Sve vesti
Foto iz članka: Index.hrIzlazne ankete: Netanyahu izgubio većinu, arapske stranke ostvarile rekordan rezultat
Pregled vesti
Zajednički tekst
Rečenice koje prenose bar 3 od 4 medija.
Arapske stranke su, po izlaznim anketama, osvojile 17–18 mesta.
Ceo uporedni tekst27 rečenica u više medija, 65 samo u jednom
Tekst iz 4 članka. Nijednu rečenicu ne prenose svi, u 4 se razlikuju.
- Život po mjeri čovjeka
- Trofej Radija Crne Gore
Izlazne ankete u Izraelu: Bez jasnog pobjednika
Još 4 rečenice, samo RTCG
Izlazne ankete nakon parlamentarnih izbora u Izraelu ne daju jasnog pobjednika, pa bi formiranje nove vlade moglo potrajati nedjeljama, pa i mjesecima.
Blok Benjamina Netanjahua prema prvim procjenama osvaja 50 mandata, dok opozicija predvođena Gadijem Ajzenkotom ima 52 do 53, ali nijedna strana za sada nema potrebnu većinu od 61 mjesta u Knesetu.
Građani Izraela glasali su na parlamentarnim izborima koji bi mogli da odrede političku budućnost Benjamina Netanjahua.
Prema izlaznim anketama, koje su izraelske televizije objavile po zatvaranju birališta, nema ubedljivog pobednika – ni koalicija koja podržava premijera Netanjahua, ni glavni opozicioni savez nisu osvojili jasnu većinu u parlamentu.
Rezultati izlaznih anketa su poznati, ali možda će proći nedelje ili meseci pre nego što se sazna pobednik današnjih poslaničkih izbora u Izraelu.
Nema jasnog pobednika, pokazuju izlazne ankete.
Moglo bi proći i nekoliko nedelja pre nego što Benjamin Netanjahu ili neko od njegovih protivnika bude proglašen za novog premijera.
Možda će čak biti potrebni i novi izbori.
Razlog tome je što Izraelci glasaju za stranke, a ne za pojedinačne kandidate.
Po izlaznim anketama, nijedna od glavnih stranaka nije ni blizu većine od 61 poslaničkog mesta u izraelskom parlamentu, Knesetu.
Stoga će budući premijer morati da sastavi koaliciju.
Ankete pokazuju da je blok oko Netanjahua osvojio 50 mesta, dok je opozicija, predvođena penzionisanim generalom Gadijem Ajzenkotom, osvojila 52–53 mesta.
Na kraju, obe strane bi mogle ostati ispod praga od 61 mesta, što znači da bi u narednim mesecima mogli biti održani novi izbori, dok bi Netanjahuova vlada nastavila da obavlja dužnost kao prelazna vlada.
Još 6 rečenica, samo Index
Ni premijer Benjamin Netanyahu ni njegov glavni suparnik Gadi Eisenkot zasad nemaju većinu potrebnu za sastavljanje vlade.
Za većinu u Knessetu, izraelskom parlamentu koji ima 120 zastupnika, potreban je 61 mandat.
Prema izlaznim anketama, oporbeni blok predvođen Eisenkotom osvojio bi između 50 i 53 mandata, nešto više od Netanyahuove vladajuće koalicije, kojoj se predviđa oko 50 mjesta.
No nijedan blok nema dovoljno zastupnika da bi samostalno sastavio vladu.
Netanyahuov Likud trebao bi ostati najveća pojedinačna stranka u parlamentu, s između 24 i 25 mandata.
Na drugom je mjestu Eisenkotova stranka Yashar, kojoj izlazne ankete triju najvećih televizijskih mreža predviđaju između 21 i 23 zastupnička mjesta.
Arapske stranke su, po izlaznim anketama, osvojile 17–18 mesta.
Njihov dobar rezultat mogao bi im omogućiti da odluče ko će biti novi premijer, ali oba politička bloka su do sada odbijala da uđu u savez s njima.
Ubrzo po zatvaranju birališta tri glavne izraelske televizijske stanice objavile su rezultate izlaznih anketa s procenama broja mesta koje je osvojila svaka stranka.
Izlazne ankete obično daju dobar uvid u to kako su građani glasali.
Ipak, one mogu varirati i ne moraju se poklopiti sa zvaničnim rezultatima, koji će biti objavljeni narednih dana.
