
Prihodi su u 2023. iznosili 10,72 milijarde dinara, broj zaposlenih je u dve godine pao 24,3 odsto, a Ministarstvo poljoprivrede je 2024. evidentiralo oko 339.000 mlečnih goveda u Srbiji.
Rečenice koje prenose svi mediji.
Preduzeća iz ove delatnosti ostvarila su ukupne prihode od 10,49 milijardi dinara, što je za 12,3 odsto manje nego 2024. godine, kada su prihodi iznosili 11,96 milijardi dinara. U 2023. godini ukupni prihodi dostigli su 10,72 milijarde dinara, pokazuju podaci bonitetne kuće CompanyWall.
Ukupan gubitak smanjen je sa 3,40 milijardi dinara u 2023. na 1,95 milijardi dinara u 2024. godini, da bi u 2025. iznosio 362,8 miliona dinara. To predstavlja smanjenje gubitka od oko 81,4 odsto u odnosu na prethodnu godinu.
U 2023. godini bilo ih je 1.142, godinu dana kasnije 873, dok je u 2025. broj zaposlenih pao na 864. To je za 24,3 odsto manje nego 2023. godine, dok je u odnosu na 2024. zabeležen pad od oko jedan odsto. Među preduzećima koja su ostvarila dobit izdvaja se PK Zlatibor, čija je dobit u 2025. godini iznosila 94,6 miliona dinara, prema 60,8 miliona dinara godinu ranije.
Poslovni sistem Global Seed iz Čuruga prešao je iz gubitka od 2,8 miliona dinara u 2024. u dobit od 26,7 miliona dinara u 2025. godini. Nasuprot tome, Poljoprivredno dobro DMN ostvarilo je dobit od 22,2 miliona dinara, što je znatno manje od 41,2 miliona dinara iz 2024. godine.
Tekst iz 2 članka. 11 rečenica prenose svi, u 11 se razlikuju.
Manji gubici ne znače oporavak: Prihodi uzgajivača muznih krava pali na 10,5 milijardi dinara
Muzne krave u Srbiji su tokom proteklih godina u sve većem deficitu, a negativan trend pokazuju i rezultati njihovih uzgajivača.
Naime, delatnost uzgoja muznih krava u Srbiji je u 2025. godini zabeležila značajno smanjenje ukupnog gubitka, ali uz istovremeni pad prihoda i nastavak snižavanja broja zaposlenih.
Iako su preduzeća koja se bave uzgojem muznih krava u Srbiji tokom 2025. godine značajno smanjila gubitke, njihovi ukupni prihodi nastavili su da padaju, a smanjen je i broj zaposlenih.
Podaci ukazuju da poboljšanje finansijskog rezultata još ne znači i oporavak domaćeg mlekarstva.
Preduzeća iz ove delatnosti ostvarila su ukupne prihode od 10,49 milijardi dinara, što je za 12,3 odsto manje nego 2024. godine, kada su prihodi iznosili 11,96 milijardi dinara.
U 2023. godini ukupni prihodi dostigli su 10,72 milijarde dinara, pokazuju podaci bonitetne kuće CompanyWall.
I pored smanjenja prihoda, finansijski rezultat delatnosti znatno je poboljšan.
Ukupan gubitak smanjen je sa 3,40 milijardi dinara u 2023. na 1,95 milijardi dinara u 2024. godini, da bi u 2025. iznosio 362,8 miliona dinara.
To predstavlja smanjenje gubitka od oko 81,4 odsto u odnosu na prethodnu godinu.
Ovakvo kretanje ukazuje na znatno poboljšanje ukupnog finansijskog rezultata, mada je gubitak još uvek prisutan.
To je i logično, jer su proteklih godina mnogi manji farmeri bili prinuđeni da prodaju svoja grla pošto nisu mogli da im obezbede hranu.
O tome je više puta pisao i Biznis.rs, pa je, uprkos poboljšanju, očigledno da je ovaj sektor i dalje u problemu.
