Preskoči na sadržaj
NarativVestiMrežaMedijiManifest
Lat
Sve vesti

EkonomijaPrvi objavio Euronews Srbija, 30. okt, 13:03 · poslednji 31. okt, 14:38

Najveći rast dinarske štednje zabeležen kod oročene štednje od šest meseci do godinu dana

Dinarska štednja je u proteklih 14 godina povećana gotovo 14 puta, a njen udeo u septembru 2012. iznosio je 1,9 odsto.

8 medija · 9 tekstova · 2 izvorna Istraži mrežu
Foto iz članka: Bizlife
Pregled vesti

Hronologija

  1. 30. okt
    Direktno (otvara se u novom prozoru)
    Svetski dan štednje: Dinarima se više zarađuje, pogledajte koliko tačno možete dobiti | Društvo i Ekonomija
    30. 10. 2026. 11:27 0 Svetski dan štednje: Dinarima se više zarađuje, pogledajte koliko tačno možete dobiti Svetski dan štednje obeležava se 31. oktobra, a u Srbiji štednja stanovništva raste kontinuirano, što je bio… Ceo tekst

    30. 10. 2026. 11:27 0

    Svetski dan štednje: Dinarima se više zarađuje, pogledajte koliko tačno možete dobiti

    Svetski dan štednje obeležava se 31. oktobra, a u Srbiji štednja stanovništva raste kontinuirano, što je bio slučaj i tokom 2026. godine, kada je dostigla rekordne nivoe, uprkos i dalje prisutnim globalnim neizvesnostima i izazovima.

    Izuzetno dinamičan rast dinarske štednje ostvaren je u poslednjih nekoliko godina, što odražava dugoročno poverenje građana u domaću valutu i stabilnost bankarskog sistema, poručuju iz Narodne banke Srbije.

    Na rast ukupne štednje, a naročito na brži rast dinarske u odnosu na deviznu štednju, prevashodno su uticale, kažu, makroekonomska i finansijska stabilnost duži niz godina.

    Rast štednje

    Prema poslednjim operativnim podacima, dinarska štednja krajem oktobra iznosi oko 250 milijardi dinara, što u odnosu na početak tekuće godine predstavlja rast od čak 42,8 milijardi dinara (21%). Devizna štednja je u istom periodu takođe zabeležila rast u iznosu od 1,3 milijarde evra (7,9%) i dostigla nivo od 17,4 milijarde evra.

    - Zahvaljujući bržem rastu dinarske štednje od devizne, učešće dinarske u ukupnoj štednji stanovništva je krajem septembra dostiglo 11%, što je znatan rast, budući da je to učešće u septembru 2012. godine iznosilo svega 1,9% - navode iz NBS.

    Posmatrajući ročnu strukturu dinarske štednje, rast je najizraženiji kod štednje oročene na period od šest meseci do godinu dana (29,3 milijarde dinara), koja je istovremeno i najzastupljenija kategorija u ukupnoj dinarskoj štednji (57,6%), zatim kod štednje ročnosti od tri do šest meseci (12,2 milijarde dinara), dok je štednja po viđenju porasla za 6,8 milijardi dinara.

    Prosečna štednja

    - Prosečan iznos dinarske štednje po partiji krajem septembra 2026. godine iznosio je 223 hiljade dinara. Međutim, kada se iz obračuna izuzmu štedni ulozi do 10.000 dinara (koji čine 82,6% ukupnog brojapartija, ali svega 0,2% iznosa ukupne dinarske štednje), prosečan iznos dinarske štednje po partiji iznosio je 1,3 miliona dinara - navodi NBS.

    U poslednjih 14 godina, ukazuju, od kada se primenjuje Strategija dinarizacije domaćeg finansijskog sistema, štednja stanovništva u domaćoj valuti je porasla gotovo 14 puta.

    U istom dugoročnom periodu i devizna štednja je rasla, iako nešto sporijim tempom. Od septembra 2012. godine ona je više nego udvostručena - sa 7,9 milijardi evra povećana je na 17,2 milijarde evra krajem septembra 2026. godine.

    Rast devizne štednje

    - U prvih devet meseci 2026. godine rast devizne štednje iznosio je preko jednu milijardu evra i rezultat je, pre svega, rasta štednje na rok od šest do dvanaest meseci (616,6 miliona evra) i rasta štednje po viđenju (468,0 miliona evra), koja čini najveći udeo u deviznoj štednji. Prosečan iznos devizne štednje po partiji krajem septembra 2026. godine iznosio je oko 4.500 evra. Ukoliko se izuzme najbrojnija kategorija depozita (do 500 evra), koja čini 71,4% ukupnog broja partija ali svega 0,6% iznosa devizne štednje, prosečan štedni ulog iznosio je preko 15.600 evra - kažu iz NBS.

    Oročena štednja u dinarima na godinu dana (bez zanavljanja) u periodu od 14 godina bila je isplativija od takve štednje u evrima u čak 99% posmatranih godišnjih potperioda.

    - Primera radi, ukoliko bi štediša oročio iznos od 100.000 dinara u septembru 2025. godine u dinarima, na kraju perioda oročenja (u septembru 2026. godine) dobio bi gotovo 1.800 dinara (15 evra) više od štediše koji bi u istom periodu oročio iznos u evrima u protivvrednosti od 100.000 dinara - navodi NBS.

    Rokovi oročenja

    Kada su u pitanju drugi rokovi oročenja, štednja u domaćoj valuti oročena na rok od tri meseca, bila je isplativija od takve štednje u evrima u preko 92% posmatranih tromesečnih potperioda, dok je dinarska štednja oročena na dve godine bila isplativija od iste štednje u evrima u svim posmatranim dvogodišnjim potperiodima oročenja.

    - Rezultati analize nedvosmisleno potvrđuju da je štednja u domaćoj valuti u proteklih 14 godina donela znatno veće prinose od štednje u evrima, kako na kratak, tako i na dugi rok - konstatuju iz NBS.

    Naslovna fotografija: AI ilustracija

  2. 13:03
    Euronews (otvara se u novom prozoru) prvi objavio
    Svetski dan štednje: Dinar ili evro - analiza NBS otkriva koja štednja je isplativija
    U Srbiji štednja stanovništva kontinuirano raste, što je bio slučaj i tokom 2026. godine, kada je dostigla rekordne nivoe, uprkos i dalje prisutnim globalnim neizvesnostima i izazovima, saopštila je Narodna banka Srbije… Ceo tekst

    U Srbiji štednja stanovništva kontinuirano raste, što je bio slučaj i tokom 2026. godine, kada je dostigla rekordne nivoe, uprkos i dalje prisutnim globalnim neizvesnostima i izazovima, saopštila je Narodna banka Srbije povodom Svetskog dana štednje koji se obeležava 31. oktobra. NBS navodi da obeležavanje tog dana podseća na značaj štednje za finansijsku sigurnost pojedinaca i stabilnost društva u celini.

