Preskoči na sadržaj
NarativVestiMrežaMedijiManifest
Lat
Sve vesti

EkonomijaNajraniji tekst NIN, 4. nov, 14:36 · poslednji 4. nov, 15:27

NALED: Srbija ima neiskorišćen izvozni potencijal od 90 miliona dolara za smrznuto bobičasto voće

2 medija · 2 teksta Istraži mrežu
Foto iz članka: N1

Šta navode mediji

  1. NALED-ova Analiza efekata globalnih trgovinskih kretanja na izvoz Republike Srbije procenila je neiskorišćen izvozni potencijal od 90 miliona dolara za smrznute maline, kupine i drugo bobičasto voće.

    Ovo navodi jedan izvor

    • NIN, 4. nov, 14:36 (otvara se u novom prozoru)Za smrznute maline, kupine i drugo bobičasto voće iz Srbije postoji dodatni izvozni potencijal od 90 miliona dolara, za gume za putničke automobile 75 miliona, a za lekove 60 miliona dolara. To je pokazala Analiza efekata globalnih trgovinskih kretanja na izvoz Republike Srbije, koju je sproveo NALED, uz podršku Vlade Švedske, u okviru projekta „Efikasnije javne nabavke i održivi lanci snabdevanja za unapređenje konkurentnosti“.
  2. Analizu je sproveo NALED uz podršku Vlade Švedske, u okviru projekta „Efikasnije javne nabavke i održivi lanci snabdevanja za unapređenje konkurentnosti“.

    Ovu činjenicu navode

    • N1, 4. nov, 15:27 (otvara se u novom prozoru)NALED je Analizu efekata globalnih trgovinskih kretanja na izvoz Republike Srbije, sproveo uz podršku Vlade Švedske, u okviru projekta „Efikasnije javne nabavke i održivi lanci snabdevanja za unapređenje konkurentnosti“.
    • NIN, 4. nov, 14:36 (otvara se u novom prozoru)Za smrznute maline, kupine i drugo bobičasto voće iz Srbije postoji dodatni izvozni potencijal od 90 miliona dolara, za gume za putničke automobile 75 miliona, a za lekove 60 miliona dolara. To je pokazala Analiza efekata globalnih trgovinskih kretanja na izvoz Republike Srbije, koju je sproveo NALED, uz podršku Vlade Švedske, u okviru projekta „Efikasnije javne nabavke i održivi lanci snabdevanja za unapređenje konkurentnosti“.
  3. Analizom je izdvojeno 23 sektora koja su zajedno činila više od 75 odsto ukupnog robnog izvoza Srbije u 2025. godini.

    Ovu činjenicu navode

    • N1, 4. nov, 15:27 (otvara se u novom prozoru)Analizom su, kako se navodi, izdvojena 23 sektora koja su zajedno činila više od 75 odsto ukupnog robnog izvoza Srbije u 2025. i nastala je sa ciljem da identifikuje proizvode i tržišta sa prostorom za rast, ali i sektore posebno izložene promenama u međunarodnoj trgovini.
    • NIN, 4. nov, 14:36 (otvara se u novom prozoru)Analizom su izdvojena 23 sektora koja su zajedno činila više od 75% ukupnog robnog izvoza Srbije u 2025. i nastala je sa ciljem da identifikuje proizvode i tržišta sa prostorom za rast, ali i sektore posebno izložene promenama u međunarodnoj trgovini.
  4. Cilj analize bio je identifikovanje proizvoda i tržišta sa prostorom za rast, ali i sektora posebno izloženih promenama u međunarodnoj trgovini.

    Ovu činjenicu navode

    • N1, 4. nov, 15:27 (otvara se u novom prozoru)Analizom su, kako se navodi, izdvojena 23 sektora koja su zajedno činila više od 75 odsto ukupnog robnog izvoza Srbije u 2025. i nastala je sa ciljem da identifikuje proizvode i tržišta sa prostorom za rast, ali i sektore posebno izložene promenama u međunarodnoj trgovini.
    • NIN, 4. nov, 14:36 (otvara se u novom prozoru)Analizom su izdvojena 23 sektora koja su zajedno činila više od 75% ukupnog robnog izvoza Srbije u 2025. i nastala je sa ciljem da identifikuje proizvode i tržišta sa prostorom za rast, ali i sektore posebno izložene promenama u međunarodnoj trgovini.
  5. Za gume za putničke automobile procenjen je dodatni izvozni potencijal od 75 miliona dolara, a za lekove 60 miliona dolara.

