Izlazne ankete: Netanyahu izgubio većinu, arapske stranke ostvarile rekordan rezultat

Hronologija

1. 27. okt
   RTCG (otvara se u novom prozoru)

   Izlazne ankete u Izraelu: Bez jasnog pobjednika

   - Hronika - Kolumne - Radio - Izdvajamo - Emisije - Dokumentarni program - Pop top - Europuls - Zrno po zrno - Radio ordinacija - Kulturna panorama - Zelena priča - Epoleta - +382 - Spona - Svijet jednakih šansi -… Ceo tekst

   - Hronika

   - Kolumne

   -

   Radio

   - Izdvajamo

   -

   Emisije

   - Dokumentarni program

   - Pop top

   - Europuls

   - Zrno po zrno

   - Radio ordinacija

   - Kulturna panorama

   - Zelena priča

   - Epoleta

   - +382

   - Spona

   - Svijet jednakih šansi

   - Matica

   - Život po mjeri čovjeka

   - Link

   - Izokrenuti svijet

   - Koracima mladih

   - Moja profesija je...

   - Sportski program

   - Kulturno-umjetnički program

   - Muzički program

   - Koracima prošlosti

   - Naučno-obrazovni program

   - Programska šema

   - Trofej Radija Crne Gore

   - Frekvencije

   - Radio drama

   27. 10. 2026.

   22:44 >> 22:44

   Izlazne ankete u Izraelu: Bez jasnog pobjednika

   Izlazne ankete nakon parlamentarnih izbora u Izraelu ne daju jasnog pobjednika, pa bi formiranje nove vlade moglo potrajati nedjeljama, pa i mjesecima. Blok Benjamina Netanjahua prema prvim procjenama osvaja 50 mandata, dok opozicija predvođena Gadijem Ajzenkotom ima 52 do 53, ali nijedna strana za sada nema potrebnu većinu od 61 mjesta u Knesetu.

   Građani Izraela glasali su na parlamentarnim izborima koji bi mogli da odrede političku budućnost Benjamina Netanjahua. Prema izlaznim anketama, koje su izraelske televizije objavile po zatvaranju birališta, nema ubedljivog pobednika – ni koalicija koja podržava premijera Netanjahua, ni glavni opozicioni savez nisu osvojili jasnu većinu u parlamentu.

   Rezultati izlaznih anketa su poznati, ali možda će proći nedjelje ili mjeseci prije nego što se sazna pobjednik današnjih poslaničkih izbora u Izraelu.

   Nema jasnog pobjednika, pokazuju izlazne ankete. Moglo bi proći i nekoliko nedjelja prije nego što Benjamin Netanjahu ili neko od njegovih protivnika bude proglašen za novog premijera.

   Možda će čak biti potrebni i novi izbori.

   Razlog tome je što Izraelci glasaju za stranke, a ne za pojedinačne kandidate.

   Po izlaznim anketama, nijedna od glavnih stranaka nije ni blizu većine od 61 poslaničkog mjesta u izraelskom parlamentu, Knesetu. Stoga će budući premijer morati da sastavi koaliciju.

   Ankete pokazuju da je blok oko Netanjahua osvojio 50 mjesta, dok je opozicija, predvođena penzionisanim generalom Gadijem Ajzenkotom, osvojila 52–53 mjesta.

   Na kraju, obje strane bi mogle ostati ispod praga od 61 mjesta, što znači da bi u narednim mjesecima mogli biti održani novi izbori, dok bi Netanjahuova vlada nastavila da obavlja dužnost kao prelazna vlada.

   Arapske stranke su, po izlaznim anketama, osvojile 17–18 mjesta. Njihov dobar rezultat mogao bi im omogućiti da odluče ko će biti novi premijer, ali oba politička bloka su do sada odbijala da uđu u savez s njima.

   Ubrzo po zatvaranju birališta tri glavne izraelske televizijske stanice objavile su rezultate izlaznih anketa s procjenama broja mjesta koje je osvojila svaka stranka.