    "Štednjom, odnosno odlaganjem tekuće potrošnje za budućnost, građani stvaraju osnovu za lakše suočavanje s nepredviđenim izdacima i ekonomskim neizvesnostima", saopštila je Narodna banka Srbije.

    Kako se naglašava, na rast ukupne štednje, a naročito na brži rast dinarske u odnosu na deviznu štednju, prevashodno su uticale makroekonomska i finansijska stabilnost tokom dužeg niza godina".

    Koliko štedimo i šta se više isplati

    Prema poslednjim operativnim podacima, dinarska štednja krajem oktobra iznosi oko 250 milijardi dinara, što u odnosu na početak tekuće godine predstavlja rast od čak 42,8 milijardi dinara (21 odsto).

    Prema podacima NBS, devizna štednja je u istom periodu takođe zabeležila rast od 1,3 milijarde evra (7,9 odsto) i dostigla nivo od 17,4 milijarde evra.

    "Zahvaljujući bržem rastu dinarske štednje od devizne, učešće dinarske štednje u ukupnoj štednji stanovništva krajem septembra dostiglo je 11 odsto, što je znatan rast, budući da je u septembru 2012. godine iznosilo svega 1,9 odsto", kažu u NBS.

    Rast je najizraženiji kod štednje oročene na period od šest meseci do godinu dana (29,3 milijarde dinara), koja je istovremeno i najzastupljenija kategorija u ukupnoj dinarskoj štednji (57,6 odsto), zatim kod štednje ročnosti od tri do šest meseci (12,2 milijarde dinara), dok je štednja po viđenju porasla za 6,8 milijardi dinara.

    Prosečan iznos dinarske štednje po partiji krajem septembra 2026. godine iznosio je 223.000 dinara.

    "Međutim, kada se iz obračuna izuzmu štedni ulozi do 10.000 dinara (koji čine 82,6% ukupnog broja partija, ali svega 0,2 odsto ukupnog iznosa dinarske štednje), prosečan iznos dinarske štednje po partiji iznosio je 1,3 miliona dinara", piše u saopštenju.

    U poslednjih 14 godina, od kada se primenjuje Strategija dinarizacije domaćeg finansijskog sistema, štednja stanovništva u domaćoj valuti porasla je gotovo 14 puta.

    U istom dugoročnom periodu i devizna štednja je rasla, iako nešto sporijim tempom.

    Kako se navodi, od septembra 2012. godine ona je više nego udvostručena – sa 7,9 milijardi evra povećana je na 17,2 milijarde evra krajem septembra 2026. godine.

    U prvih devet meseci 2026. godine devizna štednja je porasla za preko jednu milijardu evra, prvenstveno zahvaljujući rastu štednje oročene na rok od šest do dvanaest meseci (616,6 miliona evra) i štednje po viđenju (468,0 miliona evra), koja čini najveći udeo u deviznoj štednji.

    Prosečan iznos devizne štednje po partiji krajem septembra 2026. godine iznosio je oko 4.500 evra. Ukoliko se izuzme najbrojnija kategorija depozita (do 500 evra), koja čini 71,4 odsto ukupnog broja partija, ali svega 0,6 odsto ukupnog iznosa devizne štednje, prosečan štedni ulog iznosio je preko 15.600 evra.

    NBS saopštava da je na osnovu redovne analize koja je pripremljena povodom Svetskog dana štednje, za period od septembra 2012. do septembra 2026. godine još jednom potvrđeno da je štednja u dinarima bila isplativija od uporedive štednje u evrima, nezavisno od roka oročenja.

    "Inflacija u septembru u granicama cilja"

    Međugodišnja inflacija u Srbiji u septembru ove godine nalazila se unutar granica ciljanog raspona Narodne banke Srbije (3 ± 1,5 odsto) i iznosila je 4,1 odsto, dok je prosečna inflacija u prvih devet meseci 2026. godine bila niža i iznosila je 2,8 odsto.

    NBS navodi i da je u prvih devet meseci 2026. godine dinar je nastavio relativno stabilno kretanje prema evru, čemu su doprinele intervencije Narodne banke Srbije na međubankarskom deviznom tržištu.

    "U tom periodu Narodna banka Srbije je neto prodala 475 miliona evra, reagujući na depresijacijske pritiske, koji su bili dominantni u prva tri meseca i u septembru, dok su od aprila do avgusta preovladali apresijacijski pritisci", kažu u NBS.

    Krajem septembra 2026. godine bruto devizne rezerve Narodne banke Srbije iznosile su 29,6 milijardi evra, što pokriva 6,7 meseci uvoza robe i usluga i znatno je iznad kriterijuma adekvatnosti.

  3. 15:53
    NIN (otvara se u novom prozoru) preuzeo doslovno, 2 sata 50 min posle prvog
    Građani Srbije štede rekordne iznose: NBS objavila koliko je dinarska štednja bila isplativija od devizne
    21.10. 2026. U Srbiji štedi 66 odsto građana, a oktobar je idealna prilika za stvaranje zdravih finansijskih navika. Dinarska štednja je krajem ovog meseca iznosila oko 250 milijardi dinara, što u odnosu na početak… Ceo tekst

    21.10.

    2026.

    U Srbiji štedi 66 odsto građana, a oktobar je idealna prilika za stvaranje zdravih finansijskih navika.

    Dinarska štednja je krajem ovog meseca iznosila oko 250 milijardi dinara, što u odnosu na početak tekuće godine predstavlja rast od čak 42,8 milijardi dinara ili za 21 odsto, saopštila je Narodna banka Srbije povodom sutrašnjeg obeležavanja Svetskog dana štednje.

    21.10.

    2026.

    U Srbiji štedi 66 odsto građana, a oktobar je idealna prilika za stvaranje zdravih finansijskih navika.

    Devizna štednja je u istom periodu takođe zabeležila rast u iznosu od 1,3 milijarde evra (7,9 odsto) i dostigla nivo od 17,4 milijarde evra. NBS je istakla da je štednja tokom ove godine dostigla rekordne nivoe. Zahvaljujući bržem rastu dinarske štednje od devizne, učešće dinarske u ukupnoj štednji stanovništva je krajem septembra dostiglo 11 odsto, što je znatan rast, budući da je to učešće u septembru 2012. godine iznosilo svega 1,9 odsto, navodi se u saopštenju. Posmatrajući ročnu strukturu dinarske štednje, rast je najizraženiji kod štednje oročene na period od šest meseci do godinu dana (29,3 milijarde dinara), koja je istovremeno i najzastupljenija kategorija u ukupnoj dinarskoj štednji (57,6odsto), zatim kod štednje ročnosti od tri do šest meseci (12,2 milijarde dinara), dok je štednja po viđenju porasla za 6,8 milijardi dinara.

