
Država je dala rok od pet godina za usklađivanje vlasništva i uvođenje principa jedinstva nepokretnosti, kako bi se olakšalo rešavanje imovinsko-pravnih odnosa.
Ovo navodi jedan izvor
Država je dala rok od pet godina za usklađivanje vlasništva i uvođenje principa jedinstva nepokretnosti, što bi trebalo da olakša rešavanje imovinsko-pravnih odnosa.
Zakonom određeni rok za sticanje prava svojine ističe 1. maja 2028. godine.
Ovo navodi jedan izvor
U Srbiji se dedovina prenosi s kolena na koleno, ali neretko bez ijednog papira. Međutim, kada dođe trenutak da se plac podeli, proda deo zemljišta ili podigne kredit, stvarni život surovo se suoči s birokratijom. Katastar će od 1. maja 2028. godine automatski brisati iz evidencije lica koja su upisana kao držaoci, ali ne i kao vlasnici nepokretnosti.
Kupovina placeva „na reč“ pre više od četiri decenije ostavila je stotine hiljada građana u Srbiji bez zvanično upisanog prava svojine u katastru.
Iako su zemlju pošteno platili i faktički je koriste, problem se pojavljuje tek kada pokušaju da je prodaju ili kada dođe do spora oko međe.
Ovaj imovinsko-pravni problem blokira i građevinske investicije, jer investitori godinama ne mogu da započnu gradnju, dok se postupak upisa prava svojine pretvara u dugotrajnu borbu s propisima.
Konsultantkinja za ulaganja u nekretnine u beogradskoj kompaniji „Etagi kom“ Jovana Stojadinović ukazuje na primer Tošinog bunara, odnosno plana detaljne regulacije za područje namenjeno javnoj upotrebi, na kojem postoje držaoci koji su predali prijave u okviru postupka „Svoj na svome“, imaju okućnice, žive ili koriste objekte u druge svrhe.
„Po njihovom iseljenju, odnosno kada rešimo i to pitanje, ostaje problem u vezi s tim kako će grad ili država opredeliti taj deo parcele za javnu namenu“, navodi Stojadinovićeva.
Jedinstvo nepokretnosti
Za legalnu gradnju neophodno je rešiti imovinsko-pravne odnose na zemljištu, ali proces usporavaju i neusklađeni urbanistički planovi.
Kako bi rešila dugogodišnji problem građana koji poseduju kuće, ali nemaju uređeno pravo svojine na zemljištu ispod njih, država nastoji da objekte i parcele poveže primenom principa jedinstva nepokretnosti.
Direktor Agencije za prostorno planiranje i urbanizam Đorđe Milić izjavio je da je zakonodavac propisao rok od pet godina za formiranje zemljišta za redovnu upotrebu objekata.
„Reč je o porodičnim stambenim objektima. Najbolji i najjednostavniji slučaj za rešavanje jeste kada je nosilac prava na objektu ujedno i nosilac prava na zemljištu. Postoje i slučajevi u kojima se, pod određenim uslovima, objekat može upisati i kada je reč o javnoj svojini“, ukazuje Milić.
Rok se približava
Stotine hiljada građana i dalje veruje da imaju vremena i da niko ne može da im oduzme ono što koriste generacijama. Međutim, rok se približava.
Željko Simić iz beogradske advokatske kancelarije Simić upozorava na posledice neuređenog vlasništva.
„Ako građani do 1. maja 2028. godine, što je zakonom određen rok, ne učine ono što je potrebno i ne steknu pravo svojine, to pravo im neće biti automatski oduzeto, odnosno neće biti sprečeni da ga dokazuju u sudskim postupcima. Međutim, svi koji su upisani kao držaoci biće brisani po sili zakona, a stanje će biti vraćeno na prethodno zemljišnoknjižno stanje“, navodi Simić.
Katastar će od 1. maja 2028. godine automatski brisati iz evidencije lica upisana kao držaoci, ali ne i kao vlasnici nepokretnosti.
Ovo navodi jedan izvor
U Srbiji se dedovina prenosi s kolena na koleno, ali neretko bez ijednog papira. Međutim, kada dođe trenutak da se plac podeli, proda deo zemljišta ili podigne kredit, stvarni život surovo se suoči s birokratijom. Katastar će od 1. maja 2028. godine automatski brisati iz evidencije lica koja su upisana kao držaoci, ali ne i kao vlasnici nepokretnosti.
