Sve vesti
Foto iz članka: AutonomijaMerc: Realno je da 2028. godine Crna Gora postane 28. članica EU
Pregled vesti
Zajednički tekst
Rečenice koje prenose bar 2 od 3 medija.
Njemački kancelar Friedrich Merz ocijenio je u četvrtak da je realno da Crna Gora 2028. godine postane 28. članica Evropske unije te izrazio uvjerenje da se otvorena pitanja između Podgorice i Zagreba mogu riješiti i da neće biti prepreka crnogorskim europskim integracijama. „Zemlja poput Crne Gore je zemlja kojoj možemo pružiti konkretnu evropsku perspektivu, odnosno da će postati 28. članica Evropske unije 2028. godine.
Vjerujem da je to realno“, kazao je Merz. Njemački kancelar rekao je da je o bilateralnim pitanjima intenzivno razgovarao s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem.
„Razgovarao sam s hrvatskim premijerom i imali smo intenzivne razgovore o Crnoj Gori i Hrvatskoj. Siguran sam da se preostala pitanja mogu riješiti i da neće biti prepreka ulasku Crne Gore u Evropsku uniju“, poručio je Merz.
Ceo uporedni tekst73 samo u jednom
Tekst iz 3 članka. 2 rečenice prenose svi, u 5 se razlikuju.
Još 4 rečenice koje prenosi samo po jedan medij
- Život po mjeri čovjeka
- Trofej Radija Crne Gore
Merc: Realno je da Crna Gora postane 28. članica EU do 2028. godine; Spajić: Izazovi sa Hrvatskom premostivi
"EU mora da raste ukoliko želi da ojača svoj suverenitet u današnjem svijetu i da bude prepoznata kao samostalna globalna sila"
Njemački kancelar Friedrich Merz ocijenio je u četvrtak da je realno da Crna Gora 2028. godine postane 28. članica Evropske unije te izrazio uvjerenje da se otvorena pitanja između Podgorice i Zagreba mogu riješiti i da neće biti prepreka crnogorskim europskim integracijama.
Još 6 rečenica koje prenosi samo po jedan medij
Merz je na konferenciji za novinare nakon samita čelnika Berlinskog procesa u Miločeru, pokraj Budve, istaka da Crna Gora ima konkretnu evropsku perspektivu te da smatra ostvarivim cilj crnogorskih vlasti da zemlja postane punopravna članica EU-a do 2028. godine.
list of 4 items- list 1 of 4Pretresi u Budvi zbog sumnje u miješanje u izbore u Srbiji
- list 2 of 4AI mijenja tržište rada: Šta čeka radnike na Balkanu
- list 3 of 4Balkan sve teže živi: Plaće rastu, troškovi života još brže
- list 4 of 4Umjetna inteligencija mijenja svijet, Balkan traži vodoinstalatere
On je na konferenciji za medije, nakon Samita lidera Berlinskog procesa u Miločeru, poručio da je o odnosima Crne Gore i Hrvatske intenzivno razgovarao sa hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem, izražavajući uvjerenje da će preostala otvorena pitanja biti riješena i da neće predstavljati prepreku evropskim integracijama Crne Gore.
„Zemlja poput Crne Gore je zemlja kojoj možemo pružiti konkretnu evropsku perspektivu, odnosno da će postati 28. članica Evropske unije 2028. godine.
Još 14 rečenica, samo Autonomija
Njemački kancelar je poručio i da je uvjeren da je cilj Crne Gore da bude 28. članica EU 2028. godine „realan“.
– Crna Gora je na dobrom putu da se uskoro pridruži EU, a ostali treba da slijede taj primjer – naveo je Merc na konferenciji za medije po završetku Samita u Miločeru.
Sličnu poruku njemački kancelar uputio je i u uvodnim izlaganjima na otvaranju samog događaja, ističući da je Crna Gora pri kraju pristupnih pregovora o članstvu u EU i da je njeno članstvo dostižan cilj.
– Pokazujete napredak i to da je pristupanje EU zaista moguće.
Bili ste odlučni i vaš trud se isplatio – rekao je Merc.
Region u pokretu i region promjena
Poručio je, međutim, da su politička volja i regionalna saradnja ključni za dalji napredak Zapadnog Balkana.
– Ovo je region u pokretu i region promjena, ali te promjene moraju doći iznutra.
To je jedna od temeljnih ideja Berlinskog procesa: okupiti Zapadni Balkan za istim stolom, pokrenuti i ojačati regionalnu saradnju – kazao je Merc.
Ocijenio je i da je od Samita EU i Zapadnog Balkana u junu u Tivtu ostvaren napredak u jačanju Berlinskog procesa, kao i da se zajednički radi na stvaranju uslova za proširenje Unije na osnovu zasluga.