    Prosečan iznos dinarske štednje po partiji krajem septembra 2026. godine iznosio je 223 hiljade dinara. Međutim, kada se iz obračuna izuzmu štedni ulozi do 10.000 dinara (koji čine 82,6 odsto ukupnog broja partija, ali svega 0,2 odsto iznosa ukupne dinarske štednje), prosečan iznos dinarske štednje po partiji iznosio je 1,3 miliona dinara. Kako je istaknuto, u poslednjih 14 godina, od kada se primenjuje Strategija dinarizacije domaćeg finansijskog sistema, štednja stanovništva u domaćoj valuti je porasla gotovo 14 puta. U istom dugoročnom periodu i devizna štednja je rasla, iako nešto sporijim tempom. Od septembra 2012. godine ona je više nego udvostručena - sa 7,9 milijardi evra povećana je na 17,2 milijarde evra krajem septembra 2026. godine. U prvih devet meseci 2026. godine rast devizne štednje iznosio je preko jednu milijardu evra i rezultat je, pre svega, rasta štednje na rok od šest do 12 meseci (616,6 miliona evra) i rasta štednje po viđenju (468,0 miliona evra), koja čini najveći udeo u deviznoj štednji.

    Prosečan iznos devizne štednje po partiji krajem septembra 2026. godine iznosio je oko 4.500 evra. Ukoliko se izuzme najbrojnija kategorija depozita (do 500 evra), koja čini 71,4 odsto ukupnog broja partija ali svega 0,6 odsto iznosa devizne štednje, prosečan štedni ulog iznosio je preko 15.600 evra. Međugodišnja inflacija u Srbiji u septembru ove godine nalazila se unutar granica ciljanog raspona Narodne banke Srbije (3±1,5%) i iznosila je 4,1 odsto, dok je prosečna inflacija u prvih devet meseci 2026. godine bila niža i iznosila je 2,8 odsto. Pored toga, u prvih devet meseci ove godine dinar je nastavio relativno stabilno kretanje prema evru čemu su doprinele intervencije Narodne banke Srbije na međubankarskom deviznom tržištu, dodaje se u saopštenju. U tom periodu Narodna banka Srbije je neto prodala 475 miliona evra, reagujući na deprecijacijske pritiske, koji su bili dominantni u prva tri meseca i u septembru, dok su od aprila do avgusta preovladali aprecijacijski pritisci. Krajem septembra 2026. godine, bruto devizne rezerve Narodne banke Srbije iznosile su 29,6 milijardi evra, što pokriva 6,7 meseci uvoza robe i usluga i znatno je iznad kriterijuma adekvatnosti. Takođe, pokazatelj dinarizacije depozita privrede i stanovništva u septembru ove godine iznosio je 46,9 odsto i više je nego udvostručen u odnosu na septembar 2012. godine, kada je iznosio 18,8 odsto, što je dokaz uspešnosti Strategije dinarizacije domaćeg finansijskog sistema i dodatni pokazatelj jačanja poverenja građana i privrede u domaću valutu.

    Na osnovu redovne analize koja je pripremljena povodom Svetskog dana štednje, za period od septembra 2012. do septembra 2026. godine još jednom je potvrđeno da je štednja u dinarima bila isplativija od uporedive štednje u evrima, nezavisno od roka oročenja. Većoj isplativosti dinarske štednje doprinose više kamatne stope na dinarsku nego na štednju u evrima, izuzimanje od poreza prihoda od kamate na dinarsku štednju, kao i relativna stabilnost kursa dinara prema evru. Prema analizi, oročavanjem štednje od septembra 2012. na godinu dana i njenim reoročavanjem u periodu od 13 godina, štediša bi na ulog od 100.000 dinara na kraju perioda oročenja, u septembru 2026. godine, dobio više od 60.000 dinara (preko 510 evra) više od štediše koji bi u tom periodu na štednju u evrima položio protivvrednost istog iznosa.

    Oročena štednja u dinarima na godinu dana (bez zanavljanja) u periodu od 14 godina bila je isplativija od takve štednje u evrima u čak 99 odsto posmatranih godišnjih potperioda. Primera radi, ukoliko bi štediša oročio iznos od 100.000 dinara u septembru 2025. godine u dinarima, na kraju perioda oročenja (u septembru 2026. godine) dobio bi gotovo 1.800 dinara (15 evra) više od štediše koji bi u istom periodu oročio iznos u evrima u protivvrednosti od 100.000 dinara. Kada su u pitanju drugi rokovi oročenja, štednja u domaćoj valuti oročena na rok od tri meseca, bila je isplativija od takve štednje u evrima u preko 92 odsto posmatranih tromesečnih potperioda, dok je dinarska štednja oročena na dve godine bila isplativija od iste štednje u evrima u svim posmatranim dvogodišnjim potperiodima oročenja. Rezultati analize nedvosmisleno potvrđuju da je štednja u domaćoj valuti u proteklih 14 godina donela znatno veće prinose od štednje u evrima, kako na kratak, tako i na dugi rok. Iz Narodne banke Srbije poručuju da će nastaviti da prate i analiziraju kretanja štednje stanovništva i da podstiče proces dinarizacije finansijskog sistema, uz informisanje javnosti o rezultatima analiza isplativosti štednje u domaćoj i stranoj valuti. Kako je navedeno, rast štednje i poverenje građana u bankarski sistem važni su oslonci finansijske sigurnosti stanovništva i dugoročnog ekonomskog razvoja. Svakog 31. oktobra obeležava se Svetski dan štednje, datum koji nas podseća, kažu u NBS, na značaj štednje za finansijsku sigurnost pojedinaca i stabilnost društva u celini. Štednjom, odnosno odlaganjem tekuće potrošnje za budućnost, građani stvaraju osnovu za lakše suočavanje sa nepredviđenim izdacima i ekonomskim neizvesnostima, kažu u NBS.

    U Srbiji štednja stanovništva raste kontinuirano, što je bio slučaj i tokom ove godine, kada je dostigla rekordne nivoe, uprkos i dalje prisutnim globalnim neizvesnostima i izazovima, navedeno je u saopštenju. Izuzetno dinamičan rast dinarske štednje ostvaren je u poslednjih nekoliko godina, što odražava dugoročno poverenje građana u domaću valutu i stabilnost bankarskog sistema. Kako je navedeno, na rast ukupne štednje, a naročito na brži rast dinarske u odnosu na deviznu štednju, prevashodno su uticale makroekonomska i finansijska stabilnost duži niz godina.

    30.10.

    2026.

    Poruke iz Brisela najavljuju podršku reformama. Sagovornici NIN-a objašnjavaju šta bi moglo da ubrza evropski put Srbije posle izbora.

    30.10.

    2026.

    RIK je odredio da se izbori ponove na mestima na kojima je glasanje poništeno ili rezultati nisu mogli da se utvrde.

    30.10.

    2026.