Istovremeno, farmeri se suočavaju sa smanjenjem broja zaposlenih.
Međutim, i pored boljeg finansijskog rezultata, sektor se i dalje suočava sa ozbiljnim problemima, među kojima su visoki troškovi proizvodnje, smanjenje stočnog fonda i gašenje manjih farmi.
Sve manje radnika na farmama
Negativan trend posebno je uočljiv kada je reč o zaposlenosti.
U 2023. godini bilo ih je 1.142, godinu dana kasnije 873, dok je u 2025. broj zaposlenih pao na 864. To je za 24,3 odsto manje nego 2023. godine, dok je u odnosu na 2024. zabeležen pad od oko jedan odsto.
Među preduzećima koja su ostvarila dobit izdvaja se PK Zlatibor, čija je dobit u 2025. godini iznosila 94,6 miliona dinara, prema 60,8 miliona dinara godinu ranije.
Poslovni sistem Global Seed iz Čuruga prešao je iz gubitka od 2,8 miliona dinara u 2024. u dobit od 26,7 miliona dinara u 2025. godini.
Nasuprot tome, Poljoprivredno dobro DMN ostvarilo je dobit od 22,2 miliona dinara, što je znatno manje od 41,2 miliona dinara iz 2024. godine.
Podaci za period od 2023. do 2025. pokazuju da se finansijski položaj delatnosti uzgoja muznih krava značajno popravio kada je reč o ukupnom rezultatu, ali da taj pomak nije praćen rastom prihoda niti povećanjem broja zaposlenih.
U 600 sela nema više nijedne krave
U Srbiji je, prema podacima Ministarstva poljoprivrede, 2024. godine evidentirano oko 339.000 grla mlečnih goveda, uz 1,31 milijardu litara pomuženog kravljeg mleka.
Prosečna količina mleka po grlu porasla je sa 3.788 litara u 2023. na 3.860 litara u 2024. godini.
U Evropskoj uniji je tokom 2024. bilo oko 19,2 miliona muznih krava, a prosečna proizvodnja dostizala je približno 7.929 kilograma mleka po kravi godišnje.
Ukupna proizvodnja sirovog mleka iznosila je 161,8 miliona tona, što je za 0,6 odsto više nego prethodne godine.
Ovi pokazatelji ukazuju na značaj produktivnosti, ali i na potrebu da se, pored broja grla, prate ulaganja u proizvodnju, troškovi i ekonomska održivost farmi.
Ipak, domaće mlekarstvo suočava se sa dugoročnim padom stočnog fonda.
U 600 sela u Srbiji nijedne krave
Podaci Republičkog zavoda za statistiku su zabrinjavajući jer pokazuju da je od oko 4.720 sela, koliko ih ima u Srbiji, u fazi nestajanja 1.200 onih koji imaju manje od 100 stanovnika, rekao je početkom godine za Biznis.rs agroekonomski analitičar Branislav Gulan.
“I ministra i sve ostale koji kreiraju agroekonomsku politiku zemlje mora da zabrine što u zemlji gde trenutno postoji oko 4.720 sela, čak u 600 njih nema više nijedne krave.
U poslednjih deset godina ugašeno je 62.000 farmi, a pad stočnog fonda na najniži nivo u poslednjih 100 godina – sa svega 698.871 grla goveda – posledica je dugogodišnjih loših agroekonomskih politika”, zaključuje Gulan.
Prema njegovim navodima, ukupan broj goveda u Srbiji pao je na 698.871 grlo, što je ocenio kao najniži nivo u poslednjih sto godina.
Za poređenje, u Evropskoj uniji je 2024. godine bilo oko 19,2 miliona muznih krava, a prosečna proizvodnja po grlu iznosila je približno 7.929 kilograma mleka godišnje.
Ovi pokazatelji ukazuju da smanjenje finansijskih gubitaka samo po sebi nije dovoljno za oporavak domaćeg mlekarstva, bez povećanja proizvodnje, ulaganja i obezbeđivanja ekonomske održivosti farmi.