
Rečenice koje prenose bar 4 od 12 medija.
„Elektroprivreda Srbije“ obaveštava domaćinstva i male kupce sa područja Beograda da je od oktobarskog računa promenjen broj tekućeg računa za uplatu. Novi tekući račun je potrebno da koriste kupci na garantovanom snabdevanju sa područja Beograda i za izmirenje eventualnih dugovanja iz prethodnog perioda.
Takođe, EPS obaveštava korisnike aplikacije i portala "EPS Uvid u račun" da plaćanje putem aplikacije neće biti dostupno u narednom periodu. Plaćanje računa za struju u Beogradu do sada se obavljalo preko računa otvorenog u Alta banci, a izvršni odbor Narodne banke Srbije doneo je odluku o oduzimanju dozvole za rad te banke.
Beograd, saopšteno je noćas iz NBS.
Tekst iz 13 članaka. Nijednu rečenicu ne prenose svi, u 22 se razlikuju.
- EPS je promenio broj tekućeg računa za uplatu struje za domaćinstva i male kupce u Beogradu, a novi broj je 200-75409-96.
Viceguverneri NBS tvrde da su sa stvarnim stanjem u Alta banci, a koje je drastično odstupalo od izveštaja te banke, upoznati tek na hitnoj vanrednoj sednici 30. oktobra uveče
- Novi račun važi od oktobarskog računa i koristi se i za izmirenje eventualnih dugovanja iz prethodnog perioda.
„Elektroprivreda Srbije“ obaveštava domaćinstva i male kupce sa područja Beograda da je od oktobarskog računa promenjen broj tekućeg računa za uplatu.
Kako se navodi u saopštenju EPS-a novi broj za plaćanje računa za struju je 200-75409-96.
Alta banka: Isplata osiguranih depozita počinje u ponedeljak
ALTA banka ostala bez dozvole za rad: Kome sada vraćate kredite i kako da dođete do svog novca?
Novi tekući račun je potrebno da koriste kupci na garantovanom snabdevanju sa područja Beograda i za izmirenje eventualnih dugovanja iz prethodnog perioda.
Prema obaveštenju EPS-a, uplate je od sada potrebno vršiti na račun 200-75409-96, koji se odnosi na korisnike garantovanog snabdevanja sa teritorije Beograda.
Takođe, EPS obaveštava korisnike aplikacije i portala "EPS Uvid u račun" da plaćanje putem aplikacije neće biti dostupno u narednom periodu.
O ponovnom uspostavljanju ove usluge korisnici će biti blagovremeno obavešteni, navodi se u saopštenju EPS-a.
© Sputnik / Aleksandar MilačićSrpski dinari
Alta banka je saopštila da su, u skladu sa zvaničnim obaveštenjem Narodne banke Srbije (NBS) o oduzimanju dozvole za rad, obustavljene aktivnosti u vezi sa platnim karticama, domaćim i deviznim platnim prometom, kao i da njene ekspoziture trenutno ne rade.
U odgovoru na upit televizije N1, Alta banka je navela da isplata osiguranih depozita počinje u ponedeljak, u skladu sa procedurama i instrukcijama nadležnih institucija.
Uspon Alta banke neraskidivo je povezan sa usponom biznismena Davora Macure, čije se poslovanje od menjačnice u Zemunu proširilo na bankarstvo, platne usluge, nekretnine i trgovinu.
Poslovni sistem koji se danas povezuje sa njegovim imenom obuhvata ne samo Alta banku i nekadašnju JUBMES banku već i kompleks IMT-a na Novom Beogradu i trgovinske lance Idea, Roda i Mercator.
od menjačnice do banke
Macura je poslovanje započeo 2008. godine otvaranjem menjačnice Alta u Zemunu, koja je kasnije prerasla u firmu Alta Pay.
Jedan od ključnih koraka u širenju poslovanja bilo je preuzimanje udela u JUBMES banci.
Priča o ALTA banci jedna je od najdramatičnijih priča koje je srpski bankarski sektor doživeo poslednjih godina.
Za samo nekoliko godina banka koja je nastala na temeljima nekadašnjeg JUBMES-a uspela je da izraste u jednu od deset najvećih banaka u Srbiji, proširi poslovanje na region, postane važan partner privredi i građanima, a zatim se suoči sa naglim pogoršanjem finansijskog stanja i gubitkom dozvole za rad.
Narodna banka Srbije oduzela joj je dozvolu 31. oktobra 2026. godine, čime je otvoren put za stečaj.
Odluka je posebno značajna zbog veličine banke, broja klijenata, njene uloge u platnom prometu i pitanja koja se sada postavljaju o njenom brzom rastu, upravljanju rizicima i nadzoru regulatora.
Važno je razumeti da ovo nije samo priča o jednoj banci koja je prestala da radi.
To je priča o poslovnom usponu, promeni vlasništva, ambicioznoj ekspanziji, novim tržišnim okolnostima i problemima čije će razmere tek biti utvrđivane u stečajnom i eventualnim drugim postupcima.
Kako je počela priča: od JUBMES-a do ALTA banke
Da bi se razumeo uspon ALTA banke, potrebno je vratiti se nekoliko godina unazad, do banke JUBMES.
JUBMES je osnovan 1979. godine kao banka specijalizovana za finansiranje izvoza, a 1997. postao je komercijalna banka.
Njegova prvobitna uloga bila je finansiranje i podrška međunarodnim ekonomskim odnosima, posebno izvoznim poslovima jugoslovenskih kompanija.
