Na današnji dan, 26. oktobra 1961. godine, Ivo Andrić postao je dobitnik Nobelove nagrade za književnost, čime je ušao u istoriju kao prvi jugoslovenski pisac kome je pripalo ovo prestižno svetsko priznanje. Nagrada mu… Ceo tekst
Na današnji dan, 26. oktobra 1961. godine, Ivo Andrić postao je dobitnik Nobelove nagrade za književnost, čime je ušao u istoriju kao prvi jugoslovenski pisac kome je pripalo ovo prestižno svetsko priznanje. Nagrada mu je dodeljena za izuzetnu pripovedačku snagu kojom je oblikovao teme i dočarao ljudske sudbine u istorijskom kontekstu.
Vest o velikom priznanju zatekla je Andrića u Beogradu. Kada se tog dana vraćao iz uobičajene šetnje, ispred stana su ga sačekali novinari i saopštili mu da je dobio Nobelovu nagradu. U prvi mah nije bio siguran da je vest istinita, ali se ubrzo ispostavilo da je reč o jednom od najznačajnijih trenutaka u njegovoj karijeri.
Među piscima koji su se pominjali kao kandidati za nagradu bili su i Grem Grin, Džon Stajnbek, Alberto Moravija i Lorens Darel.
Svečana dodela održana je 10. decembra 1961. godine u Stokholmu. U obrazloženju odluke Nobelovog komiteta posebno je istaknuta Andrićeva sposobnost da kroz književnost prikaže istorijske okolnosti i složene sudbine ljudi.
Među njegovim najznačajnijim delima nalaze se romani „Na Drini ćuprija“, „Travnička hronika“ i „Prokleta avlija“, u kojima je istraživao istoriju, kulturne susrete i život pojedinaca na Balkanu.
Prihvatajući priznanje, Andrić je naglasio da Nobelovu nagradu doživljava kao počast celokupnoj književnosti svoje zemlje. U svom govoru, pod nazivom „O priči i pričanju“, govorio je o univerzalnoj potrebi čoveka da priča i sluša priče, kao i o njihovoj sposobnosti da osvetle različite strane ljudskog iskustva.
Posebnu simboliku ima i činjenica da je novčani deo nagrade poklonio za unapređenje bibliotekarstva u Bosni i Hercegovini.
Više od šest decenija nakon dobijanja Nobelove nagrade, Andrićevo delo ostaje važan deo svetske književne baštine, a njegove priče i romani nastavljaju da povezuju istoriju, kulturu i univerzalna pitanja ljudskog postojanja.
Izvor: Pravda