   Izlazne ankete obično daju dobar uvid u to kako su građani glasali. Ipak, one mogu varirati i ne moraju se poklopiti sa zvaničnim rezultatima, koji će biti objavljeni narednih dana.

   Ako, kao što se očekuje, nijedna koalicija ne ostvari jasnu pobjedu, uslijediće nedjelje intenzivnih pregovora među stranačkim liderima, koji će pokušati da obezbijede 61 poslaničko mjesto.

   Predsjednik Izraela Isak Hercog, čija je uloga uglavnom ceremonijalna, poslije izbora će obaviti konsultacije sa svim liderima stranaka, a zatim će od kandidata za koga procijeni da ima najveće šanse da formira vladu zatražiti da to i učini. Ako taj kandidat ne uspije da obezbijedi većinu u roku od najviše šest nedjelja, prilika bi mogla biti pružena drugima.

   Ovaj proces daje nesrazmjerno veliku moć manjim strankama koje često mogu da obezbijede presudnu prevagu. Lideri većih stranaka ih obično pridobijaju obećanjima o ministarskim mjestima, budžetskim sredstvima ili sprovođenju određenih politika.

   Teoretski, ishod ovih izbora mogle bi da odrede stranke koje predvode Arapi.

   I Netanjahu i Ajzenkot su do sada isključili mogućnost bilo kakvog partnerstva s njima. Međutim, te stranke bi mogle da omoguće Ajzenkotu formiranje manjinske vlade tako što bi ga podržale izvan koalicije, ili čak jednostavnim uzdržavanjem od glasanja u Knesetu prilikom izbora nove vlade.

   Ako poslije svih pregovora niko ne uspije da obezbijedi većinu, novi izbori biće održani u narednih nekoliko mjeseci, pošto bi se cijeli proces ponovio.

   Netanjahuova vlada bi nastavila da obavlja dužnost u tehničkom mandatu, tako da funkcionisanje javnih službi ne bi bilo ugroženo. Ipak, takva vlada ne bi imala ovlašćenja za sprovođenje značajnih promjena u politici.

   Čak ni novi izbori možda neće dovesti do razrješenja situacije.

   Posljednji parlamentarni izbori u Izraelu, održani u novembru 2022. godine, bili su peti izbori u prethodnom periodu od tri i po godine.

2. 27. okt
   Index (otvara se u novom prozoru)

   Izlazne ankete: Netanyahu izgubio većinu, arapske stranke ostvarile rekordan rezultat

   IZBORI u Izraelu završili su bez jasnog pobjednika, pokazuju izlazne ankete glavnih izraelskih televizijskih mreža. Ni premijer Benjamin Netanyahu ni njegov glavni suparnik Gadi Eisenkot zasad nemaju većinu potrebnu za… Ceo tekst

   IZBORI u Izraelu završili su bez jasnog pobjednika, pokazuju izlazne ankete glavnih izraelskih televizijskih mreža. Ni premijer Benjamin Netanyahu ni njegov glavni suparnik Gadi Eisenkot zasad nemaju većinu potrebnu za sastavljanje vlade. Za većinu u Knessetu, izraelskom parlamentu koji ima 120 zastupnika, potreban je 61 mandat.

   Prema izlaznim anketama, oporbeni blok predvođen Eisenkotom osvojio bi između 50 i 53 mandata, nešto više od Netanyahuove vladajuće koalicije, kojoj se predviđa oko 50 mjesta. No nijedan blok nema dovoljno zastupnika da bi samostalno sastavio vladu.

   Netanyahuov Likud trebao bi ostati najveća pojedinačna stranka u parlamentu, s između 24 i 25 mandata. Na drugom je mjestu Eisenkotova stranka Yashar, kojoj izlazne ankete triju najvećih televizijskih mreža predviđaju između 21 i 23 zastupnička mjesta.