Tokom decenija banka je menjala svoju poziciju na tržištu, a početkom 2019. godine ulazi u novu vlasničku i poslovnu fazu.
U njeno preuzimanje uključuje se ALTA Group, poslovni sistem povezan sa Davorom Macurom, koji je prethodno izgradio posao u menjačkim i platnim uslugama.
U martu 2020. promenio je ime u Alta banka.
Danas je njen stopostotni vlasnik kompanija Alta Group, dok je Macura predsednik Upravnog odbora banke.
Alta grupa je 2020. godine kupila državni udeo od 28,51 odsto u banci, a kasnijim otkupom akcija došla do 100 odsto vlasništva, šireći se potom i regionalno, akvizicijom Stopanske banke Bitola.
Banka je klijentima zahvalila na strpljenju, razumevanju i ukazanom poverenju.
Novosađani, oglasila se JKP Informatika - Ovo je novi broj za plaćanje računa!
Oglasila se JKP Informatika: Usluge od 31. oktobra uplaćivati na novi račun, ovo je broj
JKP "Informatika" obaveštava korisnike da se uplate JKP za stambeno-komunalne usluge ne vrše više na račun u ALTA banci koji je ugašen.
Iz ovog preduzeća mole građane da uplate od 31. oktobra vrše na broj računa 105-999-39.
ŠTA SADA AKO IMATE STAMBENI KREDIT U ALTA BANCI?
To je bio početak transformacije koja će u narednih sedam godina dovesti do njenog ulaska među deset najvećih banaka u Srbiji.
Važno je napraviti razliku između banke i šireg poslovnog sistema: ALTA banka je bila kreditna institucija pod nadzorom NBS, dok su ALTA Pay, a potom ALTA Group, razvijali poslove platnih usluga i elektronskog novca.
Njihovo poslovanje bilo je povezano, ali nije reč o istom pravnom licu.
Ko je Davor Macura i kako je nastala ALTA grupa?
U središtu ove poslovne priče nalazi se Davor Macura, preduzetnik čiji je poslovni put počeo u menjačkim poslovima.
Prema podacima iz finansijskih izveštaja ALTA grupe, Macura je 2008. godine registrovao menjačnicu u Zemunu.
Posao je 2014. godine preneo na privredno društvo, a kompanija je kasnije dobila dozvolu za pružanje platnih usluga.
U martu 2019. promenila je naziv u ALTA Pay Group, a 2025. u ALTA Group.
Tako je posao koji je počeo kao menjačka delatnost prerastao u širi finansijski i poslovni sistem.
ALTA banka je bila jedan od njegovih najvažnijih delova.
Prema podacima o vlasništvu objavljenim pred gašenje banke, ALTA Group bila je njen stopostotni vlasnik.
Macura je poslednjih godina postao prepoznatljivo ime srpske poslovne scene, a njegovo poslovno širenje nije se zaustavilo na finansijskom sektoru.
Njegova grupa povezivana je i sa drugim poslovnim akvizicijama i investicijama.
U javnosti su se pojavljivali i navodi o njegovoj bliskosti sa političkim strukturama tadašnje vlasti.
Za poslovnu priču važno je sledeće: ALTA je uspela da izgradi sistem koji je obuhvatao bankarske, platne i druge komercijalne aktivnosti, a banka je postala ključni deo tog razvoja.
Kako je ALTA banka tako brzo rasla?
Rast banke bio je jedan od najzapaženijih procesa na domaćem finansijskom tržištu.
Od naslednice relativno male banke, ALTA je postala institucija sa milijardama evra aktive, značajnim brojem klijenata i sve većim prisustvom u svakodnevnom životu građana i poslovanju kompanija.
Prema podacima koje je objavio RTS, krajem jula 2026. godine banka je imala imovinu od 214,9 milijardi dinara, odnosno oko 1,84 milijarde evra.
Time je zauzimala deveto mesto među bankama u Srbiji po veličini aktive.
To je predstavljalo približno tri odsto ukupne aktive bankarskog sektora.
Posebno je zanimljivo što je banka još u prvom polugodištu 2026. godine iskazivala dobit od oko 385 miliona dinara.
Drugim rečima, u javno dostupnim podacima za taj period nije se videla slika institucije koja će samo nekoliko meseci kasnije ostati bez dozvole za rad.
Banka je rast gradila na nekoliko pravaca: poslovanju sa građanima, saradnji sa privredom, platnim uslugama, širenju mreže ekspozitura i digitalizaciji.
U njenom portfoliju nalazili su se tekući i devizni računi, krediti, kartice, elektronsko i mobilno bankarstvo, kao i različiti proizvodi za kompanije i preduzetnike.
Vremenom je postala i deo infrastrukture svakodnevnih plaćanja.
Na njene račune stizale su, između ostalog, uplate građana za račune za struju i parking u Beogradu, kao i uplate povezane sa uslugama Auto-moto saveza Srbije.
To je značilo da njen značaj odavno nije bio ograničen samo na klijente koji su svesno izabrali njene bankarske proizvode.
ALTA nije želela da ostane isključivo domaća banka.
Jedan od najvažnijih koraka u regionalnom širenju bila je akvizicija Stopanske banke Bitola u Severnoj Makedoniji, koju je ALTA banka uspešno završila u oktobru 2025. godine.
Time je dobila prisustvo na još jednom tržištu i mogućnost da razvija regionalni finansijski ekosistem.
