Preskoči na sadržaj
NarativVestiMrežaMedijiManifest
Lat
Sve vesti

Spoljna politikaPrvi objavio Radio Slobodna Evropa, 22. okt, 14:47

Merc iz Budve poručio da je spor Zagreba i Podgorice premostiv

2 medija · 2 teksta · 2 izvorna Istraži mrežu
Foto iz članka: Radio Slobodna Evropa
Pregled vesti

Hronologija

  1. 14:47
    Radio Slobodna Evropa (otvara se u novom prozoru) prvi objavio
    Merc iz Budve poručio da je spor Zagreba i Podgorice premostiv
    Nemački kancelar Fridrih Merc (Friedrich Merz) ocenio je da su rezerve koje Hrvatska ima prema daljem napretku Crne Gore ka Evropskoj uniji premostive. "Ne mislim da su one toliko suštinske da bi mogle da ometu članstvo… Ceo tekst

    Nemački kancelar Fridrih Merc (Friedrich Merz) ocenio je da su rezerve koje Hrvatska ima prema daljem napretku Crne Gore ka Evropskoj uniji premostive.

    "Ne mislim da su one toliko suštinske da bi mogle da ometu članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji. U svakom slučaju, to su informacije kojima raspolažem, a potvrdila su ih oba premijera", izjavio je Merc na konferenciji za novinare na kraju samita Berlinskog procesa, misleći na Milojka Spajića i Andreja Plenkovića.

    Merc je potvrdio da između Crne Gore i Hrvatske traje veoma intenzivan i konstruktivan razgovor o preostalim pitanjima.

    Hrvatska je prošle nedelje potvrdila rezerve prema napretku Crne Gore u pristupnim pregovorima sa Briselom zbog nerešenih bilateralnih pitanja.

    Da bi napredovala, Crna Gora mora da reši ukupno osam pitanja.

    Spor je dobio novu dimenziju na samitu Evropske unije u noći između 15. i 16. oktobra. Hrvatska je tada uticala na ublažavanje formulacija o napretku Crne Gore i na uklanjanje rečenice koja je predviđala završetak pristupnih pregovora s Podgoricom do kraja ove godine.

    Neposredno nakon toga, Vlada Crne Gore donela je dve odluke koje se tiču otvorenih pitanja s Hrvatskom. Gradski bazen u Kotoru više ne nosi ime vaterpoliste Zorana Džimija Gopčevića, bivšeg čuvara u logoru Morinj, već se zove "Petar II Petrović Njegoš".

    Vlada je naknadno odobrila i spomen-ploču hrvatskim zatočenicima u Morinju, uz obrazloženje da za to postoji poseban javni interes povezan s pristupanjem Crne Gore EU. Odluke su donete 19. oktobra i odnose se na dva od osam pitanja koja je Zagreb naveo u dokumentu upućenom državama članicama EU.

    Andrej Plenković koji je takođe učestvovao na samitu u Miločeru, pozdravio je ove dve odluke, ocenivši ih kao "korak u dobrom smeru".

    Za popodne je najavljen bilateralni sastanak Plenkovića i Spajića. Crnogorski premijer smatra da su izazovi koje njegova zemlja ima s Hrvatskom "premostivi".

    O sporu Hrvatske i Crne Gore govorio je i austrijski kancelar Kristijan Štoker (Christian Stocker). On je naveo da bilateralna pitanja ne smeju uticati na proces pristupanja EU niti usporavati proširenje, koje ima izuzetan geopolitički značaj.

    Austrija će inače predsedavati Berlinskim procesom u narednom jednogodišnjem mandatu.

    "Prvi put od 2013. godine nova članica EU je na pomolu", ocenio je austrijski kancelar. "Skori ulazak Crne Gore u EU bio bi više nego zaslužen. Istovremeno, to bi bio podsticaj za čitav region i važan dokaz kredibiliteta Evropske unije", dodao je.

    Crna Gora je najnaprednija država u procesu evropskih integracija i smatra se najizvesnijom budućom članicom EU. Članstvo cilja 2028. godine, a obavezala se da pregovore okonča do kraja tekuće godine.

    Ipak, sa čak 12 nezatvorenih poglavlja, završetak pregovora do decembra deluje teško ostvarljivo, iako nije nemoguć.