– Od kada smo se sreli u Tivtu u junu, vratili smo Berlinski proces na pravi put.
Crna Gora je gotovo završila pristupne pregovore i zajednički radimo kako bismo omogućili proširenje zasnovano na zaslugama.
Predsjednik Francuske Emanuel Makron i ja zajedno smo iznijeli prijedloge o tome kako možemo postići brži i značajniji napredak, od kojih je Evropska komisija mnoge prihvatila.
Poruka je bila jasna.
Vjerujem da je to realno“, kazao je Merz.
Njemački kancelar rekao je da je o bilateralnim pitanjima intenzivno razgovarao s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem.
„Razgovarao sam s hrvatskim premijerom i imali smo intenzivne razgovore o Crnoj Gori i Hrvatskoj.
Siguran sam da se preostala pitanja mogu riješiti i da neće biti prepreka ulasku Crne Gore u Evropsku uniju“, poručio je Merz.
Još 49 rečenica koje prenosi samo po jedan medij
Crnogorski premijer Milojko Spajić rekao je da su razgovori s Hrvatskom vrlo važni te da su izazovi u odnosima dviju država premostivi.
Istao je da je Crna Gora predala sve pregovaračke pozicije za poglavlja 23 i 24, koja se odnose na pravosuđe i temeljna prava te pravdu, slobodu i sigurnost, izražavajući nadu da će ta poglavlja biti zatvorena u decembru.
Hrvatski premijer Andrej Plenković ranije je pozdravio odluke crnogorske vlade o promjeni imena bazena u Kotoru i naknadnom odobravanju spomen-ploče u nekadašnjem logoru Morinj, ocijenivši ih korakom u dobrom smjeru.
Riječ je o dva od ukupno osam otvorenih pitanja za koja Hrvatska očekuje rješenje u odnosima s Crnom Gorom.
Među preostalim pitanjima su vlasništvo nad školskim brodom „Jadran“, razgraničenje na Prevlaci, obeštećenje bivših zatvorenika logora Morinj, rasvjetljavanje sudbine nestalih tokom rata u Hrvatskoj te imovinskopravna pitanja hrvatskih porodica u Crnoj Gori.
Crna Gora smatra se najnaprednijom državom kandidatkinjom u procesu pristupanja Evropskoj uniji.
Na međuvladinoj konferenciji 12. oktobra privremeno je zatvorila još tri pregovaračka poglavlja, čime je njihov ukupan broj povećan na 21 od ukupno 33. Crnogorske vlasti planiraju završiti pristupne pregovore do kraja 2026. godine, s ciljem da zemlja 2028. postane 28. članica Evropske unije.
Za njeno pristupanje potrebna je saglasnost svih država članica EU-a.
‘Normalizovati odnose Beograda i Prištine, prevazići blokade u BiH’
O širem stanju na Zapadnom Balkanu, Mertz je rekao da evropska perspektiva regije zahtjeva rješavanje postojećih političkih sporova i smanjivanje tenzija.
Kazao je da je potrebno normalizovati odnose Beograda i Prištine i prevazići političke blokade u Bosni i Hercegovini, navodeći da stabilnost regije predstavlja važan dio evropske sigurnosti.
Govoreći o protestima i političkim tenzijama u regiji, kancelar je rekao da nezadovoljstvo građana šalje poruku da proces evropskog proširenja mora biti nastavljen i da građani treba konkretno da osjete njegove koristi.
Berlinski proces, međuvladina platforma pokrenuta 2014. godine na inicijativu Njemačke, u vrijeme mandata tadašnje kancelarke Angele Merkel, ima primarni cilj ubrzati eurointegracije i produbi regionalnu saradnju zemalja Zapadnog Balkana.
Most između Zapadnog Balkana i Evropske unije
Inicijativa služi i kao most između regije i Evropske unije, okuplja lidere Zapadnog Balkana, ključne države članice EU-a, predstavnike evropskih institucija, međunarodne finansijske organizacije i civilni sektor.
Platforma funkcionira kroz redovne godišnje samite premijera i ministara zemlja Zapadnog Balkana, a njeni glavni ciljevi obuhvataju ekonomsko povezivanje, infrastrukturu i transport, povezivanje mladih, digitalnu agendu i rješavanje bilateralnih sporova iz prošlosti te jačanje dobrosusjedskih odnosa.
Tokom godina, u okviru Berlinskog procesa potpisano je nekoliko historijskih dokumenata, među kojima su najistaknutiji Sporazumi o mobilnosti iz 2022. godine.