    Na evidenciji službi za zapošljavanje u oktobru bilo je 654.000 slobodnih radnih mesta, što je 31.000 više nego godinu dana ranije.

    30.10.

    2026.

    Deficit iznosi 6,58 milijardi dolara (6.576,3 miliona dolara), što čini smanjenje od sedam odsto u odnosu na isti period prethodne godine.

    30.10.

    2026.

    Kompanija je smanjila dugovanja prema bankama, dok je u strateške projekte uložila 19,2 milijarde dinara.

    30.10.

    2026.

    Bez novih dozvola ne bi bili obuhvaćeni nastavak rada NIS-a, pregovori o promeni vlasništva i transport sirove nafte.

    30.10.

    2026.

    API Bank nudi oročenu štednju u evrima na 12 meseci uz kamatnu stopu od 3,80 odsto i mogućnost raspolaganja sa 30 odsto depozita.

  4. 18:37
    Biznis (otvara se u novom prozoru)
    Dinarska štednja dostigla 250 milijardi dinara, devizna 17,4 milijarde evra
    Dinarska štednja dostigla 250 milijardi dinara, devizna 17,4 milijarde evra Štednja stanovništva u Srbiji nastavila je da raste tokom 2026. godine i dostigla je rekordne iznose uprkos i dalje prisutnim globalnim… Ceo tekst

    Dinarska štednja dostigla 250 milijardi dinara, devizna 17,4 milijarde evra

    Štednja stanovništva u Srbiji nastavila je da raste tokom 2026. godine i dostigla je rekordne iznose uprkos i dalje prisutnim globalnim neizvesnostima i izazovima, saopštila je Narodna banka Srbije.

    Dinarska štednja je krajem oktobra iznosila oko 250 milijardi dinara, što je za 42,8 milijardi dinara ili 21 odsto više nego na početku godine. Istovremeno, devizna štednja povećana je za 1,3 milijarde evra, odnosno 7,9 odsto, i dostigla je 17,4 milijarde evra, pokazuju podaci Narodne banke Srbije (NBS).

    “Zahvaljujući bržem rastu dinarske štednje od devizne, učešće dinarske štednje u ukupnoj štednji stanovništva krajem septembra dostiglo je 11 odsto, što je znatan rast, budući da je u septembru 2012. godine iznosilo svega 1,9 odsto”, navode u centralnoj banci.

    Kako ističu, u proteklih 14 godina, od početka primene Strategije dinarizacije domaćeg finansijskog sistema, štednja u dinarima povećana je gotovo 14 puta. U istom periodu rasla je i devizna štednja, koja je od septembra 2012. godine više nego udvostručena – sa 7,9 milijardi evra na 17,2 milijarde evra krajem septembra 2026. godine.

    Kada je reč o ročnoj strukturi dinarske štednje, najveći rast zabeležen je kod štednje oročene na period od šest meseci do godinu dana, koja je povećana za 29,3 milijarde dinara. Ova kategorija ujedno čini i najveći deo ukupne dinarske štednje, sa učešćem od 57,6 odsto. Sledi štednja oročena na period od tri do šest meseci, koja je porasla za 12,2 milijarde dinara, dok je štednja po viđenju uvećana za 6,8 milijardi dinara.

    Prosečan iznos dinarske štednje po partiji krajem septembra iznosio je 223.000 dinara. Međutim, ukoliko se iz obračuna izuzmu ulozi do 10.000 dinara, koji čine 82,6 odsto ukupnog broja partija, ali svega 0,2 odsto ukupnog iznosa dinarske štednje, prosečan depozit iznosio je 1,3 miliona dinara.

    Sličan trend zabeležen je i kod devizne štednje. U prvih devet meseci ove godine ona je povećana za više od milijardu evra, pre svega zahvaljujući rastu depozita oročenih na šest do 12 meseci, koji su uvećani za 616,6 miliona evra, kao i štednje po viđenju, koja je porasla za 468 miliona evra, a koja ujedno ima najveći udeo u deviznoj štednji.

    Prosečan iznos devizne štednje po partiji krajem septembra iznosio je oko 4.500 evra. Kada se iz obračuna izuzmu depoziti do 500 evra, koji čine 71,4 odsto ukupnog broja partija, ali samo 0,6 odsto ukupnog iznosa devizne štednje, prosečan štedni ulog prelazi 15.600 evra.

    Stabilnost kursa i inflacija važni za odluke štediša

    Među faktorima koji su doprineli rastu štednje u Srbiji NBS izdvaja dugogodišnju makroekonomsku i finansijsku stabilnost, kao i poverenje građana u domaću valutu i bankarski sistem.

    Međugodišnja inflacija u Srbiji u septembru iznosila je 4,1 odsto i nalazila se unutar ciljanog raspona Narodne banke Srbije od (3 ± 1,5 odsto). Prosečna inflacija u prvih devet meseci 2026. godine bila je niža i iznosila je 2,8 odsto.

    Dinar je u istom periodu nastavio relativno stabilno kretanje prema evru, uz intervencije centralne banke na međubankarskom deviznom tržištu. NBS je od početka godine do kraja septembra neto prodala 475 miliona evra, reagujući na deprecijacijske pritiske, koji su bili dominantni u prva tri meseca i tokom septembra.

    Bruto devizne rezerve NBS krajem septembra iznosile su 29,6 milijardi evra, što je bilo dovoljno za pokriće 6,7 meseci uvoza robe i usluga.

    “Takođe, pokazatelj dinarizacije depozita privrede i stanovništva u septembru 2026. godine iznosio je 46,9 odsto i više je nego udvostručen u odnosu na septembar 2012. godine, kada je iznosio 18,8 odsto, što je dokaz uspešnosti Strategije dinarizacije domaćeg finansijskog sistema i dodatni pokazatelj jačanja poverenja građana i privrede u domaću valutu”, navodi se u saopštenju.

    Isplativost dinarske štednje potvrđena najnovijom analizom NBS

    Osim rasta iznosa štednje, Narodna banka Srbije ukazuje i na veću isplativost štednje u domaćoj valuti u odnosu na uporedivu štednju u evrima. Prema redovnoj analizi centralne banke, koja obuhvata period od septembra 2012. do septembra 2026. godine, dinarska štednja bila je isplativija nezavisno od roka oročenja.

    Većoj isplativosti dinarske štednje doprinose više kamatne stope na dinarsku štednju nego na štednju u evrima, izuzimanje od poreza prihoda od kamate na dinarsku štednju, kao i relativna stabilnost kursa dinara prema evru.

    Prema analizi, oročavanjem štednje od septembra 2012. na godinu dana i njenim reoročavanjem u periodu od 13 godina, štediša bi na ulog od 100.000 dinara na kraju perioda oročenja, u septembru 2026. godine, dobio preko 60.000 dinara (preko 510 evra) više od štediše koji bi u tom periodu na štednju u evrima položio protivvrednost istog iznosa.