    Hrvatske rezerve, formalno potvrđene sredinom oktobra na samitu EU, takođe će uticati na tempo kojim će se Crna Gora približavati članstvu u Uniji.

  2. 23. okt
    RTCG (otvara se u novom prozoru) preuzeo doslovno, 11 sati 12 min posle prvog
    Poruke sa Samita: Članstvo 2028. realno, bilateralna pitanja da ne koče evropski put
    - Hronika - Kolumne - Radio - Izdvajamo - Emisije - Dokumentarni program - Pop top - Europuls - Zrno po zrno - Radio ordinacija - Kulturna panorama - Zelena priča - Epoleta - +382 - Spona - Svijet jednakih šansi -… Ceo tekst

    - Hronika

    - Kolumne

    -

    Radio

    - Izdvajamo

    -

    Emisije

    - Dokumentarni program

    - Pop top

    - Europuls

    - Zrno po zrno

    - Radio ordinacija

    - Kulturna panorama

    - Zelena priča

    - Epoleta

    - +382

    - Spona

    - Svijet jednakih šansi

    - Matica

    - Život po mjeri čovjeka

    - Link

    - Izokrenuti svijet

    - Koracima mladih

    - Moja profesija je...

    - Sportski program

    - Kulturno-umjetnički program

    - Muzički program

    - Koracima prošlosti

    - Naučno-obrazovni program

    - Programska šema

    - Trofej Radija Crne Gore

    - Frekvencije

    - Radio drama

    23. 10. 2026.

    06:38 >> 08:08

    1

    Poruke sa Samita: Članstvo 2028. realno, bilateralna pitanja da ne koče evropski put

    Crna Gora je predvodnica procesa pristupanja Evropskoj uniji, realno je da 2028. postane 28. članica EU, a bilateralna pitanja ne bi smjela da uspore njen evropski put – neke su od najvažnijih poruka upućenih Crnoj Gori sa jučerašnjeg Samita lidera Berlinskog procesa u Miločeru.

    Sa Samita lidera Berlinskog procesa u Miločeru Crnoj Gori su upućene snažne poruke podrške na završnici evropskog puta.

    Njemački kancelar Fridrih Merc ocijenio je da je realno da Crna Gora 2028. godine postane 28. članica Evropske unije, dok je evropska komesarka za proširenje Marta Kos poručila da je naša država predvodnica procesa pristupanja i da je pred njom period ključnih odluka. Austrijski kancelar Kristijan Štoker poručio je da bilateralna pitanja ne bi trebalo da usporavaju proširenje EU.

    Njemački kancelar Fridrih Merc ocijenio je da Crna Gora ima konkretnu evropsku perspektivu i da je članstvo 2028. godine ostvariv cilj.

    „Vjerujem da je to realno“, kazao je Merc, govoreći o mogućnosti da Crna Gora 2028. postane 28. članica Evropske unije.

    Merc se osvrnuo i na otvorena pitanja između Podgorice i Zagreba. Kazao je da je o njima intenzivno razgovarao sa hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem i izrazio uvjerenje da mogu biti riješena i da neće predstavljati prepreku ulasku Crne Gore u EU.

    "Razgovarao sam sa hrvatskim premijerom i imali smo intenzivne razgovore o Crnoj Gori i Hrvatskoj. Siguran sam da preostala pitanja mogu da se riješe i da neće biti smetnja ulasku Crne Gore u Evropsku uniju", poručio je Merc.

    Govoreći o evropskoj perspektivi ostalih država Zapadnog Balkana, Merc je ukazao na potrebu postepenog približavanja Evropskoj uniji, uz ocjenu da se pojedine zemlje regiona suočavaju sa rastućim političkim tenzijama i otvorenim pitanjima koja otežavaju njihov napredak.

    Snažna podrška stigla je i od austrijskog kancelara Kristijana Štokera, koji je poručio da bilateralni sporovi ne bi smjeli da utiču na proces pristupanja.

    „Bilateralna pitanja ne smiju uticati na proces pristupanja“, poručio je Štoker, naglašavajući da ona ne bi trebalo da uspore proces proširenja EU.