Simić dodaje da će umesto brisanih držalaca kao držalac biti evidentiran prethodni nesporni vlasnik.
Ovo navodi jedan izvor
Dodaje da će umesto njih, kao držalac biće evidentiran prethodni nesporni vlasnik.
Kupovina placeva „na reč“ pre više od četiri decenije ostavila je stotine hiljada građana u Srbiji bez zvanično upisanog prava svojine u katastru.
Ovo navodi jedan izvor
Kupovina placeva „na reč“ pre više od četiri decenije ostavila je stotine hiljada građana u Srbiji bez zvanično upisanog prava svojine u katastru.
Problem se pojavljuje kada građani pokušaju da prodaju zemlju ili kada dođe do spora oko međe, iako su je platili i faktički je koriste.
Ovo navodi jedan izvor
Iako su zemlju pošteno platili i faktički je koriste, problem se pojavljuje tek kada pokušaju da je prodaju ili kada dođe do spora oko međe.
Imovinsko-pravni problem blokira građevinske investicije, jer investitori godinama ne mogu da započnu gradnju.
Ovo navodi jedan izvor
Ovaj imovinsko-pravni problem blokira i građevinske investicije, jer investitori godinama ne mogu da započnu gradnju, dok se postupak upisa prava svojine pretvara u dugotrajnu borbu s propisima.
Konsultantkinja Jovana Stojadinović iz beogradske kompanije „Etagi kom“ ukazuje na primer Tošinog bunara, gde na planu detaljne regulacije za javnu upotrebu postoje držaoci iz postupka „Svoj na svome“ sa okućnicama i objektima.
Ovo navodi jedan izvor
Konsultantkinja za ulaganja u nekretnine u beogradskoj kompaniji „Etagi kom“ Jovana Stojadinović ukazuje na primer Tošinog bunara, odnosno plana detaljne regulacije za područje namenjeno javnoj upotrebi, na kojem postoje držaoci koji su predali prijave u okviru postupka „Svoj na svome“, imaju okućnice, žive ili koriste objekte u druge svrhe.
Stojadinovićeva navodi da nakon iseljenja držalaca ostaje problem kako će grad ili država opredeliti deo parcele za javnu namenu.
Ovo navodi jedan izvor
„Po njihovom iseljenju, odnosno kada rešimo i to pitanje, ostaje problem u vezi s tim kako će grad ili država opredeliti taj deo parcele za javnu namenu“, navodi Stojadinovićeva.
Za legalnu gradnju neophodno je rešiti imovinsko-pravne odnose na zemljištu, ali proces usporavaju i neusklađeni urbanistički planovi.
Ovo navodi jedan izvor
Za legalnu gradnju neophodno je rešiti imovinsko-pravne odnose na zemljištu, ali proces usporavaju i neusklađeni urbanistički planovi.
Država nastoji da objekte i parcele poveže primenom principa jedinstva nepokretnosti, kako bi rešila problem građana koji poseduju kuće bez uređenog prava svojine na zemljištu ispod njih.
Ovo navodi jedan izvor
Kako bi rešila dugogodišnji problem građana koji poseduju kuće, ali nemaju uređeno pravo svojine na zemljištu ispod njih, država nastoji da objekte i parcele poveže primenom principa jedinstva nepokretnosti.
Direktor Agencije za prostorno planiranje i urbanizam Đorđe Milić izjavio je da je zakonodavac propisao rok od pet godina za formiranje zemljišta za redovnu upotrebu objekata.
Ovo navodi jedan izvor
Direktor Agencije za prostorno planiranje i urbanizam Đorđe Milić izjavio je da je zakonodavac propisao rok od pet godina za formiranje zemljišta za redovnu upotrebu objekata.
Milić ukazuje da je najjednostavniji slučaj kada je nosilac prava na objektu ujedno i nosilac prava na zemljištu, te da se objekat pod određenim uslovima može upisati i na javnoj svojini.
Ovo navodi jedan izvor
„Reč je o porodičnim stambenim objektima. Najbolji i najjednostavniji slučaj za rešavanje jeste kada je nosilac prava na objektu ujedno i nosilac prava na zemljištu. Postoje i slučajevi u kojima se, pod određenim uslovima, objekat može upisati i kada je reč o javnoj svojini“, ukazuje Milić.
Uz svaki navod stoje mediji koji ga prenose; navod iz jednog izvora nosi ime tog medija. Slaganje medija nije nezavisna potvrda događaja.
U ovoj analizi nisu utvrđene razlike u navodima.