    Prednost dinarske štednje potvrđuje i poređenje kraćih perioda oročenja. U slučaju jednogodišnje štednje bez obnavljanja, dinarski depozit bio je isplativiji od uporedivog depozita u evrima u 99 odsto posmatranih godišnjih perioda tokom prethodnih 14 godina.

    Konkretno, štediša koji je u septembru 2025. oročio 100.000 dinara na godinu dana dobio je u septembru 2026. gotovo 1.800 dinara, odnosno oko 15 evra, više nego da je isti iznos oročio u evrima.

    Pročitajte još:

    Dinarska štednja oročena na tri meseca bila je isplativija u više od 92 odsto posmatranih tromesečnih perioda, dok je kod oročenja na dve godine prednost ostvarena u svim posmatranim dvogodišnjim periodima.

    Svetski dan štednje obeležava se svake godine 31. oktobra, a Narodna banka Srbije najavljuje da će nastaviti da prati kretanja štednje stanovništva i podstiče dinarizaciju finansijskog sistema, uz redovno informisanje javnosti o isplativosti štednje u domaćoj i stranoj valuti.

  5. 20:48
    021 (otvara se u novom prozoru) preuzeo doslovno, 7 sati 45 min posle prvog
    Svetski dan štednje: Dinarska štednja u dinamičnom usponu
    "Izuzetno dinamičan rast dinarske štednje ostvaren je u poslednjih nekoliko godina, što odražava dugoročno poverenje građana u domaću valutu i stabilnost bankarskog sistema", navodi se u saopštenju NBS povod Svetskog… Ceo tekst

    "Izuzetno dinamičan rast dinarske štednje ostvaren je u poslednjih nekoliko godina, što odražava dugoročno poverenje građana u domaću valutu i stabilnost bankarskog sistema", navodi se u saopštenju NBS povod Svetskog dana štednje koji se obeležava 31. oktobra.

    Dinarska štednja krajem oktobra iznosi oko 250 milijardi dinara, što je za 42,8 milijardi dinara više nego na početku ove godine. Devizna štednja je u tom periodu takođe zabeležila rast u iznosu od 1,3 milijarde evra (7,9 odsto) i dostigla nivo od 17,4 milijarde evra.

    Učešće dinarske u ukupnoj štednji stanovništva je krajem septembra dostiglo 11 odsto, što je, kako je navela NBS, znatan rast, budući da je to učešće u septembru 2012. godine iznosilo 1,9 odsto.

    Posmatrajući ročnu strukturu dinarske štednje, rast je najizraženiji kod štednje oročene na period od šest meseci do godinu dana (29,3 milijarde dinara), koja je istovremeno i najzastupljenija kategorija u ukupnoj dinarskoj štednji (57,6 odsto), zatim kod štednje ročnosti od tri do šest meseci (12,2 milijarde dinara), dok je štednja po viđenju porasla za 6,8 milijardi dinara.

    Prosečan iznos dinarske štednje po partiji krajem septembra 2026. godine iznosio je 223 hiljade dinara. Međutim, kada se iz obračuna izuzmu štedni ulozi do 10.000 dinara (koji čine 82,6 odsto ukupnog broja partija, ali svega 0,2 odsto iznosa ukupne dinarske štednje), prosečan iznos dinarske štednje po partiji iznosio je 1,3 miliona dinara.

    NBS je istakla da je na osnovu redovne analize koja je pripremljena povodom Svetskog dana štednje, za period od septembra 2012. do septembra 2026. godine još jednom potvrđeno da je štednja u dinarima bila isplativija od uporedive štednje u evrima, nezavisno od roka oročenja.

    Većoj isplativosti dinarske štednje doprinose više kamatne stope na dinarsku nego na štednju u evrima, izuzimanje od poreza prihoda od kamate na dinarsku štednju, kao i relativna stabilnost kursa dinara prema evru.

    OGLASI RADNO MESTO! Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

    Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  6. 08:12
    Republika (otvara se u novom prozoru) preuzeo doslovno, 19 sati 9 min posle prvog
    Danas se obeležava Svetski dan štednje
    DANAS JE SVETSKI DAN ŠTEDNJE! NBS objavila podatke koji će iznenaditi građane: Evo koliko milijardi Srbi čuvaju u bankama! Dinarska štednja iznosi oko 250 milijardi dinara, a devizna 17,4 milijarde evra. Dinarska… Ceo tekst

    DANAS JE SVETSKI DAN ŠTEDNJE! NBS objavila podatke koji će iznenaditi građane: Evo koliko milijardi Srbi čuvaju u bankama!

    Dinarska štednja iznosi oko 250 milijardi dinara, a devizna 17,4 milijarde evra.

    Dinarska štednja je krajem ovog meseca iznosila oko 250 milijardi dinara, što u odnosu na početak tekuće godine predstavlja rast od čak 42,8 milijardi dinara ili za 21 odsto, saopštila je Narodna banka Srbije povodom obeležavanja Svetskog dana štednje.

    Devizna štednja je u istom periodu takođe zabeležila rast u iznosu od 1,3 milijarde evra (7,9 odsto) i dostigla nivo od 17,4 milijarde evra.

    NBS je istakla da je štednja tokom ove godine dostigla rekordne nivoe.

    Zahvaljujući bržem rastu dinarske štednje od devizne, učešće dinarske u ukupnoj štednji stanovništva je krajem septembra dostiglo 11 odsto, što je znatan rast, budući da je to učešće u septembru 2012. godine iznosilo svega 1,9 odsto, navodi se u saopštenju.

    Posmatrajući ročnu strukturu dinarske štednje, rast je najizraženiji kod štednje oročene na period od šest meseci do godinu dana (29,3 milijarde dinara), koja je istovremeno i najzastupljenija kategorija u ukupnoj dinarskoj štednji (57,6odsto), zatim kod štednje ročnosti od tri do šest meseci (12,2 milijarde dinara), dok je štednja po viđenju porasla za 6,8 milijardi dinara.

    Prosečan iznos dinarske štednje po partiji krajem septembra 2026. godine iznosio je 223 hiljade dinara.

    Međutim, kada se iz obračuna izuzmu štedni ulozi do 10.000 dinara (koji čine 82,6 odsto ukupnog broja partija, ali svega 0,2 odsto iznosa ukupne dinarske štednje), prosečan iznos dinarske štednje po partiji iznosio je 1,3 miliona dinara.

    Kako je istaknuto, u poslednjih 14 godina, od kada se primenjuje Strategija dinarizacije domaćeg finansijskog sistema, štednja stanovništva u domaćoj valuti je porasla gotovo 14 puta.

    U istom dugoročnom periodu i devizna štednja je rasla, iako nešto sporijim tempom.

    Od septembra 2012. godine ona je više nego udvostručena - sa 7,9 milijardi evra povećana je na 17,2 milijarde evra krajem septembra 2026. godine.

