
Rečenice koje prenose svi mediji.
Sveta Petka - zaštitnica žena i nevoljnika Mnogi joj se obraćaju molitvom tražeći zdravlje, mir, utehu i pomoć u teškim životnim trenucima.
Tekst iz 2 članka. 2 rečenice prenose svi, u 2 se razlikuju.
- Srpska pravoslavna crkva i vernici danas obeležavaju Svetu Petku, zaštitnicu žena, bolesnih i siromašnih, uz brojne narodne običaje i verovanja.
- Prema tradiciji, toplo i sunčano vreme na Svetu Petku nagoveštava blagu zimu, dok hladnoća, kiša i sneg najavljuju oštrije minuse.
Srpska pravoslavna crkva i vernici danas, 27. oktobra, obeležavaju praznik Svete Petke, jedne od najpoštovanijih svetiteljki u srpskom narodu, koja se smatra zaštitnicom žena, bolesnih i siromašnih.
Za ovaj dan vezuju se brojni narodni običaji i verovanja, a jedno od njih posebno privlači pažnju jer, prema narodnoj tradiciji, vreme na Svetu Petku može da nagovesti kakva nas zima očekuje.
Prema starom narodnom verovanju, ako je na Svetu Petku toplo i sunčano, pred nama je blaga zima, dok hladno vreme, obilne padavine i sneg najavljuju oštre minuse i ledene dane.
Praznici posvećeni svetiteljima u srpskom narodu oduvek su bili mnogo više od datuma u crkvenom kalendaru.
Iako je reč o narodnom verovanju koje se prenosi generacijama, a ne o pouzdanoj meteorološkoj prognozi, ono se i danas rado pominje uoči i na sam praznik Svete Petke.
Oni predstavljaju i priliku da se članovi porodice okupe, da zastanu u svakodnevnoj žurbi, pomole se za zdravlje i sreću najmilijih, i podsete na vrednosti koje se ne mere novcem.
Danas se širom zemlje slavi Sveta Petka, jedna od najpoštovanijih svetiteljki u našem narodu, a postoje i običaji koje treba ispoštovati na drugi dan velikog praznika.
Njeno ime vekovima se izgovara s posebnom ljubavlju i poštovanjem, a mnogi joj se obraćaju u molitvama tražeći utehu, zdravlje, zaštitu i snagu u teškim trenucima.
Sveta Petka - zaštitnica žena i nevoljnika
Sveta Petka, poznata i kao Prepodobna mati Paraskeva, veoma je poštovana među pravoslavnim vernicima.
I drugi dan velikog praznika ima pravila koja vernici ne zaboravljaju.
U pojedinim krajevima, drugi dan slave - pojutarje - može biti obeleženo nastavkom okupljanja, odlascima u crkvu i negovanjem običaja koji se prenose s generacije na generaciju.
Dok se prvog dana kuća ispunjava mirisom slavskog kolača, smehom i radosnim glasovima gostiju i domaćina, pojutarje, koje u slučaju ove slave "pada" 28. oktobra, donosi nešto drugačiju atmosferu.
Drugi dan je mirniji, posvećen je nastavku praznovanja, ali i običajima koji se u pojedinim krajevima Srbije prenose s kolena na koleno.
Ako ste u mogućnosti, možete posetiti crkvu, zapaliti sveću za zdravlje, pomoći nekome kome je pomoć potrebna ili jednostavno provesti vreme s porodicom, kako i nalaže narodna tradicija, jer je pojutarje prilika da se slavlje nastavi u krugu najbližih i da se još jednom okupe u duhu vere i zajedništva.
U običajima koji se vezuju za drugi dan Svete Petke posebno se ističe slavska sveća, kao simbol svetlosti, vere i molitve, a u nekim domovima čuva se na posebnom mestu, pored ikone.
Žito, kolač i vino takođe imaju važno mesto.
Njihova simbolika vezana je za zahvalnost i sećanje, a način na koji se čuvaju i koriste nakon praznika može se razlikovati od porodice do porodice.
Slavsko žito ne treba bacati drugog dana.
Ono je simbol večnog života, smrti i vaskrsenja, ali i povezanosti sa precima i poštovanja tradicije.
Sveta Petka, čije su mošti sto godina počivale u Srbiji, jedna je od najpoštovanijih svetiteljki u pravoslavnom svetu.
Mnogi joj se obraćaju molitvom tražeći zdravlje, mir, utehu i pomoć u teškim životnim trenucima.
U narodu se smatra zaštitnicom žena, zbog čega se veruje da njen praznik treba provesti u miru, bez teških kućnih poslova i nepotrebne žurbe.
Poštovanje prema svetiteljki duboko je ukorenjeno u srpskoj tradiciji, a njeno ime vezuje se za brojne običaje koji se prenose s kolena na koleno.
Šta žene ne bi trebalo da rade na Svetu Petku?
Prema narodnim običajima, na ovaj praznik žene bi trebalo da izbegavaju pojedine kućne poslove, poput mešenja, pranja veša, šivenja i drugih težih poslova u domaćinstvu.
U narodu se verovalo da bi nepoštovanje ovog običaja moglo da donese nevolje, a posebno se govorilo o tome da bi ženama tokom godine mogle da trnu ruke.
Ova verovanja deo su narodnog predanja i običaja, a ne crkvenih pravila koja obavezuju sve vernike.
Cveće, nove haljinice i ljubavna verovanja
Za Svetu Petku vezuju se i običaji namenjeni devojkama i devojčicama.
Prema pojedinim narodnim verovanjima, devojke bi trebalo da uberu cveće i njime ukrase dom, kako bi u kući tokom godine vladali sloga, mir i blagostanje.
Postoji i verovanje da devojčice na ovaj dan treba da obuku novu haljinicu, kako bi ih pratili sreća i napredak.
Narodno predanje vezuje se i za ljubav: devojke bi, prema jednom običaju, trebalo da pojedu parče slavskog kolača i sačuvaju mrvice, verujući da će u snu videti budućeg muža ili nagoveštaj svoje sudbine.
Slavska trpeza ne sklanja se do sutradan
U domovima koji slave Svetu Petku, prema pojedinim običajima, slavska trpeza ostavlja se do narednog dana.
Kada gosti odu, domaćica bi, prema narodnom verovanju, trebalo da okadi trpezu tri puta, kako bi svetiteljka blagosiljala dom.
Ovi običaji razlikuju se od kraja do kraja, ali im je zajednička želja da u porodici vladaju zdravlje, mir, sloga i blagostanje.
Može li Sveta Petka da nagovesti kakva će biti zima?
Upravo je verovanje o vremenu na Svetu Petku jedno od onih koje se i danas često prepričava.
Prema narodnoj tradiciji, toplota i lepo vreme na ovaj praznik nagoveštavaju blažu zimu, dok hladnoća, kiša i sneg simbolično najavljuju oštriji zimski period.
Ipak, za pouzdanu procenu kakva nas zima očekuje treba pratiti meteorološke prognoze, jer vremenske prilike na jedan dan ne mogu same po sebi da predvide kakvi će biti naredni meseci.
Zato se i pojutarje u mnogim domovima doživljava kao nastavak prazničnog mira i porodične harmonije, piše Žena Blic.