    Ovo navodi jedan izvor

    • NIN, 4. nov, 14:36 (otvara se u novom prozoru)Za smrznute maline, kupine i drugo bobičasto voće iz Srbije postoji dodatni izvozni potencijal od 90 miliona dolara, za gume za putničke automobile 75 miliona, a za lekove 60 miliona dolara. To je pokazala Analiza efekata globalnih trgovinskih kretanja na izvoz Republike Srbije, koju je sproveo NALED, uz podršku Vlade Švedske, u okviru projekta „Efikasnije javne nabavke i održivi lanci snabdevanja za unapređenje konkurentnosti“.
  6. Hleb, peciva, kolači i keks imaju prostor za dodatnih 40 miliona dolara izvoza na svetsko tržište, sveže višnje i trešnje 33 miliona, ostali drveni nameštaj 32 miliona, preparati za ulepšavanje i šminka 25 miliona, a ostali sirevi 20 miliona dolara.

    Ovu činjenicu navode

    • N1, 4. nov, 15:27 (otvara se u novom prozoru)"Među proizvodima sa značajnim neiskorišćenim potencijalom izdvajaju se i hleb, peciva, kolači i keks, sa prostorom za dodatnih 40 miliona dolara izvoza na svetsko tržište. Slede sveže višnje i trešnje sa 33 miliona i ostali drveni nameštaj sa 32 miliona dolara. Preparati za ulepšavanje i šminku imaju dodatni potencijal od 25 miliona dolara, a ostali sirevi od 20 miliona", navodi NALED.
    • NIN, 4. nov, 14:36 (otvara se u novom prozoru)Među proizvodima sa značajnim neiskorišćenim potencijalom izdvajaju se i hleb, peciva, kolači i keks, sa prostorom za dodatnih 40 miliona dolara izvoza na svetsko tržište. Slede sveže višnje i trešnje sa 33 miliona i ostali drveni nameštaj sa 32 miliona dolara. Preparati za ulepšavanje i šminku imaju dodatni potencijal od 25 miliona dolara, a ostali sirevi od 20 miliona. Na tržištu EU iskorišćeno je tek oko 43% procenjenog potencijala poslastica od šećera i 46% preparata za ulepšavanje i šminku. Pored globalnog potencijala, analiza posebno razmatra mogućnosti za rast izvoza na tržištu EU, na kojem za smrznute maline i kupine postoji dodatni procenjeni potencijal od 55 miliona dolara.
  7. Na tržištu EU iskorišćeno je tek oko 43 odsto procenjenog potencijala poslastica od šećera i 46 odsto preparata za ulepšavanje i šminku.

    Ovu činjenicu navode

    • N1, 4. nov, 15:27 (otvara se u novom prozoru)Na tržištu EU, kako se ističe, iskorišćeno je tek oko 43 odsto procenjenog potencijala poslastica od šećera i 46 odsto preparata za ulepšavanje i šminku.
    • NIN, 4. nov, 14:36 (otvara se u novom prozoru)Među proizvodima sa značajnim neiskorišćenim potencijalom izdvajaju se i hleb, peciva, kolači i keks, sa prostorom za dodatnih 40 miliona dolara izvoza na svetsko tržište. Slede sveže višnje i trešnje sa 33 miliona i ostali drveni nameštaj sa 32 miliona dolara. Preparati za ulepšavanje i šminku imaju dodatni potencijal od 25 miliona dolara, a ostali sirevi od 20 miliona. Na tržištu EU iskorišćeno je tek oko 43% procenjenog potencijala poslastica od šećera i 46% preparata za ulepšavanje i šminku. Pored globalnog potencijala, analiza posebno razmatra mogućnosti za rast izvoza na tržištu EU, na kojem za smrznute maline i kupine postoji dodatni procenjeni potencijal od 55 miliona dolara.
  8. Na tržištu EU postoji dodatni procenjeni potencijal od 55 miliona dolara za smrznute maline i kupine.

    Ovu činjenicu navode

    • N1, 4. nov, 15:27 (otvara se u novom prozoru)Pored globalnog potencijala, analiza posebno razmatra mogućnosti za rast izvoza na tržištu EU, na kojem za smrznute maline i kupine postoji dodatni procenjeni potencijal od 55 miliona dolara.
    • NIN, 4. nov, 14:36 (otvara se u novom prozoru)Među proizvodima sa značajnim neiskorišćenim potencijalom izdvajaju se i hleb, peciva, kolači i keks, sa prostorom za dodatnih 40 miliona dolara izvoza na svetsko tržište. Slede sveže višnje i trešnje sa 33 miliona i ostali drveni nameštaj sa 32 miliona dolara. Preparati za ulepšavanje i šminku imaju dodatni potencijal od 25 miliona dolara, a ostali sirevi od 20 miliona. Na tržištu EU iskorišćeno je tek oko 43% procenjenog potencijala poslastica od šećera i 46% preparata za ulepšavanje i šminku. Pored globalnog potencijala, analiza posebno razmatra mogućnosti za rast izvoza na tržištu EU, na kojem za smrznute maline i kupine postoji dodatni procenjeni potencijal od 55 miliona dolara.
  9. Za smrznuto voće prepoznate su prilike u Nemačkoj, Francuskoj, SAD i Ujedinjenom Kraljevstvu.

