platforme za regulatorne inovacije Svetskog ekonomskog foruma Keli Omundsen ocenila je da forum iz godine u godinu podiže lestvicu, ukazujući na važnost uravnoteženih pravila:
"U svom radu veliki deo pažnje posvećujem budućnosti regulative i njenom odnosu sa inovacijama, naučnim otkrićima i veštačkom inteligencijom.
To je važna nit koja povezuje mnoge razgovore na ovom forumu - šta možemo da omogućimo, šta možemo da podstaknemo i koje zaštitne mehanizme moramo da uspostavimo dok zakoračujemo u budućnost", rekla je ona.
Želimo da pomeramo granice mogućeg na bezbedan i održiv način, u skladu sa ljudskim vrednostima.“
Administrator Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) Aleksandar de Kro podvukao je da globalni fokus mora biti na dostupnosti tehnologije:
Administrator UNDP-a Aleksandar de Kro rekao je da ključni izazov u oblasti veštačke inteligencije ne leži samo u tome ko razvija ovu tehnologiju, već i u tome ko može da je koristi, ima pristup računarskim kapacitetima i pouzdanim podacima, ali i znanje potrebno za njihovu primenu.
"Zato Ujedinjene nacije okupljaju države kroz globalni dijalog o upravljanju veštačkom inteligencijom.
Svaka zemlja mora imati priliku da se njen glas čuje, ali i kapacitet da deluje", poručio je on.
De Kro je podsetio i da je UNDP partner Srbije od samog početka njene digitalne transformacije, duže od deset godina.
"Zajedno radimo na jačanju sajber bezbednosti, razvoju alata veštačke inteligencije za srpski jezik i digitalnih usluga prilagođenih potrebama građana", kazao je on.
Ovaj dvodnevni događaj koji se održava u Ložionici, u organizaciji Vlade Srbije, Centra za četvrtu industrijsku revoluciju, Kancelarije za informacione tehnologije (IT) i elektronsku upravu (eUpravu), Svetskog ekonomskog foruma i Programa UN za razvoj (UNDP), a uz podršku BIO4 kampusa, prati celokupan inovacioni put, od razumevanja načina na koji život funkcioniše, preko razvoja terapija nove generacije, primene pouzdane AI i napretka bioelektronske medicine, do finansiranja rešenja koja mogu da se razviju u velikom obimu.
De Kro je podsetio da UNDP više od jedne decenije sarađuje sa Srbijom na polju digitalizacije, sa posebnim naglaskom na jačanje sajber bezbednosti i razvoj AI modela za srpski jezik.
Učesnici foruma imaju priliku da u namenskim prostorima „Interactive Hub“ i „Immersive Room“ isprobaju interaktivne demonstracije primene novih biotehnoloških rešenja, personalizovane medicine i veštačke inteligencije u savremenoj dijagnostici.
Video: Električni automobili stigli u Novi Sad, ali prava priča je ono što dolazi posle njih
Telegraf.rs zadržava sva prava nad sadržajem.
Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.
Panelu je prethodila regionalna radionica 28. oktobra u Naučno-tehnološkom parku Beograd, na kojoj su predstavnici digitalnih inovacionih habova sa Zapadnog Balkana razmenili iskustva o unapređenju usluga i prekograničnoj saradnji.
Aktivnosti su organizovane na inicijativu evropskih digitalnih inovacionih habova CIPS i S4AI_HUB, uz podršku GIZ-a kroz program EU4Digital i organizacije FundingBox.
Koordinaciju projekta CIPS-a vodi Naučno-tehnološki park Beograd, uz partnerstvo NALED-a, Naučno-tehnološkog parka Novi Sad, kompanije Data Cloud Technology i Fakulteta tehničkih nauka Univerziteta u Novom Sadu.
Pridruženi partneri su Institut za fiziku i Elektrotehnički fakultet Univerziteta u Beogradu.