Ti sporazumi predviđaju slobodno kretanje unutar regije samo uz ličnu kartu kao i međusobno priznavanje visokoškolskih diploma i profesionalnih kvalifikacija za ljekare, stomatologe i arhitekte.
Govoreći o evropskoj perspektivi ostalih država Zapadnog Balkana, Merc je ukazao na potrebu postepenog približavanja Evropskoj uniji, uz ocjenu da se pojedine zemlje regiona suočavaju sa rastućim političkim tenzijama i otvorenim pitanjima koja otežavaju njihov napredak.
Prema riječima premijera Crne Gore Milojka Spajića, proces pregovora Crne Gore sa Hrvatskom je vrlo bitan i ti izazovi su pemostivi.On je istakao da su predate sve pozicije za poglavlja 23 i 24 u pregovorima o članstvu Crne Gore u Evropskoj uniji kao i da se nada da će ta poglavlja biti zatvorena u decembru.
Austrijski kancelar Kristijan Štoker posebno se osvrnuo na situaciju u Srbiji, ocjenjujući da odbacivanje austrijskog predloga nije dobar signal Evropskoj uniji.
"Kada govorimo o Beogradu, nije dobar znak što je odbačen austrijski predlog.
To nije dobar signal Evropskoj uniji.
Problemi treba da se rješavaju, a ne da se stvaraju novi", poručio je Štoker.
On je istakao da želi slobodne i nezavisne izbore u Srbiji, kao i da očekuje da ta država bude svjesna odgovornosti koju ima u procesu evropskih integracija Zapadnog Balkana.
Štoker je naglasio i značaj uključivanja mladih u procese koji će oblikovati budućnost regiona, navodeći da Austrija želi da svojim predsjedavanjem Berlinskim procesom naredne godine doprinese ostvarivanju tog cilja.
Merc se na konferenciji osvrnuo i na navode o slučaju ruske špijunaže i predaji vojnih informacija ruskom agentu, ocjenjujući da Njemačka ostaje meta intenzivnih obavještajnih aktivnosti Rusije.
"To me ne iznenađuje i bojim se da ćemo imati još takvih slučajeva.
Savezna Republika Njemačka postala je meta ruske špijunaže.
Sreća je što smo to razotkrili, ali ruske aktivnosti su intenzivne", kazao je Merc.
Govoreći o međunarodnim naporima za okončanje rata u Ukrajini, njemački kancelar naglasio je da je važno da Evropa bude uključena u proces postizanja mira.
"Vjerujemo da je od izuzetne važnosti da Evropa učestvuje u mirovnom procesu u Ukrajini", poručio je Merc.
Ocijenio je i da jučerašnji sastanak u Miločeru šalje upravo takav signal.
Merc uvjerava i da EU želi da održi postojeći zamah proširenja.
– EU mora da raste ukoliko želi da ojača svoj suverenitet u današnjem svijetu i da bude prepoznata kao samostalna globalna sila.
Istovremeno, mora biti jasno da politička volja mora poteći iz samog regiona – istakao Merc.
Njemački kancelar je ipak naglasio da je za nastavak evropskih integracija neophodno da države regiona pokažu spremnost za sprovođenje reformi i političku odlučnost.
– Reforme, naročito one koje se tiču vladavine prava, predstavljaju neophodan preduslov za svaki napredak.
U vrijeme polarizacije, ključno je da ove zemlje ne koračaju ovim putem same i da napreduju zajedno sa svojim susjedima – naglašava on.
Prošlost stalno zadržava napredak
Upozorio je i da neriješena pitanja iz prošlosti i politička polarizacija predstavljaju prepreku izgradnji stabilnije i uspješnije Evrope.
– Veoma je teško napredovati ako nas prošlost stalno zadržava.
Polarizacija nikada neće dovesti do uspješnije Evrope.
Odbacili smo glorifikaciju ratnih zločinaca i, ako želimo bolju budućnost za našu djecu, ne smijemo dolivati ulje na vatru.
Moramo normalizovati dijalog između Prištine i Beograda – poručio je Merc.
Zbog toga je pozvao na odgovornost i konkretan napredak u rješavanju otvorenih pitanja u regionu, naglašavajući da Njemačka ostaje posvećena Berlinskom procesu i evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana.
– Možete računati na našu podršku Berlinskom procesu i radujemo se razgovorima sa vama – naveo je njemački kancelar, naglasivši da zemlje Zapadnog Balkana pripadaju Evropi i geografski i politički.
– Ovo je dugo vremena bila samo fraza korišćena u kitnjastim govorima.
Međutim, posljednjih mjeseci konačno smo uspjeli da ostvarimo konkretan napredak – rekao je Merc.