U 2026. godini nastavila je sa predstavljanjem međunarodnih partnerstava i širenjem poslovanja.
Ovo je posebno zanimljivo kada se posmatra iz ugla poslovne strategije.
Banka koja je pre samo nekoliko godina bila relativno mali učesnik na domaćem tržištu pokušavala je da se pozicionira kao regionalna institucija, sa modernom infrastrukturom i međunarodnim finansijskim vezama.
Njena ekspanzija obuhvatala je i fizičko širenje.
Tokom 2026. otvarala je nove ekspoziture u Kraljevu, Kragujevcu, Kruševcu i Užicu, uz prisustvo u drugim gradovima i većim trgovinskim centrima.
Na sajtu banke objavljivane su i informacije o podršci poljoprivrednicima, ženskom preduzetništvu, sportu, lokalnim zajednicama i društveno odgovornim projektima.
Upravo je taj raskorak između javno predstavljene slike dinamične banke u ekspanziji i događaja koji su usledili jedan od najvažnijih elemenata ove priče.
Ruski klijenti i promena strukture depozita
Jedan od najvažnijih elemenata koji se pojavljuje u međunarodnim izveštajima o ALTA banci jeste njena uloga u pružanju bankarskih usluga ruskim državljanima i kompanijama koje su nakon početka rata u Ukrajini dolazile u Srbiju.
Srbija je posle februara 2022. postala jedna od destinacija za veliki broj ruskih državljana, preduzetnika i kompanija.
Deo njih imao je potrebu da otvori račune, obavlja međunarodna plaćanja i nastavi poslovanje u okolnostima u kojima su im mogućnosti korišćenja međunarodnog finansijskog sistema bile ograničene.
Prema pisanju Financial Timesa, ALTA banka bila je jedna od banaka u Srbiji koje su prihvatale ruske fizičke i pravne klijente.
List navodi da su depoziti banke do kraja 2025. godine porasli više od pet puta u odnosu na period pre rata u Ukrajini.
To je značajan podatak za razumevanje njenog rasta, ali i potencijalnih rizika koji su pratili promenu strukture klijenata i izvora finansiranja.
Isti izveštaj navodi da je banka još 2022. upozoravala na povećanje deviznog rizika, koji je u jednom trenutku dostigao 42 odsto, što je iznad regulatornog limita od 20 odsto za pokazatelj koji se u tom kontekstu razmatrao.
Banka je to povezivala sa značajnim prilivima rublji usled rata i sankcija Rusiji.
Financial Times navodi da je ALTA bila predmet interesovanja Evropske centralne banke zbog sumnji i pitanja u vezi sa proverom porekla pojedinih depozita.
To je ozbiljan deo međunarodnog konteksta, ali bez objavljene kompletne dokumentacije ne treba ga predstavljati kao pravosnažno utvrđenu činjenicu o krivičnoj odgovornosti banke.
Šta se dogodilo krajem oktobra 2026?
Najdramatičniji deo priče počeo je neposredno nakon parlamentarnih izbora održanih 25. oktobra 2026. godine.
U danima nakon izbora u javnosti su se pojavile tvrdnje da se preko ALTA banke pokušava prebacivanje velikih novčanih iznosa u inostranstvo, između ostalog prema Rusiji i Severnoj Makedoniji.
Pojavili su se i navodi o konverziji velikih iznosa dinara u evre i mogućem transferu desetina miliona evra.
Pojedini političari i pravnici tražili su od NBS da proveri te informacije.
Važno je naglasiti da ti navodi u trenutku objavljivanja nisu bili potvrđeni kao utvrđene nezakonite transakcije.
Narodna banka Srbije se prethodno oglašavala povodom informacija o transferima novca finansijskih institucija i poručivala da se oni obavljaju redovnim kanalima, u skladu sa propisima, kao i da se poslovanje banaka kontinuirano nadzire.
A onda je usledila odluka koja je promenila sve. 31. oktobra 2026.
Plaćanje računa za struju u Beogradu do sada se obavljalo preko računa otvorenog u Alta banci, a izvršni odbor Narodne banke Srbije doneo je odluku o oduzimanju dozvole za rad te banke.
Koje je vaše mišljenje o ovoj temi?
Pridružite se diskusiji ili pročitajte komentare
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
Iz kompanije navode da će korisnici biti blagovremeno obavešteni kada ova usluga ponovo bude dostupna.
Neko mora da Vas izveštava nezavisno i posle izbora.
Zato je u oktobru godišnja pretplata na digitalno izdanje „Vremena“ čak 2.500 dinara jeftinija.
U zvaničnom obrazloženju navedeno je da su kontrolne aktivnosti regulatora prethodile odluci i da su bile usmerene na povećanje nivoa likvidnosti banke.
NBS je utvrdila da se finansijsko stanje banke u prethodnom periodu značajno pogoršalo i da postoji mogućnost daljeg pogoršanja finansijskog stanja ili likvidnosti, čime su ugroženi interesi deponenata.
Regulator je naveo da je odluka doneta u skladu sa Zakonom o bankama, radi zaštite deponenata i očuvanja stabilnosti finansijskog sistema.
Ono što posebno privlači pažnju jeste činjenica da je banka još u prvih šest meseci 2026. prikazivala dobit, dok su podaci o njenoj aktivi krajem jula pokazivali instituciju koja je i dalje bila među deset najvećih na tržištu.
To ne znači da banka sa dobiti ne može imati problem sa likvidnošću.