Ako, kao što se očekuje, nijedna koalicija ne ostvari jasnu pobedu, uslediće nedelje intenzivnih pregovora među stranačkim liderima, koji će pokušati da obezbede 61 poslaničko mesto.
Predsednik Izraela Isak Hercog, čija je uloga uglavnom ceremonijalna, posle izbora će obaviti konsultacije sa svim liderima stranaka, a zatim će od kandidata za koga proceni da ima najveće šanse da formira vladu zatražiti da to i učini.
Ako taj kandidat ne uspe da obezbedi većinu u roku od najviše šest nedelja, prilika bi mogla biti pružena drugima.
Ovaj proces daje nesrazmerno veliku moć manjim strankama koje često mogu da obezbede presudnu prevagu.
Lideri većih stranaka ih obično pridobijaju obećanjima o ministarskim mestima, budžetskim sredstvima ili sprovođenju određenih politika.
Teoretski, ishod ovih izbora mogle bi da odrede stranke koje predvode Arapi.
I Netanjahu i Ajzenkot su do sada isključili mogućnost bilo kakvog partnerstva s njima.
Međutim, te stranke bi mogle da omoguće Ajzenkotu formiranje manjinske vlade tako što bi ga podržale izvan koalicije, ili čak jednostavnim uzdržavanjem od glasanja u Knesetu prilikom izbora nove vlade.
Ako posle svih pregovora niko ne uspe da obezbedi većinu, novi izbori biće održani u narednih nekoliko meseci, pošto bi se ceo proces ponovio.
Netanjahuova vlada bi nastavila da obavlja dužnost u tehničkom mandatu, tako da funkcionisanje javnih službi ne bi bilo ugroženo.
Ipak, takva vlada ne bi imala ovlašćenja za sprovođenje značajnih promena u politici.
Čak ni novi izbori možda neće dovesti do razrešenja situacije.
Poslednji parlamentarni izbori u Izraelu, održani u novembru 2022. godine, bili su peti izbori u prethodnom periodu od tri i po godine.
Još 53 rečenice koje prenosi samo po jedan medij
Vatikan će nastaviti snažno da se zalaže za uspostavljanje palestinske države i rešenje izraelsko-palestinskog sukoba stvaranjem dve države, uprkos protivljenju dela izraelskih političara.
To je danas poručio nadbiskup Pol Ričard Galager, vatikanski sekretar za odnose sa državama i međunarodnim organizacijama.
Galager je na susretu sa novinarima u Udruženju stranih novinara u Rimu komentarisao aktuelne međunarodne sukobe, uključujući izbore u Izraelu i rat u Ukrajini.
"Ne znači da je međunarodna zajednica odustala"
Na pitanje o protivljenju dela izraelske opozicije uspostavljanju palestinske države tokom predizborne kampanje, Galager je rekao da Vatikan neće odustati od rešenja koje predviđa dve države, izraelsku i palestinsku.
Objasnio je da je Izrael već duže vreme u predizbornoj atmosferi i da nije realno očekivati da će opozicioni političari u takvim okolnostima otvoreno podržavati predlog koji je politički osetljiv.
Naglasio je da protivljenje pojedinih izraelskih političara ne znači da je međunarodna zajednica odustala od tog rešenja.
Prema njegovim rečima, ideja o dve države i dalje uživa značajnu međunarodnu podršku.
Ipak, priznao je da trenutne okolnosti čine njeno sprovođenje malo verovatnim.
Posebno je upozorio na stanje na okupiranoj Zapadnoj obali, gde je poboljšanje životnih i bezbednosnih uslova ključno za bilo kakav napredak.
Dodao je da moraju da se reše i problemi povezani sa Pojasom Gaze, koji takođe predstavljaju ozbiljnu prepreku postizanju trajnog političkog dogovora.
Vatikan ne želi da preuzme ulogu posrednika u Ukrajini
Galager se osvrnuo i na rat u Ukrajini, posebno na dogovor o lokalnom prekidu vatre u okupiranom gradu Oleškiju na jugu zemlje, koji bi trebalo da omogući dostavljanje humanitarne pomoći i evakuaciju civila.
Rekao je da Vatikan ne smatra da ima ulogu u direktnim pregovorima o tom primirju, iako je papa Lav XIV nedavno razgovarao sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim.
Prema Galagerovim rečima, Vatikan je tokom tih kontakata imao priliku da obema stranama prenese svoje stavove o ratu i potrebi postizanja mira.
