
Goran Karadžić podneo je ostavku na mesto generalnog direktora RTV Vojvodina, gde je ranije bio izabran za predsednika Saveta RRA.
Rečenice koje prenose svi mediji.
Direktor RTV Vojvodina Goran Karadžić podneo je ostavku na tu funkciju. Ko je Goran Karadžić?
Rođen je 1964. u Strumici. Diplomirao je na Fakultetu za menadžment u Novom Sadu, na smeru menadžment u medijima.
Novinarstvom se bavio više od 20 godina. Od 2000. godine do kraja 2004. bio je na funkciji direktora TV „Apolo“.
Član je Nezavisnog društva novinara Vojvodine.
Tekst iz 2 članka. 7 rečenica prenose svi, u 7 se razlikuju.
Ko je Goran Karadžić bivši generalni direktor RTV?
Svoju ostavku objavio je danas.
Direktor RTV Vojvodina Goran Karadžić podneo je ostavku na tu funkciju.
- Mislim da je to moralni čin posle četiri dana tranzicije.
Postavili smo osnove rada - navodi Karadžić za Nova.rs.
- Široj javnosti poznat je kao bivši predsednik Saveta RRA, a tu funkciju je obavljao do februara 2016. godine.
Ko je Goran Karadžić?
Goran Karadžić najpoznatiji javnosti je iz perioda kada je bio najpre zamenik predsednika Saveta Republičke radiodifuzne agencije (RRA), u to vreme predsednik je bio Porfirije, aktuelni patrijarh SPC.
Potom u maju 2014. izabran je za predsednika Saveta RRA, koje danas nosi naziv REM.
Mandat mu je istekao u februaru 2016.
Za člana Saveta RRA izabran je 18. februara 2005, a odlukom Skupštine Srbije reizabran 29. decembra 2009.
Goran Karadžić, zamenik predsednika Saveta RRA, reagujući na nekadašnje kritike predsednika DS Dragana Đilasa o ćutanju tog regulatornog tela na neravnomernu zastupljenost opozicije na nacionalnim TV stanicama, izjavio je da pojavljivanje članova vlade u programima ‘ne može da se kvalifikuje kao pojavljivanje u svojstvu članova političkih stranaka’.
Karadžić se u decembru 2013, kada je Savet RRA u Skupštini Srbije podneo izveštaj o radu za 2012, složio sa ocenama da je TV Pink koristila nacionalnu frekvenciju za napade na DS i njenog lidera, ali je istakao da je zbog toga Pinku izrečena javna opomena.
Na čelo pokrajinskog javnog servisa došao je u septembru 2023. godine, kada ga je Upravni odbor prvobitno jednoglasno imenovao za vršioca dužnosti direktora.
Rođen je 1964. u Strumici.
Srednju pravnu školu završio je u Novom Sadu.
Diplomirao je na Fakultetu za menadžment u Novom Sadu, na smeru menadžment u medijima.
Novinarska i urednička karijera
Novinarstvom se bavio više od 20 godina.
Radio je u „Glasu omladine“, „Stavu“, „Dnevniku“, „Euro preduzetniku“, „Statusu“, „Penzionerskim novinama“, „Novosadskom nedeljniku“.
Bio je glavni i odgovorni urednik „Vojvođanskog magazina“, piše Istinomer.
Tokom karijere radio je u brojnim medijima, među kojima su "Glas omladine", "Stav", "Dnevnik", "Euro preduzetnik", "Status", "Penzionerske novine" i "Novosadski nedeljnik".
Obavljao je i funkciju glavnog i odgovornog urednika "Vojvođanskog magazina".
Od 2000. godine do kraja 2004. bio je na funkciji direktora TV „Apolo“.
Član je Nezavisnog društva novinara Vojvodine.
Na mestu v.d direktora RTV bio je od 4. septembra 2003. godine.
Budi deo Republika zajednice.
Angažman u RRA (REM)
Široj javnosti Karadžić je najpoznatiji po dugogodišnjem angažmanu u Republičkoj radiodifuznoj agenciji (RRA, današnji REM).
Za člana Saveta RRA izabran je u februaru 2005, a reizabran krajem 2009. godine.
Obavljao je funkciju zamenika predsednika Saveta RRA u periodu kada je na čelu tog tela bio aktuelni patrijarh Porfirije.
U maju 2014. godine izabran je za predsednika Saveta RRA i na toj poziciji je ostao do isteka mandata u februaru 2016. godine.
Tokom ovog perioda, učestvovao je u donošenju odluka o programu na domaćim televizijskim kanalima i neretko odbacivao kritike opozicije o neravnomernoj medijskoj zastupljenosti, ističući da se pojavljivanje članova vlade u programima ne može okvalifikovati kao stranačka promocija.
Krajem 2019. godine, Karadžić je u Novom Sadu oformio grupu građana "Sasvim druga priča", sa sloganom "Grad građanima – politika političarima".
Na lokalnim izborima u Novom Sadu, održanim u junu 2020. godine, njegova lista "Sasvim druga priča – Novosađani" osvojila je 3.323 glasa (2,33 odsto), što nije bilo dovoljno za prelazak izbornog cenzusa.