Profitabilnost i likvidnost dva su različita pokazatelja.
Banka može da iskazuje dobit, a da istovremeno nema dovoljno raspoloživih sredstava da odgovori na obaveze koje dospevaju.
Upravo će utvrđivanje dinamike pogoršanja finansijskog stanja biti jedno od ključnih pitanja u narednom periodu.
Iz Udruženja banaka Srbije smatraju da visok nivo kapitala i likvidnih sredstava predstavljaju čvrst temelj otpornosti domaćeg finansijskog sektora i njegovog nesmetanog funkcionisanja.
„Odluka Narodne banke Srbije da jednoj banci oduzme dozvolu za rad doneta je u okviru zakonom propisanih nadležnosti, sa ciljem zaštite klijenata i očuvanja poverenja u finansijski sistem Republike Srbije.
Reč je o pojedinačnom slučaju koji ne utiče na poslovanje ostalih banaka u Srbiji, koje svoje aktivnosti obavljaju redovno, stabilno i bez bilo kakvih ograničenja“, ističu iz Udruženja i dodaju da građani mogu biti sigurni da finansijski sistem nastavlja da funkcioniše nesmetano, uz sve raspoložive mehanizme zaštite.
Pitanje koje je uzdrmalo i samu Narodnu banku Srbije
Možda najzanimljiviji obrt dogodio se nakon odluke o oduzimanju dozvole.
Četvoro viceguvernera NBS – Željko Jović, Ana Ivković, Dragana Stanić i Nikola Dragašević – zatražilo je od nadležnog tužilaštva da ispita sve okolnosti koje su dovele do gašenja ALTA banke, uključujući i eventualnu krivičnu odgovornost odgovornih lica unutar same centralne banke.
Viceguverneri NBS tvrde da su sa stvarnim stanjem u Alta banci, a koje je drastično odstupalo od izveštaja te banke, upoznati tek na hitnoj vanrednoj sednici 30. oktobra uveče
Na snimcima objavljenim na društvenim mrežama vide se građani koji čekaju ispred Alta banke, očigledno zabrinuti za dostupnost novca koji imaju na računima
BIRODI je istovremeno pozvao Državnu revizorsku instituciju da razmotri sprovođenje vanrednih revizija pravilnosti poslovanja gradova i opština
Posle Petog oktobra državni dnevni listovi, koji su sipali drvlje i kamenje po opoziciji, bukvalno preko noći menjaju ploču i pišu samo sve najbolje o novim vlastima.
Sada se promena tona u režimskih medijima osetila dan nakon parlamentarnih izbora 25. oktobra
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada.
Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Ovakvoj odluci prethodile su kontrole koje su pokazale znatno pogoršanje finansijskog stanja i likvidnosti, čime su ugroženi interesi deponenata.
Funkciju stečajnog upravnika preuzeće Agencija za osiguranje depozita (AOD), a ova vest otvorila je mnoga pitanja među klijentima banke o sudbini njihovih kredita i ušteđevine.
Beograd i pokrenula stečajni postupak, među klijentima su se otvorila dva pitanja: šta biva sa otplatom stambenih i drugih kredita, i kako doći do položenih depozita.
Ako imate stambeni kredit, evo detaljnog pregleda svih pravila i procedura koje klijenti Alta banke treba da znaju.
Krediti moraju redovno da se otplaćuju – obaveze ne nestaju
NBS jasno poručuje da pokretanje stečajnog postupka ni na koji način ne oslobađa dužnike njihovih obaveza.
Klijenti će dobiti jasne instrukcije o načinu izmirenja rata, a ekonomista i profesor na FEFA fakultetu Goran Radosavljević objašnjava za Euronews Srbija da banka nastavlja da funkcioniše pod upravom države.
"Obaveze se plaćaju i dalje banci koja je u stečaju.
Banka će iz stečaja, ukoliko to bude sledeći korak, biti prodata ili će neko kupiti njen portfolio", navodi Radosavljević.
On podseća da su se ovakvi scenariji već dešavali u prošlosti sa grčkim bankama, kada su kredite klijenata na kraju preuzele druge, veće banke koje posluju na našem tržištu.
Isplata depozita: Ko je osiguran, a ko u riziku?
Kada je reč o štednji, zakon štiti građane do određenog limita.
Agencija za osiguranje depozita će u roku od sedam radnih dana omogućiti isplatu osiguranih iznosa do 50.000 evra.
Ipak, neizvesnija situacija čeka one sa većim ulozima, kao i kompanije.
Profesor Radosavljević napominje da bi se iznosi preko 50.000 evra trebali isplaćivati iz preostalih depozita same banke, pod uslovom da banka tim sredstvima i dalje raspolaže.
"Ono što može da se pojavi kao problem su depoziti pravnih lica koji ne ulaze u ovo osiguranje.
Ukoliko bi se desilo da banka nema te depozite na svojim računima i nema mogućnost da plaća svoje obaveze, oni bi mogli biti u problemu", upozorava on, dodajući da će stečajni upravnik uskoro morati klijentima da predstavi precizne podatke o raspoloživom novcu.
Da li je stabilnost celog sistema ugrožena?
Iako gašenje banke izaziva nelagodu u javnosti, stručnjaci umiruju građane.
Radosavljević naglašava da bankarski sektor u Srbiji ostaje stabilan, jer ALTA banka sa tržišnim učešćem od oko tri odsto nema kapacitet da izazove šire potrese.
Velike banke nisu imale značajne transakcije sa ovom institucijom.