    U prvih devet meseci 2026. godine rast devizne štednje iznosio je preko jednu milijardu evra i rezultat je, pre svega, rasta štednje na rok od šest do 12 meseci (616,6 miliona evra) i rasta štednje po viđenju (468,0 miliona evra), koja čini najveći udeo u deviznoj štednji.

    Prosečan iznos devizne štednje po partiji krajem septembra 2026. godine iznosio je oko 4.500 evra.

    Ukoliko se izuzme najbrojnija kategorija depozita (do 500 evra), koja čini 71,4 odsto ukupnog broja partija ali svega 0,6 odsto iznosa devizne štednje, prosečan štedni ulog iznosio je preko 15.600 evra.

    Međugodišnja inflacija u Srbiji u septembru ove godine nalazila se unutar granica ciljanog raspona Narodne banke Srbije (3±1,5%) i iznosila je 4,1 odsto, dok je prosečna inflacija u prvih devet meseci 2026. godine bila niža i iznosila je 2,8 odsto.

    Pored toga, u prvih devet meseci ove godine dinar je nastavio relativno stabilno kretanje prema evru čemu su doprinele intervencije Narodne banke Srbije na međubankarskom deviznom tržištu, dodaje se u saopštenju.

    U tom periodu Narodna banka Srbije je neto prodala 475 miliona evra, reagujući na deprecijacijske pritiske, koji su bili dominantni u prva tri meseca i u septembru, dok su od aprila do avgusta preovladali aprecijacijski pritisci.

    Krajem septembra 2026. godine, bruto devizne rezerve Narodne banke Srbije iznosile su 29,6 milijardi evra, što pokriva 6,7 meseci uvoza robe i usluga i znatno je iznad kriterijuma adekvatnosti.

    Takođe, pokazatelj dinarizacije depozita privrede i stanovništva u septembru ove godine iznosio je 46,9 odsto i više je nego udvostručen u odnosu na septembar 2012. godine, kada je iznosio 18,8 odsto, što je dokaz uspešnosti Strategije dinarizacije domaćeg finansijskog sistema i dodatni pokazatelj jačanja poverenja građana i privrede u domaću valutu.

    Na osnovu redovne analize koja je pripremljena povodom Svetskog dana štednje, za period od septembra 2012. do septembra 2026. godine još jednom je potvrđeno da je štednja u dinarima bila isplativija od uporedive štednje u evrima, nezavisno od roka oročenja.

    Većoj isplativosti dinarske štednje doprinose više kamatne stope na dinarsku nego na štednju u evrima, izuzimanje od poreza prihoda od kamate na dinarsku štednju, kao i relativna stabilnost kursa dinara prema evru.

    Prema analizi, oročavanjem štednje od septembra 2012. na godinu dana i njenim reoročavanjem u periodu od 13 godina, štediša bi na ulog od 100.000 dinara na kraju perioda oročenja, u septembru 2026. godine, dobio više od 60.000 dinara (preko 510 evra) više od štediše koji bi u tom periodu na štednju u evrima položio protivvrednost istog iznosa.

    Oročena štednja u dinarima na godinu dana (bez zanavljanja) u periodu od 14 godina bila je isplativija od takve štednje u evrima u čak 99 odsto posmatranih godišnjih potperioda.

    Primera radi, ukoliko bi štediša oročio iznos od 100.000 dinara u septembru 2025. godine u dinarima, na kraju perioda oročenja (u septembru 2026. godine) dobio bi gotovo 1.800 dinara (15 evra) više od štediše koji bi u istom periodu oročio iznos u evrima u protivvrednosti od 100.000 dinara.

    Kada su u pitanju drugi rokovi oročenja, štednja u domaćoj valuti oročena na rok od tri meseca, bila je isplativija od takve štednje u evrima u preko 92 odsto posmatranih tromesečnih potperioda, dok je dinarska štednja oročena na dve godine bila isplativija od iste štednje u evrima u svim posmatranim dvogodišnjim potperiodima oročenja.

    Rezultati analize nedvosmisleno potvrđuju da je štednja u domaćoj valuti u proteklih 14 godina donela znatno veće prinose od štednje u evrima, kako na kratak, tako i na dugi rok.

    Iz Narodne banke Srbije poručuju da će nastaviti da prate i analiziraju kretanja štednje stanovništva i da podstiče proces dinarizacije finansijskog sistema, uz informisanje javnosti o rezultatima analiza isplativosti štednje u domaćoj i stranoj valuti.

    Kako je navedeno, rast štednje i poverenje građana u bankarski sistem važni su oslonci finansijske sigurnosti stanovništva i dugoročnog ekonomskog razvoja.

    Svakog 31. oktobra obeležava se Svetski dan štednje, datum koji nas podseća, kažu u NBS, na značaj štednje za finansijsku sigurnost pojedinaca i stabilnost društva u celini.

    Štednjom, odnosno odlaganjem tekuće potrošnje za budućnost, građani stvaraju osnovu za lakše suočavanje sa nepredviđenim izdacima i ekonomskim neizvesnostima, kažu u NBS.

    U Srbiji štednja stanovništva raste kontinuirano, što je bio slučaj i tokom ove godine, kada je dostigla rekordne nivoe, uprkos i dalje prisutnim globalnim neizvesnostima i izazovima, navedeno je u saopštenju.

    Izuzetno dinamičan rast dinarske štednje ostvaren je u poslednjih nekoliko godina, što odražava dugoročno poverenje građana u domaću valutu i stabilnost bankarskog sistema.

    Kako je navedeno, na rast ukupne štednje, a naročito na brži rast dinarske u odnosu na deviznu štednju, prevashodno su uticale makroekonomska i finansijska stabilnost duži niz godina.

    Budi deo Republika zajednice.

  7. 09:50
    Republika (otvara se u novom prozoru) preuzeo doslovno, 15 sati 13 min posle prvog
    Srednji kurs dinara za evro u ponedeljak 117,5417 dinara
    Oglasila se NBS: Evo koliko će iznositi srednji kurs dinara za evro u ponedeljak Indikativni kurs dinara u odnosu na dolar slabiji je danas za 0,3 odsto i iznosi 105,3619 dinara za dolar. Zvanični srednji kurs dinara za… Ceo tekst

    Oglasila se NBS: Evo koliko će iznositi srednji kurs dinara za evro u ponedeljak

    Indikativni kurs dinara u odnosu na dolar slabiji je danas za 0,3 odsto i iznosi 105,3619 dinara za dolar.

    Zvanični srednji kurs dinara za evro iznosiće u ponedeljak 117,5417 dinara, što je neznatna promena u odnosu na petak, objavila je danas Narodna banka Srbije (NBS).

    Dinar će prema evru biti nepromenjen u odnosu na pre mesec dana, na godišnjem nivou biće niži za 0,3 odsto, a od početka godine 0,2 odsto.

