
Rečenice koje prenose svi mediji.
U raspodeli poslaničkih mandata mogu učestvovati samo izborne liste koje su dobile najmanje tri odsto glasova od broja birača koji su glasali.
Tekst iz 3 članka. 1 rečenicu prenose svi, u 8 se razlikuju.
- Prema preliminarnim rezultatima RIK-a, Studentska lista vodi sa 52,65 odsto glasova, dok je lista 'Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija' na 39,22 odsto.
- Na parlamentarnim izborima izašlo je 68,81 odsto birača, a RIK još treba da obradi rezultate sa 257 biračkih mesta.
Prema preliminarnim rezultatima koje je Republička izborna komisija (RIK) objavila na osnovu 8.135 obrađenih biračkih mesta, na parlamentarnim izborima održanim u nedelju Studentska lista je dobila 2.246.423 glasa, odnosno 52,65 odsto, a lista "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" 1.673.241 glas, odnosno 39,22 odsto glasova, prenela je agencija Tačno.
Lista "Ivica Dačić- Faktor stabilnosti" osvojila je 92.532 glasova, odnosno 2,17 odsto.
Izborna lista Rasim Ljajić - Ljudski (SDP - CDP) osvojila je 20.305 glasova, odnosno 0,48 odsto.
Izborna lista ''Savez vojvođanskih Mađara - dr Balint Pastor'' dobila je 34.755 glasova, odnosno 0,81 odsto.
Izborna lista ''Usame Zukorlić (SPP) - Pokret za ujedinjenje'' dobila je 11.605 glasova, odnosno 0,27 odsto.
Izborna lista ''Ruska stranka - Srbija u Briksu - Slobodan Nikolić'' dobila je 6.344 glasa, odnosno 0,15 odsto.
Izborna lista ''Autentična desnica - dr Miloš Jovanović - odvažno srpski!'' dobila je 38.286 glasova, odnosno 0,9 odsto.
Izborna lista ''Evropska Srbija - Marinika Tepić - Zdravko Ponoš'' dobila je 12.041, odnosno 0,28 odsto glasova.
Izborna lista ''SDA Sandžaka - Čuvari Sandžaka'' dobila je 12.348 glasova, odnosno 0,29 odsto.
Izborna lista ''Bogoljub Karić – Pokret snaga Srbije'' dobila je 19.508 glasova, odnosno 0,46 odsto.
Izborna lista ''Liberalno zelena stranka - Za slobodnu i čistiju Srbiju'' dobila je 2.604 glasa, odnosno 0,06 odsto.
Izborna lista ''Biram pravdu - biram budućnost - Koalicija snaga'' dobila je 1.158 glasova, odnosno 0,03 odsto.
Izborna lista ''Stranka rusko-srpskog jedinstva - Rusi i Srbi braća zauvek'' dobila je 4.179 glasova, odnosno 0,1 odsto.
Izborna lista ''Ćale ovo je za tebe - Petar Đurić - premijer Srbije'' dobila je 1.950 glasova, odnosno 0,05 odsto.
Izborna lista ''Vladimir Gajić - Alternativa za Srbiju - Narodna stranka, Bunt-prava Srbija -'' dobila je 3.610 glasova, odnosno 0,08
Izborna lista ''Albanska koalicija'' dobila je 27.664 glasova, odnosno 0,65 odsto.
Šta sledi posle izbora: Kada se objavljuju konačni rezultati i koji su rokovi za Skupštinu i vladu
|Posle parlamentarnih izbora održanih u nedelju, slede utvrđivanje konačnih rezultata, dodela poslaničkih mandata, konstituisanje Narodne skupštine i izbor nove vlade.
Za svaku od ovih faza propisani su rokovi, koji se računaju od različitih trenutaka u izbornom i parlamentarnom postupku.
Prva sednica novog saziva Skupštine mora da bude održana najkasnije 30 dana od proglašenja konačnih rezultata izbora, dok je rok za izbor vlade 90 dana od konstituisanja parlamenta.
Rokovi za konstituisanje novog saziva Narodne skupštine počinju da teku kada se objave konačni rezultati parlamentarnih izbora održanih u nedelju, a Republička izborna komisija (RIK) ukupan izveštaj o rezultatima izbora objavljuje u roku od 96 časova od prijema svih zbirnih izveštaja lokalnih izbornih komisija o rezultatima glasanja.
Prema zakonu, birački odbor utvrđuje rezultate glasanja na samom biračkom mestu, a lokalna izborna komisija u roku od 96 časova od zatvaranja biračkih mesta donosi za sva biračka mesta koja se nalaze na njenoj teritoriji zbirni izveštaj o rezultatima glasanja.
Zbirni izveštaj o rezultatima glasanja u inostranstvu donosi RIK.
Ovaj rok, dakle, ne počinje zatvaranjem biračkih mesta, već tek kada Komisija primi sve zbirne izveštaje.
Rezultate na pojedinačnim biračkim mestima utvrđuju birački odbori, dok lokalne izborne komisije donose zbirne izveštaje za biračka mesta na svojoj teritoriji.