Ipak, ekonomista ističe da ovaj slučaj otvara pitanje kvaliteta upravljanja samom bankom, ali i nadzora.
"Postavlja se pitanje da li se to što se desilo dogodilo u nekoliko dana.
Šta je sa nadzorom Narodne banke u prethodnom periodu, da li je on bio adekvatan i zašto NBS nije reagovala ranije ukoliko su postojali signali da banka radi sa poteškoćama", zaključuje Radosavljević u razgovoru za Euronews Srbija.
Sve ugovorene obaveze po osnovu stambenih i ostalih kredita moraju nastaviti da se izmiruju u potpunosti po već utvrđenim uslovima.
Uslovi ugovora ostaju nepromenjeni: Sve ugovorene kamatne stope, rokovi otplate, kao i promenljivi ili fiksni elementi (poput EURIBOR-a ili BELIBOR-a) ostaju važeći tokom stečajnog postupka.
Kome se uplaćuju rate
Beograd, saopšteno je noćas iz NBS.
Glavni urednik Forbes Srbija Ivan Radak rekao je za N1 da "ono što se može čitati iz saopštenja Narodne banke jeste da se ide na stečaj Alta banke", što, kako dodaje, sugeriše da možda njoj nema spasa.
"Ono što čitamo od jutros je vrlo čudno, jer je i pre nekoliko dana je NBS imala saopštenje u kom je govorila da nema bilo kakvih nepravilnosti oko finansijskih tokova u bankarskom sektoru, a sad vidimo da je oduzeta dozvola jednoj banci zbog problema sa likvidnošću i toga što bi taj problem mogao da se dodatno poveća", rekao je.
"Ono što se može čitati iz saopštenja Narodne banke jeste da se ide na stečaj Alta banke, što sugeriše nažalost da možda njoj nema spasa.
Naravno, stečaj ne podrazumeva uvek kraj, ali u saopštenju vidimo da se odmah pristupa isplati onih osiguranih depozita građana i prirvede – meni je to signal da ta banka po svemu sudeći neće preživeti.
Banka uvek ima mogućnost da pokrene upravni spor, ali to što se odmah kreće u isplatu je signal kakva bi mogla da bude budućnost Alta banke", rekao je.
Klijenti će od Agencije dobiti precizne instrukcije o računima na koje uplaćuju naredne mesečne rate, piše Blic.
Šta će biti sa kreditnim portfolijom u budućnosti?
Dugovi korisnika kredita prema banci u stečaju ne nestaju, već postaju potraživanja države.
U nastavku postupka moguća su dva scenarija:
Prodaja portfolija drugoj banci: Kreditni portfolio ALTA banke može biti prodat drugoj banci koja posluje na tržištu Srbije.
U tom slučaju klijentima se menja samo broj računa za uplatu rata, o čemu će biti blagovremeno obavešteni.
Naplata preko Agencije za osiguranje depozita: Ukoliko ne dođe do prodaje portfolija drugoj banci, Agencija nastavlja upravljanje i naplatu kredita u ime i za račun Republike Srbije.
Radak je naveo da su sigurni oni koji imaju do 50.000 evra u Alta banci.
"Zakon propisuje da je taj iznos onaj koji je zaštićen.
U naredna tri dana će Agencija za osiguranje depozita izabrati banku preko koje će ljudima isplatiti taj novac.
Ona u će u roku od tri dana obavestiti preko koje banke, a u narednih sedam radnih dana isplatiti.
Sa te strane građani mogu biti sigurni.
Ali, po zakonu postoji i red onih poverioca koji će naknadno biti isplaćeni, koji imaju više od tog novca.
U sledećem redu je država, ako Alta banka nešto državi duguje, zatim sledi NBS da naplati potraživanja, onda i ostali poverioci", rekao je.
– Kada su i na kom nivou rukovođenja postojala saznanja o nepravilnostima i rizicima?
– Kako su razmatrani nalazi i upozorenja zaposlenih u nadležnim organizacionim jedinicama?
– Da li su odgovarajuće mere preduzete na vreme?
– Da li postoji odgovornost pojedinaca unutar NBS?
Ovo je posebno značajno zato što je NBS institucija čija je jedna od najvažnijih funkcija upravo kontrola i nadzor banaka.
Ako se utvrdi da je banka duže vreme prikazivala drugačije finansijsko stanje od stvarnog, otvara se pitanje kvaliteta izveštavanja, internih kontrola, ali i efikasnosti regulatornog nadzora.
S druge strane, samo saopštenje viceguvernera nije dokaz da je NBS propustila da reaguje.
Upravo je to predmet ispitivanja koje su zatražili.
Narodna banka je u svom dodatnom saopštenju navela da je nakon sprovedenih kontrolnih aktivnosti i izrečene privremene mere oduzela dozvolu banci, kao i da su protiv banke, njenih akcionara, organa upravljanja i drugih odgovornih lica pokrenuti odgovarajući postupci.
Ovaj detalj daje slučaju novu dimenziju: više se ne postavlja samo pitanje kako je banka došla u situaciju da ne može da nastavi poslovanje, već i da li su institucije koje su bile zadužene da nadziru njeno poslovanje pravovremeno reagovale.
Šta gašenje znači za građane i privredu?
Gašenje ALTA banke ima posledice koje prevazilaze njene direktne klijente.
Kada banka izgubi dozvolu za rad, obustavljaju se njene redovne bankarske aktivnosti.