    Ovu činjenicu navode

    • N1, 4. nov, 15:27 (otvara se u novom prozoru)Za smrznuto voće prepoznate su prilike u Nemačkoj i Francuskoj, ali i u SAD i Ujedinjenom Kraljevstvu. Za električne provodnike mapiran je potencijal u Italiji, Mađarskoj, Rusiji i Velikoj Britaniji, a za hleb, peciva, kolače i keks izdvajaju se Hrvatska i Slovenija, kao i BiH, Crna Gora i Severna Makedonija.
    • NIN, 4. nov, 14:36 (otvara se u novom prozoru)Iako Evropska unija predstavlja ključno tržište za izvoznike iz Srbije, analiza ukazuje i na značajne mogućnosti za plasman proizvoda na drugim tržištima. Za smrznuto voće prepoznate su prilike u Nemačkoj i Francuskoj, ali i u SAD i Ujedinjenom Kraljevstvu. Za električne provodnike mapiran je potencijal u Italiji, Mađarskoj, Rusiji i Velikoj Britaniji, a za hleb, peciva, kolače i keks izdvajaju se Hrvatska i Slovenija, kao i BiH, Crna Gora i Severna Makedonija.
  10. Za električne provodnike mapiran je potencijal u Italiji, Mađarskoj, Rusiji i Velikoj Britaniji, a za hleb, peciva, kolače i keks izdvajaju se Hrvatska, Slovenija, BiH, Crna Gora i Severna Makedonija.

    Ovu činjenicu navode

    • N1, 4. nov, 15:27 (otvara se u novom prozoru)Za smrznuto voće prepoznate su prilike u Nemačkoj i Francuskoj, ali i u SAD i Ujedinjenom Kraljevstvu. Za električne provodnike mapiran je potencijal u Italiji, Mađarskoj, Rusiji i Velikoj Britaniji, a za hleb, peciva, kolače i keks izdvajaju se Hrvatska i Slovenija, kao i BiH, Crna Gora i Severna Makedonija.
    • NIN, 4. nov, 14:36 (otvara se u novom prozoru)Iako Evropska unija predstavlja ključno tržište za izvoznike iz Srbije, analiza ukazuje i na značajne mogućnosti za plasman proizvoda na drugim tržištima. Za smrznuto voće prepoznate su prilike u Nemačkoj i Francuskoj, ali i u SAD i Ujedinjenom Kraljevstvu. Za električne provodnike mapiran je potencijal u Italiji, Mađarskoj, Rusiji i Velikoj Britaniji, a za hleb, peciva, kolače i keks izdvajaju se Hrvatska i Slovenija, kao i BiH, Crna Gora i Severna Makedonija.
  11. Električne mašine i oprema, mehanički uređaji, vozila i njihovi delovi zajedno generišu oko 30 odsto ukupnog izvoza Srbije, što povećava izloženost promenama u evropskoj industriji, naročito automobilskoj.

    Ovu činjenicu navode

    • N1, 4. nov, 15:27 (otvara se u novom prozoru)Potrebu za širenjem baze proizvoda i kupaca potvrđuje podatak da električne mašine i oprema, mehanički uređaji, vozila i njihovi delovi zajedno generišu oko 30 odsto ukupnog izvoza Srbije.
    • NIN, 4. nov, 14:36 (otvara se u novom prozoru)Potrebu za širenjem baze proizvoda i kupaca potvrđuje podatak da električne mašine i oprema, mehanički uređaji, vozila i njihovi delovi zajedno generišu oko 30% ukupnog izvoza Srbije. Takva struktura povećava izloženost promenama u evropskoj industriji, naročito automobilskoj. Analiza preporučuje podršku tehnološkom unapređenju domaćih malih i srednjih preduzeća kako bi postali sertifikovani dobavljači velikih sistema, uključili se u proizvodnju složenijih komponenti i kreirali veći deo stvorene vrednosti u zemlji.
  12. Metalska industrija je u EU 2025. izvezla robu vrednu 1,62 milijarde evra, a 90 odsto vrednosti izvoza obuhvaćeno je CBAM režimom.