Naglasio je da ni Rusija ni Ukrajina nisu tražile da Vatikan preuzme direktnu ulogu posrednika ili organizatora pregovora.
Obe strane, kako je rekao, radije vide Vatikan u ulozi podrške diplomatskim i humanitarnim naporima.
Njihovi mandati mogli bi biti važni u pregovorima o formiranju nove vlade, osobito ako nijedan od dvaju glavnih političkih blokova ne uspije okupiti većinu.
Konačni rezultati neće biti poznati odmah
Prvi službeni rezultati trebali bi se početi objavljivati od 22 sata po srednjoeuropskom vremenu.
Ipak, prebrojavanje svih glasova moglo bi potrajati nekoliko dana, a konačna raspodjela mandata mogla bi se razlikovati od one koju pokazuju izlazne ankete.
Procjenjuje se da oko 600.000 glasova pristiglih putem posebnih glasačkih listića neće biti potpuno prebrojeno do četvrtka.
Riječ je o približno 10 posto ukupnog broja glasova, a najveći dio tih listića dolazi od pripadnika izraelske vojske.
Nakon objave konačnih rezultata izraelski predsjednik održava konzultacije s predstavnicima parlamentarnih stranaka.
Zatim povjerava mandat za sastavljanje vlade političaru za kojeg procijeni da ima najveće izglede osigurati potporu parlamentarne većine.
Taj proces može potrajati više tjedana, osobito ako nijedan politički blok nema jasnu većinu.
Stranke tada moraju pregovarati o mogućim koalicijama i dogovoriti zajednički program prije nego što nova vlada može preuzeti dužnost.
Netanyahu bi mogao ostati premijer i bez izborne pobjede
Politički zastoj mogao bi odgovarati Netanyahuu jer bi mu omogućio da ostane na čelu vlade u tehničkom mandatu dok traju pregovori o novoj koaliciji, ocjenjuje Reuters.
To znači da se njegov odlazak s vlasti ne može očekivati samo na temelju izlaznih anketa.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Netanyahu je izraelski političar s najduljim premijerskim stažem.
Na vlasti je ukupno proveo oko 19 godina, a tijekom tog razdoblja njegova nacionalistička politika postala je važan dio izraelske političke scene.
Fragmentiranost parlamenta mogla bi mu pružiti prostor za nove koalicijske pregovore.
Ipak, presudno će biti može li okupiti dovoljno stranaka koje bi podržale njegov ostanak na čelu vlade.
Netanyahu kampanju temeljio na ratu i odnosu s Trumpom
Netanyahu je tijekom kampanje naglašavao svoju ulogu u vođenju zemlje tijekom ratova i blisko savezništvo s aktualnim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.
Trump mu je pružio političku potporu, a Sjedinjene Države pridružile su se Izraelu u napadu na Iran.
Izraelski premijer u nedjelju je izjavio da je Trump spreman ponovno djelovati kako bi se "napokon" uklonila iranska prijetnja.
Pritom je tvrdio da je američki predsjednik na takav potez spreman samo pod uvjetom da Netanyahu ostane na vlasti.
Eisenkot je takvu kampanju oštro kritizirao.
Optužio je Netanyahua da se "oslanja na kampanju sijanja straha, laži i prijetnji" te izrazio uvjerenje da će Trump surađivati s bilo kojim izraelskim čelnikom kojeg građani izaberu.
Prvi izbori nakon napada Hamasa 7. listopada
Izbori se održavaju nakon jednog od najtežih razdoblja u povijesti Izraela od njegova osnutka 1948. godine.
Zemlju su obilježili napad Hamasa 7. listopada 2023., izraelska vojna ofenziva u Gazi koja je uslijedila te duboke političke i društvene podjele.
Netanyahuova desničarska vlada suočila se s oštrim kritikama zbog sigurnosnih propusta koji su omogućili Hamasov napad, kao i zbog načina vođenja rata.
Ti su događaji postali jedno od glavnih pitanja ovogodišnje izborne kampanje.
Za mnoge Netanyahuove protivnike ključno je pitanje političke odgovornosti za 7. listopada 2023., najsmrtonosniji dan u povijesti Izraela.
Izbori su zato bili i prilika da se birači izjasne o Netanyahuovu vođenju zemlje tijekom posljednje tri godine.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
desk@index.hr ili klikom
Atraktivne fotografije i videe plaćamo.
Želite raditi na Indexu?