To uključuje platni promet, korišćenje platnih kartica i druge usluge, u skladu sa merama i postupkom koji sprovode nadležni organi.
Posebno je važno pitanje osiguranja depozita.
Depoziti su osigurani do 50.000 evra po deponentu u jednoj banci.
Taj limit važi za zbir sredstava na računima istog deponenta, uključujući pripadajuću ugovorenu kamatu, a ne za svaki račun pojedinačno.
To znači da se, na primer, novac na tekućem računu i štednja istog građanina u Alta banci sabiraju pri utvrđivanju osiguranog iznosa.
Zaštita obuhvata dinarske i devizne depozite, uz zakonom propisan način preračunavanja i isplate.
Ovo ograničenje odnosi se na ukupna osigurana sredstva jednog deponenta u toj banci, a ne na svaki račun pojedinačno.
Pravo na zaštitu imaju fizička lica, preduzetnici, kao i mikro, mala i srednja pravna lica, uz zakonske izuzetke.
Depoziti velikih pravnih lica i državnih organa nisu obuhvaćeni ovim sistemom osiguranja, prenosi Blic.
Od kada se računa rok od sedam radnih dana
Agencija za osiguranje depozita saopštila je da će isplatu osiguranih iznosa deponentima ALTA banke započeti najkasnije sedam radnih dana od donošenja rešenja Privrednog suda u Beogradu o otvaranju stečajnog postupka.
Dakle, rok se vezuje za sudsko rešenje, što je važno za razumevanje datuma početka isplate.
Agencija će najkasnije tri radna dana po donošenju tog rešenja objaviti obaveštenje o uslovima, mestima i rokovima isplate.
Građani i firme zato treba da prate zvanična obaveštenja Agencije, posebno podatke o banci preko koje će se isplata obavljati i dokumentaciji potrebnoj za ostvarivanje prava.
Agencija je najavila da će isplata osiguranih depozita početi najkasnije u roku od sedam radnih dana nakon što Privredni sud u Beogradu donese rešenje o pokretanju stečajnog postupka.
Informacije o banci preko koje će se vršiti isplata, lokacijama i rokovima objavljuju se zvaničnim kanalima Agencije.
Za depozite iznad osiguranog limita, deponenti će morati da prijave potraživanja u stečajnom postupku.
Njihova naplata zavisiće od raspoložive stečajne mase i zakonskog redosleda namirenja poverilaca.
Ljubodrag Savić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu objašnjava za BIZLife da je ovo jedna neprijatna situacija za srpsku privredu, ali da ne očekuje da će imati ogromne posledice koje će je zaustaviti.
„Za početak, rekao bih: pre svega, administrativni problemi, u smislu da će ljudi biti zbunjeni kako dalje da funkcionišu, s obzirom na to da je oduzeta licenca za rad u banci.
Nakon početnog teškog perioda, mislim da će se stvari dovesti u red.
Preduzeća koja su do ovog trenutka bila u ALTA banci, pronaći će drugu banku.
E sad je druga stvar, u kojoj meri će moći da računaju na novac koji se nalazi na tim računima“, objašnjava on.
Savić ističe da svi teški lomovi ne mogu da ne ostave neke posledice.
„Ali ne očekujem da će to sad biti ogromne posledice koje će zaustaviti srpsku privredu.
Verujem da je bankarski sistem spreman za takve situacije, pogotovo što se nama u poslednjih 20 godina svašta dešavalo u Srbiji, da ne pominjemo devedesete godine, kada su bankarski sistem i platni promet, funkcionisali“, zaključuje on.
Za građane je važno i da gašenje banke ne znači automatski nestanak njihovih kreditnih obaveza.
NBS je izričito navela da postupak ne oslobađa dužnike obaveza prema banci i da će dobiti instrukcije o načinu njihovog izmirenja.
Problem je posebno važan za kompanije koje su preko ALTA banke obavljale svakodnevne transakcije, isplaćivale zarade, naplaćivale potraživanja ili realizovale međunarodna plaćanja.
Jedan od primera je Elektroprivreda Srbije, koja je nakon gašenja banke obavestila korisnike da se menja broj računa za uplatu računa za električnu energiju i da se do daljeg obustavljaju elektronske uplate putem ALTA sistema.
Šta je sa kreditima i platnom prometu za institucije
Kako je dodao, oni koji imaju kredit u Alta banci - moraće da ga vrate i da ne mogu da izbegnu tu obavezu.
"Stečaj u Srbiji nije nikad bio efikasan proces, to može da potraje i ostaje građanima da prate informacije kako će sve obaveze biti regulisane", rekao je.
Podsetio je i da je Alta banka obavljala platni promet za određene institucije, poput MUP-a, EPS-a...
"Verujem da će to sada preuzeti neke druge banke, tako da verujem da neće biti nikakvih problema i zastoja sa uplatama i isplatama", rekao je.
Radak je dodao i da Alta banka nije među najvećim bankama u Srbiji, iako je bila među najbrže rastućim, a da po aktivi kojom raspolaže, kako NBS po tome rangira banke, ona je tek deveta u Srbiji.
"Jeste bila jedna od najbrže rastućih.
Oni koji kritikuju njen rad kažu da je to jer je dobijala poslove sa državom, navodilo se pozvezanost vlasnika sa vlastima.
To će sve vertovatno biti utvrđivano detaljnije u narednom periodu", rekao je.