    Indikativni kurs dinara u odnosu na dolar slabiji je danas za 0,3 odsto i iznosi 105,3619 dinara za dolar.

    Kurs dinara prema dolaru niži je za 0,9 odsto nego pre mesec dana, na godišnjem nivou za 3,8 odsto, a od početka godine 5,2 odsto.

    Danas je svetski dan štenje

    Dinarska štednja je krajem ovog meseca iznosila oko 250 milijardi dinara, što u odnosu na početak tekuće godine predstavlja rast od čak 42,8 milijardi dinara ili za 21 odsto, saopštila je Narodna banka Srbije povodom obeležavanja Svetskog dana štednje.

    Devizna štednja je u istom periodu takođe zabeležila rast u iznosu od 1,3 milijarde evra (7,9 odsto) i dostigla nivo od 17,4 milijarde evra.

    NBS je istakla da je štednja tokom ove godine dostigla rekordne nivoe.

    Zahvaljujući bržem rastu dinarske štednje od devizne, učešće dinarske u ukupnoj štednji stanovništva je krajem septembra dostiglo 11 odsto, što je znatan rast, budući da je to učešće u septembru 2012. godine iznosilo svega 1,9 odsto, navodi se u saopštenju.

    Posmatrajući ročnu strukturu dinarske štednje, rast je najizraženiji kod štednje oročene na period od šest meseci do godinu dana (29,3 milijarde dinara), koja je istovremeno i najzastupljenija kategorija u ukupnoj dinarskoj štednji (57,6odsto), zatim kod štednje ročnosti od tri do šest meseci (12,2 milijarde dinara), dok je štednja po viđenju porasla za 6,8 milijardi dinara.

    Prosečan iznos dinarske štednje po partiji krajem septembra 2026. godine iznosio je 223 hiljade dinara.

    Međutim, kada se iz obračuna izuzmu štedni ulozi do 10.000 dinara (koji čine 82,6 odsto ukupnog broja partija, ali svega 0,2 odsto iznosa ukupne dinarske štednje), prosečan iznos dinarske štednje po partiji iznosio je 1,3 miliona dinara.

    Kako je istaknuto, u poslednjih 14 godina, od kada se primenjuje Strategija dinarizacije domaćeg finansijskog sistema, štednja stanovništva u domaćoj valuti je porasla gotovo 14 puta.

    Pročitajte i...

    Budi deo Republika zajednice.

  8. 11:30
    Bizlife (otvara se u novom prozoru) preuzeo doslovno, 16 sati 53 min posle prvog
    Ukoliko na štednju stavite 100.000 dinara i istu vrednost u evrima, gde ćete imati više za godinu dana?
    Ukoliko na štednju stavite 100.000 dinara i istu vrednost u evrima – gde ćete imati više za godinu dana? Svakog 31. oktobra obeležava se Svetski dan štednje, datum koji nas podseća na značaj štednje za finansijsku… Ceo tekst

    Ukoliko na štednju stavite 100.000 dinara i istu vrednost u evrima – gde ćete imati više za godinu dana?

    Svakog 31. oktobra obeležava se Svetski dan štednje, datum koji nas podseća na značaj štednje za finansijsku sigurnost pojedinaca i stabilnost društva u celini. Štednjom, odnosno odlaganjem tekuće potrošnje za budućnost, građani stvaraju osnovu za lakše suočavanje sa nepredviđenim izdacima i ekonomskim neizvesnostima.

    U Srbiji štednja stanovništva raste kontinuirano, što je bio slučaj i tokom 2026. godine, kada je dostigla rekordne nivoe, uprkos i dalje prisutnim globalnim neizvesnostima i izazovima. Izuzetno dinamičan rast dinarske štednje ostvaren je u poslednjih nekoliko godina, što odražava dugoročno poverenje građana u domaću valutu i stabilnost bankarskog sistema. Na rast ukupne štednje, a naročito na brži rast dinarske u odnosu na deviznu štednju, prevashodno su uticale makroekonomska i finansijska stabilnost duži niz godina.

    Prema poslednjim operativnim podacima, dinarska štednja krajem oktobra iznosi oko 250 milijardi dinara, što u odnosu na početak tekuće godine predstavlja rast od čak 42,8 milijardi dinara (21%). Devizna štednja je u istom periodu takođe zabeležila rast u iznosu od 1,3 milijarde evra (7,9%) i dostigla nivo od 17,4 milijarde evra.

    Zahvaljujući bržem rastu dinarske štednje od devizne, učešće dinarske u ukupnoj štednji stanovništva je krajem septembra dostiglo 11%, što je znatan rast, budući da je to učešće u septembru 2012. godine iznosilo svega 1,9%.

    Posmatrajući ročnu strukturu dinarske štednje, rast je najizraženiji kod štednje oročene na period od šest meseci do godinu dana (29,3 milijarde dinara), koja je istovremeno i najzastupljenija kategorija u ukupnoj dinarskoj štednji (57,6%), zatim kod štednje ročnosti od tri do šest meseci (12,2 milijarde dinara), dok je štednja po viđenju porasla za 6,8 milijardi dinara.

    Prosečan iznos dinarske štednje po partiji krajem septembra 2026. godine iznosio je 223 hiljade dinara. Međutim, kada se iz obračuna izuzmu štedni ulozi do 10.000 dinara (koji čine 82,6% ukupnog broja partija, ali svega 0,2% iznosa ukupne dinarske štednje), prosečan iznos dinarske štednje po partiji iznosio je 1,3 miliona dinara.

    U poslednjih 14 godina, od kada se primenjuje Strategija dinarizacije domaćeg finansijskog sistema, štednja stanovništva u domaćoj valuti je porasla gotovo 14 puta. U istom dugoročnom periodu i devizna štednja je rasla, iako nešto sporijim tempom. Od septembra 2012. godine ona je više nego udvostručena – sa 7,9 milijardi evra povećana je na 17,2 milijarde evra krajem septembra 2026. godine.

    U prvih devet meseci 2026. godine rast devizne štednje iznosio je preko jedne milijarde evra i rezultat je, pre svega, rasta štednje na rok od šest do dvanaest meseci (616,6 miliona evra) i rasta štednje po viđenju (468,0 miliona evra), koja čini najveći udeo u deviznoj štednji.

    Prosečan iznos devizne štednje po partiji krajem septembra 2026. godine iznosio je oko 4.500 evra. Ukoliko se izuzme najbrojnija kategorija depozita (do 500 evra), koja čini 71,4% ukupnog broja partija, ali svega 0,6% iznosa devizne štednje, prosečan štedni ulog iznosio je preko 15.600 evra.

    Aktuelna kretanja

    Međugodišnja inflacija u Srbiji u septembru ove godine nalazila se unutar granica ciljanog raspona Narodne banke Srbije (3±1,5%) i iznosila je 4,1%, dok je prosečna inflacija u prvih devet meseci 2026. godine bila niža i iznosila je 2,8%.