    Ovu činjenicu navode

    • N1, 4. nov, 15:27 (otvara se u novom prozoru)Posebnu pažnju, navodi se, zahteva metalska industrija, koja je u EU 2025. izvezla robu vrednu 1,62 milijarde evra, a čak 90 odsto vrednosti izvoza obuhvaćeno je CBAM režimom.
    • NIN, 4. nov, 14:36 (otvara se u novom prozoru)Posebnu pažnju zahteva metalska industrija, koja je u EU 2025. izvezla robu vrednu 1,62 milijarde evra, a čak 90% vrednosti izvoza obuhvaćeno je CBAM režimom. Dodatne izazove predstavljaju visoka zavisnost od evropskog tržišta, trgovinske mere EU, kao i rastući zahtevi u oblasti održivosti.
  13. Radovan Kastratović, konsultant NALED-a, izjavio je drugog dana konferencije „MEPS 2026“ da bi za ostvarenje potencijala do 2030. godine kompanijama trebalo obezbediti jednostavniji pristup informacijama o carinskim procedurama, sertifikatima i zahtevima održivosti, uz namensku podršku za sertifikaciju i sufinansiranje zakupa skladišnih kapaciteta.

    Ovu činjenicu navode

    • N1, 4. nov, 15:27 (otvara se u novom prozoru)"Da bi se procenjeni potencijal ostvario do 2030. godine, kompanijama je neophodno obezbediti jednostavniji pristup informacijama o carinskim procedurama, potrebnim sertifikatima i zahtevima održivosti. Za izlazak na udaljena tržišta, posebno za proizvode visoke vrednosti poput smrznutih malina, predlažemo namensku podršku za sertifikaciju i sufinansiranje zakupa skladišnih kapaciteta u ključnim logističkim centrima. Time bismo malim i srednjim preduzećima olakšali pripremu za izvoz i plasman robe do novih kupaca", izjavio je Radovan Kastratović, konsultant NALED-a, drugog dana konferencije „Međunarodna ekonomska pozicija Srbije – MEPS 2026“ koju organizuju PKS i Institut ekonomskih nauka.
    • NIN, 4. nov, 14:36 (otvara se u novom prozoru)"Da bi se procenjeni potencijal ostvario do 2030. godine, kompanijama je neophodno obezbediti jednostavniji pristup informacijama o carinskim procedurama, potrebnim sertifikatima i zahtevima održivosti. Za izlazak na udaljena tržišta, posebno za proizvode visoke vrednosti poput smrznutih malina, predlažemo namensku podršku za sertifikaciju i sufinansiranje zakupa skladišnih kapaciteta u ključnim logističkim centrima. Time bismo malim i srednjim preduzećima olakšali pripremu za izvoz i plasman robe do novih kupaca", izjavio je dr Radovan Kastratović, konsultant NALED-a, drugog dana konferencije „Međunarodna ekonomska pozicija Srbije – MEPS 2026“ koju organizuju PKS i Institut ekonomskih nauka.
  14. Kastratović je preporučio formiranje namenskog fonda za podršku izvoznicima pogođenim CBAM-om i novim ekološkim zahtevima, kreditne garancije za mala i srednja preduzeća i sistemsku stručnu podršku za merenje emisija.

    Ovu činjenicu navode

    • N1, 4. nov, 15:27 (otvara se u novom prozoru)"Zato preporučujemo formiranje namenskog fonda za podršku izvoznicima pogođenim CBAM-om i novim ekološkim zahtevima, koji bi podržao ulaganja u čistije tehnologije. Malim i srednjim preduzećima potrebno je olakšati pristup zelenom finansiranju kroz kreditne garancije i kombinovanje javnih i privatnih izvora sredstava. Uz to, neophodna je sistemska stručna podrška za merenje emisija i izveštavanje, uz pristupačne digitalne alate i razmenu podataka između institucija, kako firme iste podatke ne bi dostavljale više puta. Tako bi se smanjili troškovi usklađivanja i domaćim dobavljačima olakšao put ka međunarodnim lancima snabdevanja", zaključuje Kastratović.
    • NIN, 4. nov, 14:36 (otvara se u novom prozoru)"Zato preporučujemo formiranje namenskog fonda za podršku izvoznicima pogođenim CBAM-om i novim ekološkim zahtevima, koji bi podržao ulaganja u čistije tehnologije. Malim i srednjim preduzećima potrebno je olakšati pristup zelenom finansiranju kroz kreditne garancije i kombinovanje javnih i privatnih izvora sredstava. Uz to, neophodna je sistemska stručna podrška za merenje emisija i izveštavanje, uz pristupačne digitalne alate i razmenu podataka između institucija, kako firme iste podatke ne bi dostavljale više puta. Tako bi se smanjili troškovi usklađivanja i domaćim dobavljačima olakšao put ka međunarodnim lancima snabdevanja", zaključuje Kastratović.
  15. Konferenciju „Međunarodna ekonomska pozicija Srbije, MEPS 2026“ organizuju PKS i Institut ekonomskih nauka.