O saopštenju Narodne banke
Narodna banka, kako dodaje, prvo umiruje stvari, a onda posle toga donosi drastičnu meru kao što je oduzimanje dozvole za rad.
"Njeno saopštenje je prilično šturo, ja bih voleo da detaljnije objasne šta se desilo, da li je po sredi ono što se u javnosti kolovijalno kaže – izvlačenje nekog novca, da li se to zaista desilo, dužni su da nam kažu jer postoji prostor za sumnju da li to ima veze i sa promenom vlasti i da li je neko zaista imao prioritet u povlačenju svojih sredstava", rekao je.
Radak je naveo da "nikakvo uništavanje dokumenata ne može ljude da zaštiti od nezakonitih radnji".
"Narodna banka ima sve instrumente da utvrdi šta se ovih dana dešavalo, da li je stvarno novac otišao ka Makedoniji i u kojim iznosima", rekao je.
Dodao je da nije vreme za paniku, ali da će biti potrebno vreme da se situacija raščivija do kraja.
finansijski izveštaj za 2025: nagli rast
Prema finansijskom izveštaju za 2025. godinu, Alta banka bila je u fazi naglog rasta.
Bilansna suma porasla je za oko 60 odsto, sa 121,46 milijardi dinara na 194,08 milijardi dinara, odnosno približno 1,66 milijardi evra.
Neto krediti i potraživanja od klijenata povećani su sa 48,40 na 75,80 milijardi dinara, dok su depoziti i ostale finansijske obaveze prema klijentima porasli sa 96,27 na 154,39 milijardi dinara.
Od ukupnog iznosa neto kredita, oko 54,59 milijardi dinara odnosilo se na kredite privredi.
Kapital banke, iskazan kao ukupni računovodstveni kapital, iznosio je 22,34 milijarde dinara, dok je pokazatelj adekvatnosti kapitala bio 18,15 odsto.
više klijenata, niža dobit
Zanimljiv je i rast broja aktivnih klijenata: sa 47.380 u 2024. godini na 66.481 u 2025, što je povećanje od oko 40 odsto za samo godinu dana.
Alta banka je uključena i u platnu infrastrukturu za račune za struju, pošto je izabrana na javnom pozivu EPS za pružanje usluge procesiranja plaćanja putem portala i aplikacije „Uvid u račun“.
Od ukupnog broja klijenata, 10.091 bilo je pravnih lica, a 56.390 fizičkih lica.
Banka je godinu završila sa 621 zaposlenim, u odnosu na 504 godinu ranije, i poslovala je kroz centralu i 17 ekspozitura u 11 gradova.
I pored snažnog rasta bilansa, kredita i depozita, neto dobit banke bila je manja nego prethodne godine.
Obaveze se plaćaju i dalje banci koja je u stečaj.
Stambeni krediti nastavljaju da se redovno otplaćuju.
Naime, ookretanje stečaja ne oslobađa dužnike obaveza.
Sve obaveze po osnovu stambenih i drugih kredita i dalje moraju da se izmiruju po ugovorenim uslovima, o čemu će klijenti dobiti precizna uputstva.
Prema nezvaničnim informacijama, prethodnih dana deo građana i preduzeća povlačio je sredstva iz ALTA banke i prebacivao ih na račune u drugim bankama.
Važno je razlikovati podizanje gotovine od prenosa novca između banaka.
Kada klijent sredstva prebaci na račun u drugoj banci u Srbiji, taj novac ostaje u domaćem bankarskom sistemu.
Ipak, za banku iz koje sredstva odlaze takvi transferi predstavljaju pritisak na raspoloživi novac.
Likvidnost, najjednostavnije rečeno, predstavlja sposobnost banke da na vreme izvršava dospele obaveze.
Banka može imati značajnu imovinu, a da istovremeno nema dovoljno odmah raspoloživih sredstava da odgovori na zahteve klijenata.
To se, izmešu ostalog, i desilo u ovom slučaju.
Nakon oduzimanja dozvole, ALTA banka je objavila saopštenje u kojem je potvrdila da je nad njom pokrenut stečajni postupak.
U saopštenju je zahvalila klijentima, deponentima, poslovnim partnerima i zaposlenima na poverenju, navodeći da je ponosna na rezultate ostvarene tokom godina poslovanja.
Banka je najavila da će zvaničnim kanalima objavljivati informacije o daljem toku postupka i pravima klijenata i poverilaca.
Koliko Alta banka ima imovine
Banka raspolaže značajnom bilansnom imovinom.
Za deponente čija ukupna sredstva prelaze 50.000 evra, deo iznad osiguranog limita potražuje se kroz stečajni postupak.
Taj deo nije automatski izgubljen.
Kada se novac naplaćuje iz stečajne mase, uzimaju se u obzir sva sredstava.
Alta banka ima nekoliko delatnosti i povezanih privrednih subjekata (Alta banka Bitola, Alta Gold, Alta Leasing, Alta pass, ABL Solvent, Enna fruit, Alta gold i druge).
Dalje, hrvatska firma "Fortenova grupa“ prodala je Idea markete firmi "ALTA Retal“ ovog leta.
Prema poslednjim unetim podacima iz javnih finansijskih izveštaja Narodne banke Srbije za 2026. godinu, ukupna bilansna aktiva Alta banke a.d.
Beograd iznosila je oko 214,93 milijarde dinara (što je blizu 1,65 milijardi evra).
U 2025. iznosila je 1,37 milijardi dinara, dok je u 2024. bila 1,60 milijardi dinara, što predstavlja pad od oko 15 odsto.