    Pored toga, u prvih devet meseci 2026. godine dinar je nastavio relativno stabilno kretanje prema evru, čemu su doprinele intervencije Narodne banke Srbije na međubankarskom deviznom tržištu. U tom periodu Narodna banka Srbije je neto prodala 475 miliona evra, reagujući na depresijacijske pritiske, koji su bili dominantni u prva tri meseca i u septembru, dok su od aprila do avgusta preovladali apresijacijski pritisci.

    Krajem septembra 2026. godine, bruto devizne rezerve Narodne banke Srbije iznosile su 29,6 milijardi evra, što pokriva 6,7 meseci uvoza robe i usluga i znatno je iznad kriterijuma adekvatnosti.

    Takođe, pokazatelj dinarizacije depozita privrede i stanovništva u septembru 2026. godine iznosio je 46,9% i više je nego udvostručen u odnosu na septembar 2012. godine, kada je iznosio 18,8%, što je dokaz uspešnosti Strategije dinarizacije domaćeg finansijskog sistema i dodatni pokazatelj jačanja poverenja građana i privrede u domaću valutu.

    Isplativost dinarske štednje potvrđena najnovijom analizom

    Na osnovu redovne analize koja je pripremljena povodom Svetskog dana štednje, za period od septembra 2012. do septembra 2026. godine još jednom je potvrđeno da je štednja u dinarima bila isplativija od uporedive štednje u evrima, nezavisno od roka oročenja.

    Većoj isplativosti dinarske štednje doprinose više kamatne stope na dinarsku nego na štednju u evrima, izuzimanje od poreza prihoda od kamate na dinarsku štednju, kao i relativna stabilnost kursa dinara prema evru.

    Prema analizi, oročavanjem štednje od septembra 2012. na godinu dana i njenim reoročavanjem u periodu od 13 godina, štediša bi na ulog od 100.000 dinara na kraju perioda oročenja, u septembru 2026. godine, dobio preko 60.000 dinara (preko 510 evra) više od štediše koji bi u tom periodu na štednju u evrima položio protivvrednost istog iznosa (Tabela 1).

    Oročena štednja u dinarima na godinu dana (bez zanavljanja) u periodu od 14 godina bila je isplativija od takve štednje u evrima u čak 99% posmatranih godišnjih potperioda.

    Primer radi, ukoliko bi štediša oročio iznos od 100.000 dinara u septembru 2025. godine u dinarima, na kraju perioda oročenja (u septembru 2026. godine) dobio bi gotovo 1.800 dinara (15 evra) više od štediše koji bi u istom periodu oročio iznos u evrima u protivvrednosti od 100.000 dinara (Tabela 2).

    Kada su u pitanju drugi rokovi oročenja, štednja u domaćoj valuti oročena na rok od tri meseca bila je isplativija od takve štednje u evrima u preko 92% posmatranih tromesečnih potperioda, dok je dinarska štednja oročena na dve godine bila isplativija od iste štednje u evrima u svim posmatranim dvogodišnjim potperiodima oročenja.

    Rezultati analize nedvosmisleno potvrđuju da je štednja u domaćoj valuti u proteklih 14 godina donela znatno veće prinose od štednje u evrima, kako na kratak, tako i na dugi rok.

    Narodna banka Srbije će nastaviti da prati i analizira kretanja štednje stanovništva i da podstiče proces dinarizacije finansijskog sistema, uz informisanje javnosti o rezultatima analiza isplativosti štednje u domaćoj i stranoj valuti. Rast štednje i poverenje građana u bankarski sistem važni su oslonci finansijske sigurnosti stanovništva i dugoročnog ekonomskog razvoja.

    Saznajte sve o dešavanjima u biznisu, budite u toku sa lifestyle temama. PRIJAVITE SE NA NAŠ NEWSLETTER.

    Izvor: BIZLife

  9. 14:38
    RTK (otvara se u novom prozoru) preuzeo doslovno, 4 sata 49 min posle prvog
    Danas se obeležava Svetski dan štednje
    Dinarska štednja je krajem ovog meseca iznosila oko 250 milijardi dinara, što u odnosu na početak tekuće godine predstavlja rast od čak 42,8 milijardi dinara ili za 21 odsto, saopštila je Narodna banka Srbije povodom… Ceo tekst

    Dinarska štednja je krajem ovog meseca iznosila oko 250 milijardi dinara, što u odnosu na početak tekuće godine predstavlja rast od čak 42,8 milijardi dinara ili za 21 odsto, saopštila je Narodna banka Srbije povodom obeležavanja Svetskog dana štednje.

    Devizna štednja je u istom periodu takođe zabeležila rast u iznosu od 1,3 milijarde evra (7,9 odsto) i dostigla nivo od 17,4 milijarde evra.

    NBS je istakla da je štednja tokom ove godine dostigla rekordne nivoe.

Osobe i institucije u ovoj vesti

  • Narodna banka Srbije
  • Republika
  • Nin
  • Euronews Srbija
  • 021
  • Biznis
Sva imena u vestima →

Ko je s kim povezan

Dodirnite ime da otvorite njegove veze u Mreži.

Narodna banka SrbijeNarodna banka SrbijeBiznisBiznisMarija JovanovićMarija JovanovićEuronews SrbijaEuronews SrbijaNinNin021021Istraži celu mrežu vesti

Ko je u vesti

8

Osobe, institucije i njihovi izvori.

Osobe

Institucije

Organizacije

Mesta

8 od 8 · Izaberite za izvore i veze

Ko piše

8medija
9tekstova
  • Direktno
  • Euronews Srbija
  • NIN
  • Biznis
  • 021
  • Republika
  • Bizlife
  • RTK

Još u fokusu

Sve vesti

Izbori5. nov, 20:27

RIK objavio konačne rezultate izbora u Srbiji

5 medijaKurir, B92, Espreso …

Spoljna politika5. nov, 19:33

Brisel: Marta Kos se sastala sa četiri predstavnika Studentske liste

5 medijaNIN, Večernje novosti, Dnevnik …

Vesti

  • Izbori1028
  • Društvo827
  • Ekonomija577
  • Spoljna politika560
  • Pravosuđe489
  • Mediji407
  • Bezbednost228
  • Politika163
  • Kosovo56

Mreža

  • Istraži mrežu
  • Osobe i institucije
  • Mreža glavne vesti

Mediji

  • Istraži medije
  • Šta mediji navode drugačije

Metod

  • Ko je prvi objavio
  • Razlike u navodima

Više izvora. Šira slika.

Istraži 4335 vesti

Kako se vesti o Srbiji šire kroz medije: ko je prvi objavio, ko je preneo, gde se izveštaji razlikuju.

Narativ

Fotografije: mediji iz čijih su članaka preuzete