    Ovu činjenicu navode

    • N1, 4. nov, 15:27 (otvara se u novom prozoru)"Da bi se procenjeni potencijal ostvario do 2030. godine, kompanijama je neophodno obezbediti jednostavniji pristup informacijama o carinskim procedurama, potrebnim sertifikatima i zahtevima održivosti. Za izlazak na udaljena tržišta, posebno za proizvode visoke vrednosti poput smrznutih malina, predlažemo namensku podršku za sertifikaciju i sufinansiranje zakupa skladišnih kapaciteta u ključnim logističkim centrima. Time bismo malim i srednjim preduzećima olakšali pripremu za izvoz i plasman robe do novih kupaca", izjavio je Radovan Kastratović, konsultant NALED-a, drugog dana konferencije „Međunarodna ekonomska pozicija Srbije – MEPS 2026“ koju organizuju PKS i Institut ekonomskih nauka.
    • NIN, 4. nov, 14:36 (otvara se u novom prozoru)"Da bi se procenjeni potencijal ostvario do 2030. godine, kompanijama je neophodno obezbediti jednostavniji pristup informacijama o carinskim procedurama, potrebnim sertifikatima i zahtevima održivosti. Za izlazak na udaljena tržišta, posebno za proizvode visoke vrednosti poput smrznutih malina, predlažemo namensku podršku za sertifikaciju i sufinansiranje zakupa skladišnih kapaciteta u ključnim logističkim centrima. Time bismo malim i srednjim preduzećima olakšali pripremu za izvoz i plasman robe do novih kupaca", izjavio je dr Radovan Kastratović, konsultant NALED-a, drugog dana konferencije „Međunarodna ekonomska pozicija Srbije – MEPS 2026“ koju organizuju PKS i Institut ekonomskih nauka.

Uz svaki navod stoje mediji koji ga prenose; navod iz jednog izvora nosi ime tog medija. Slaganje medija nije nezavisna potvrda događaja.

Razlikuje se

U ovoj analizi nisu utvrđene razlike u navodima.

Osobe i institucije (13)

Poređenje izveštaja Hronologija

Osobe i institucije u ovoj vesti

  • NALED
  • Radovan Kastratović
  • Institut ekonomskih nauka
  • Vlada Švedske
  • Evropska unija
  • Privredna komora Srbije
Sva imena u vestima →

Ko je s kim povezan

Dodirnite ime da otvorite njegove veze u Mreži.

NALEDNALEDEvropska unijaEvropska unijaRadovan KastratovićRadovan KastratovićVlada ŠvedskeVlada ŠvedskeInstitut ekonomskih naukaInstitut ekonomskih n…Privredna komora SrbijePrivredna komora Srbi…Istraži celu mrežu vesti

Ko je u vesti

13

Osobe, institucije i njihovi izvori.

Osobe

Institucije

Organizacije

Mesta

13 od 13 · Izaberite za izvore i veze

Ko piše

2medija
2teksta
  • NIN
  • N1

Još u fokusu

Sve vesti

Pravosuđe4. nov, 20:38

Privedeno devet osoba, među njima komandant SAJ Igor Žmirić, zbog sumnje za mučenje u garaži Vlade Srbije

6 medijaInsajder, Intermagazin, 021 …

Vesti

  • Izbori1021
  • Društvo816
  • Ekonomija568
  • Spoljna politika562
  • Pravosuđe487
  • Mediji405
  • Bezbednost225
  • Politika161
  • Kosovo56

Mreža

  • Istraži mrežu
  • Osobe i institucije
  • Mreža glavne vesti

Mediji

  • Istraži medije
  • Šta mediji navode drugačije

Metod

  • Ko je prvi objavio
  • Razlike u navodima

Više izvora. Šira slika.

Istraži 4301 vest

Kako se vesti o Srbiji šire kroz medije: ko je prvi objavio, ko je preneo, gde se izveštaji razlikuju.

Narativ

Fotografije: mediji iz čijih su članaka preuzete