Dobit pre oporezivanja u 2025. iznosila je 1,61 milijardu dinara.
Macurino poslovanje nije ostalo ograničeno na finansijski sektor.
Kompanija ABL Solvent, povezana sa njim, kupila je u stečaju kompleks Industrije mašina i traktora (IMT) za oko 70,6 miliona evra.
U oktobru 2026. završeno je i preuzimanje kompanije Idea Marketi i povezanih firmi od strane Alta Retaila.
U okviru tog sistema posluju trgovinski brendovi Idea, Roda i Mercator.
Prema podacima koje je kompanija objavila, sistem ima više od 300 prodavnica i zapošljava oko 6.500 ljudi.
Agencija za osiguranje depozita biće rešenjem suda imenovana za stečajnog upravnika, precizira se u saopštenju.
Prema finansijskim pokazateljima za 2025. godinu, ukupna aktiva Alta banke iznosila je 1,6 milijardi evra (oko 194 milijarde dinara).
To je skok od skoro 60% samo tokom 2025. godine.
Neto prihod od kamata iznosio je oko 3,2 milijarde dinara.
Neto prihod od naknada i provizija je dostigao, takođe, oko 3,2 milijarde dinara.
Koliko je banka imala kredita
Septembarski bilans pokazuje da su krediti i potraživanja od komitenata iznosili oko 111,5 milijardi dinara, odnosno približno 48 odsto ukupne aktive.
Gotovina i sredstva kod centralne banke iznosili su oko 88,3 milijarde dinara.
To znači da ukupna imovina banke nije bila plasirana samo u kredite.
Šta ovo može da znači za poslovanje firmi
Za preduzeća koja su preko ALTA banke obavljala svakodnevna plaćanja, neposredni problem može biti privremena nedostupnost sredstava potrebnih za zarade, dobavljače i druge obaveze.
Čak i kada firma ima pravo na osiguranu isplatu, čekanje može otežati upravljanje novčanim tokovima.
Kod velikih preduzeća, čiji depoziti nisu obuhvaćeni osiguranjem, kao i kod iznosa iznad zaštićenog limita, značaj naplate kroz stečaj još je veći.
Zašto je NBS morala da reaguje
Nadzor nad bankama i postupanje kada su ugroženi interesi deponenata deo su zakonske odgovornosti Narodne banke Srbije.
Prema obrazloženju NBS, nakon kontrola kojima je cilj bio povećanje likvidnosti utvrđeno je pogoršanje finansijskog stanja i mogućnost njegovog daljeg pogoršanja.
Centralna banka navodi da su se time stekli zakonski uslovi za oduzimanje dozvole i da je odluku donela radi zaštite deponenata i stabilnosti finansijskog sistema.
U okolnostima koje je sama utvrdila, NBS je imala obavezu da preduzme mere iz svoje nadležnosti.
Budi deo Republika zajednice.
NBS je saopštila da je upravljanje bankom prenela na Agenciju za osiguranje depozita, kako bi imovina ostala pod nadzorom i sprečilo se njeno rasipanje.
Protiv banke, njenih akcionara, organa upravljanja i drugih odgovornih lica pokrenuti su odgovarajući postupci, ali će njihovi ishodi tek pokazati šta se zaista događalo u poslednjem periodu poslovanja.
Šira poslovna slika: šta nam govori slučaj ALTA banke?
Slučaj ALTA banke otvara nekoliko važnih pitanja za čitav finansijski sektor.
Prvo je pitanje brzog rasta.
Banka je za relativno kratko vreme prošla put od male institucije do devetog najvećeg učesnika na tržištu.
Takav rast može biti rezultat uspešne poslovne strategije, akvizicija, privlačenja novih klijenata i širenja tržišnog udela.
Međutim, brzo povećanje aktive i depozita zahteva i proporcionalno jačanje upravljanja rizicima, kapitala, likvidnosti i internih kontrola.
Drugo je pitanje strukture depozita.
Banka koja se u velikoj meri oslanja na određene grupe klijenata ili specifične izvore novca može biti izložena većim oscilacijama u slučaju naglog povlačenja sredstava.
U finansijskom sistemu poverenje je jedan od najvažnijih resursa, a gubitak poverenja može vrlo brzo da promeni likvidnosnu poziciju čak i velike institucije.
Treće je pitanje regulatora.
NBS mora da objasni kako su kontrolisani podaci koje je banka dostavljala, kada su uočeni problemi i kakve su mere preduzimane.
Zahtev četiri viceguvernera da se ispita i eventualna odgovornost unutar same centralne banke dodatno pojačava značaj ovog pitanja.
Četvrto je pitanje povezanosti finansijskog sektora i ostatka privrede.
ALTA nije bila samo banka koja je nudila račune i kredite.
Njena infrastruktura bila je uključena u brojne svakodnevne finansijske tokove.
Zbog toga njeno gašenje ima posledice za kompanije, javna preduzeća, građane i međunarodna plaćanja.
I konačno, ostaje pitanje vlasničkog i poslovnog sistema koji je izrastao oko banke.
Stečaj jedne institucije ne znači automatski i prestanak poslovanja svih povezanih kompanija.
Potrebno je razdvojiti njihovu imovinu, obaveze, licence, vlasničke odnose i eventualnu odgovornost.
Saznajte sve o dešavanjima u biznisu, budite u toku sa lifestyle temama.
PRIJAVITE SE NA NAŠ NEWSLETTER.