    On je ocijenio i da je Crna Gora na završnim metrima evropskog puta i poručio da Austrija u potpunosti podržava državu u toj fazi, navodeći da bi njeno skoro članstvo bilo podsticaj i za ostatak regiona.

    Govoreći o evropskim integracijama Crne Gore, Štoker je uputio snažnu podršku premijeru Milojku Spajiću, ocjenjujući da je država nadomak istorijskog uspjeha.

    "Prvi put od 2013. godine, nova članica EU je na pomolu. Dragi Milojko, Austrija u potpunosti pruža podršku Crnoj Gori na ovim posljednjim metrima. Vaš skoriji ulazak u EU bio bi više nego zaslužen. Istovremeno, to bi bio podsticaj za čitav region i važan dokaz kredibiliteta Evropske unije. Obećanje iz Soluna od prije 23 godine konačno mora biti ispunjeno", poručio je Štoker.

    Austrijski kancelar posebno je naglasio potrebu da građani Zapadnog Balkana osjete konkretne koristi evropskih integracija i prije punopravnog članstva.

    Prema njegovim riječima, postepeno uključivanje svih šest država regiona u jedinstveno evropsko tržište trebalo bi da bude jedan od prioriteta, uz ukidanje dodatnih troškova rominga i uključivanje u jedinstveno područje plaćanja u eurima (SEPA).

    Štoker je kazao da mu je velika čast što će Austrija 2027. godine ponovo predsjedavati Berlinskim procesom, naglašavajući da Beč ostaje pouzdan partner Zapadnog Balkana i snažan zagovornik njegovih evropskih integracija.

    Evropska komesarka za proširenje Marta Kos poručila je da je Crna Gora predvodnica procesa pristupanja Evropskoj uniji i da joj predstoje sedmice i mjeseci ključnih odluka.

    „Za Crnu Goru, presudan trenutak biće prelazak završne linije u procesu pristupanja“, kazala je Kos.

    Kako je istakla, Crna Gora zemlja koju je posjetila najviše puta ove godine.

    “Što je i normalno, s obzirom na to da je Crna Gora predvodnica u procesu pristupanja EU”, navela je Kos.

    Kaže da se raduje da vidi kako napreduje zemlja koja je odlučna u namjeri da postane članica EU.

    Hrvatski premijer Andrej Plenković na sastanku sa predsjednikom Vlade Milojkom Spajićem ponovio je podršku evropskom putu Crne Gore. Plenković je pozdravio odluke o preimenovanju bazena u Kotoru i obezbjeđivanju trajne zaštite spomen-ploče u Morinju.

    "Na sastanku sa crnogorskim premijerom Milojkom Spajićem ponovio sam podršku Hrvatske evropskom putu Crne Gore, ističući potrebu rješavanja pitanja koja se odnose na temeljne evropske vrijednosti u okviru Poglavlja 23, kao i otvorenih pitanja u vezi sa dobrosusjedskim odnosima u okviru Poglavlja 31", naveo je Plenković.

    Jučerašnjim Samitom lidera u Miločeru Crna Gora završila je predsjedavanje Berlinskim procesom u 2026. godini, a predsjedavanje tom inicijativom 2027. preuzima Austrija.

Ko piše

2medija
2teksta
  • Radio Slobodna Evropa
  • RTCG

Još u fokusu

Sve vesti

Izbori5. nov, 20:27

RIK objavio konačne rezultate izbora u Srbiji

5 medijaKurir, B92, Espreso …

Vesti

  • Izbori1042
  • Društvo855
  • Ekonomija601
  • Spoljna politika561
  • Pravosuđe502
  • Mediji417
  • Bezbednost232
  • Politika165
  • Kosovo57

Mreža

  • Istraži mrežu
  • Osobe i institucije
  • Mreža glavne vesti

Mediji

  • Istraži medije
  • Šta mediji navode drugačije

Metod

  • Ko je prvi objavio
  • Razlike u navodima

Više izvora. Šira slika.

Istraži 4432 vesti

Kako se vesti o Srbiji šire kroz medije: ko je prvi objavio, ko je preneo, gde se izveštaji razlikuju.

Narativ

Fotografije: mediji iz čijih su članaka preuzete