U roku od 96 časova od prijema svih zbirnih izveštaja o rezultatima glasanja, RIK donosi i objavljuje za sva biračka mesta ukupan izveštaj o rezultatima izbora.
Prema Zakonu o izboru narodnih poslanika, RIK u roku od 10 dana od dana objavljivanja ukupnog izveštaja o rezultatima izbora rešenjem dodeljuje mandate kandidatima za narodne poslanike po njihovom redosledu na izbornoj listi.
Izborna lista ''Majka Srbija - Gruda'' dobila je 3.144 glasova, odnosno 0,07 odsto.
Prema ovim podacima, na izbore je izašlo 4.269.403 birača, odnosno 68,81 odsto od upisanih birača.
RIK treba da obradi rezultate sa još 257 biračkih mesta.
Kako se raspodeljuju poslanički mandati
U raspodeli poslaničkih mandata mogu učestvovati samo izborne liste koje su dobile najmanje tri odsto glasova od broja birača koji su glasali.
Izborna lista nacionalne manjine učestvuje u raspodeli mandata i onda kada dobije manje od tri odsto glasova.
Izuzetak su izborne liste nacionalnih manjina, koje mogu da učestvuju u raspodeli i sa manje od tri odsto glasova.
Za raspodelu 250 poslaničkih mesta primenjuje se sistem najvećeg količnika, poznat kao D’Ontov sistem.
Mandati se raspodeljuju tako što se ukupan broj glasova koji je dobila izborna lista podeli svakim brojem od jedan do 250, a dobijeni količnici razvrstavaju se po veličini tako da izbornoj listi pripada onoliko mandata koliko ima svojih količnika među 250 najvećih količnika svih izbornih lista koje učestvuju u raspodeli.
Na osnovu izveštaja Republičke izborne komisije o sprovedenim izborima, mandati narodnih poslanika se potvrđuju na prvoj sednici Narodne skupštine.
Sednicu saziva predsednik Narodne skupštine iz prethodnog saziva, tako da se sednica održi najkasnije 30 dana od dana proglašenja rezultata izbora.
Potvrđivanjem mandata najmanje dve trećine narodnih poslanika, konstituisan je nov saziv Narodne skupštine, čime prestaje mandat prethodnog saziva parlamenta.
RIK: Preliminarni rezultati sa 8.135 biračkih mesta
Prema preliminarnim rezultatima Republičke izborne komisije, na osnovu 8.135 obrađenih biračkih mesta, Studentska lista osvojila je 2.246.423 glasa, odnosno 52,65 odsto, dok je lista „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“ dobila 1.673.241 glas, odnosno 39,22 odsto.
Lista „Ivica Dačić – Faktor stabilnosti“ osvojila je 2,17 odsto, dok su ostale liste pojedinačno dobile manje od jedan odsto glasova.
2026. Integralni tost, avokado, jaja i povrće: nutricionistkinja otkriva večeru koju sprema za 10 minuta kada nema energije za dugo kuvanje.
Prema objavljenim podacima, glasala su 4.269.403 birača, odnosno 68,81 odsto upisanih.
Preostala je obrada rezultata sa još 257 biračkih mesta.
Za učešće u raspodeli poslaničkih mandata potreban je najmanje tri odsto glasova.
Za izborne liste nacionalnih manjina taj cenzus ne važi, već se primenjuje prirodni prag.
Prva sednica Skupštine u roku od 30 dana
Rok za formiranje Narodne skupštine je 30 dana od objavljivanja konačnih rezultata izbora.
Do izbora novog predsednika parlamenta sednicom predsedava najstariji narodni poslanik.
Na prvoj sednici potvrđuju se poslanički mandati, na osnovu izveštaja RIK-a o sprovedenim izborima.
Skupština se smatra konstituisanom kada budu potvrđeni mandati najmanje dve trećine narodnih poslanika, odnosno najmanje 167 od ukupno 250. Time prestaje mandat prethodnog saziva.
Poslanici polažu zakletvu, a na konstitutivnoj sednici biraju se predsednik i potpredsednici Narodne skupštine i obrazuju skupštinska radna tela.
Za izbor predsednika parlamenta potrebno je najmanje 126 poslaničkih glasova.
Kako se bira nova vlada
Predsednik Republike predlaže kandidata za predsednika Vlade nakon što sasluša mišljenja predstavnika izabranih izbornih lista.
2026. Poruke iz Brisela najavljuju podršku reformama.
Sagovornici NIN-a objašnjavaju šta bi moglo da ubrza evropski put Srbije posle izbora.
Kandidat za premijera pred Narodnom skupštinom predstavlja program i predlaže sastav vlade.
Za njen izbor potrebna je većina od ukupnog broja narodnih poslanika, odnosno najmanje 126 glasova.
Rok za formiranje nove Vlade je 90 dana od formiranja Narodne skupštine.
Za izborne liste nacionalnih manjina ne važi cenzus od tri odsto, već se primenjuje prirodni prag.
Reč je o krajnjem roku, što znači da vlada može biti izabrana i ranije, čim se završi propisani postupak i obezbedi potrebna većina.
Ako parlament ne izabere vladu u tom roku, predsednik Republike dužan je da raspusti Narodnu skupštinu i raspiše nove parlamentarne izbore.