   Arapske stranke u Izraelu, prema izlaznim anketama, ostvarile su rekordan broj zastupničkih mjesta. Njihovi mandati mogli bi biti važni u pregovorima o formiranju nove vlade, osobito ako nijedan od dvaju glavnih političkih blokova ne uspije okupiti većinu.

   Konačni rezultati neće biti poznati odmah

   Prvi službeni rezultati trebali bi se početi objavljivati od 22 sata po srednjoeuropskom vremenu. Ipak, prebrojavanje svih glasova moglo bi potrajati nekoliko dana, a konačna raspodjela mandata mogla bi se razlikovati od one koju pokazuju izlazne ankete.

   Procjenjuje se da oko 600.000 glasova pristiglih putem posebnih glasačkih listića neće biti potpuno prebrojeno do četvrtka. Riječ je o približno 10 posto ukupnog broja glasova, a najveći dio tih listića dolazi od pripadnika izraelske vojske.

   Nakon objave konačnih rezultata izraelski predsjednik održava konzultacije s predstavnicima parlamentarnih stranaka. Zatim povjerava mandat za sastavljanje vlade političaru za kojeg procijeni da ima najveće izglede osigurati potporu parlamentarne većine.

   Taj proces može potrajati više tjedana, osobito ako nijedan politički blok nema jasnu većinu. Stranke tada moraju pregovarati o mogućim koalicijama i dogovoriti zajednički program prije nego što nova vlada može preuzeti dužnost.

   Netanyahu bi mogao ostati premijer i bez izborne pobjede

   Politički zastoj mogao bi odgovarati Netanyahuu jer bi mu omogućio da ostane na čelu vlade u tehničkom mandatu dok traju pregovori o novoj koaliciji, ocjenjuje Reuters. To znači da se njegov odlazak s vlasti ne može očekivati samo na temelju izlaznih anketa.

   Tekst se nastavlja ispod oglasa

   Netanyahu je izraelski političar s najduljim premijerskim stažem. Na vlasti je ukupno proveo oko 19 godina, a tijekom tog razdoblja njegova nacionalistička politika postala je važan dio izraelske političke scene.

   Fragmentiranost parlamenta mogla bi mu pružiti prostor za nove koalicijske pregovore. Ipak, presudno će biti može li okupiti dovoljno stranaka koje bi podržale njegov ostanak na čelu vlade.

   Netanyahu kampanju temeljio na ratu i odnosu s Trumpom

   Netanyahu je tijekom kampanje naglašavao svoju ulogu u vođenju zemlje tijekom ratova i blisko savezništvo s aktualnim američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. Trump mu je pružio političku potporu, a Sjedinjene Države pridružile su se Izraelu u napadu na Iran.

   Izraelski premijer u nedjelju je izjavio da je Trump spreman ponovno djelovati kako bi se "napokon" uklonila iranska prijetnja. Pritom je tvrdio da je američki predsjednik na takav potez spreman samo pod uvjetom da Netanyahu ostane na vlasti.

   Eisenkot je takvu kampanju oštro kritizirao. Optužio je Netanyahua da se "oslanja na kampanju sijanja straha, laži i prijetnji" te izrazio uvjerenje da će Trump surađivati s bilo kojim izraelskim čelnikom kojeg građani izaberu.

   Prvi izbori nakon napada Hamasa 7. listopada

   Izbori se održavaju nakon jednog od najtežih razdoblja u povijesti Izraela od njegova osnutka 1948. godine. Zemlju su obilježili napad Hamasa 7. listopada 2023., izraelska vojna ofenziva u Gazi koja je uslijedila te duboke političke i društvene podjele.

   Netanyahuova desničarska vlada suočila se s oštrim kritikama zbog sigurnosnih propusta koji su omogućili Hamasov napad, kao i zbog načina vođenja rata. Ti su događaji postali jedno od glavnih pitanja ovogodišnje izborne kampanje.

   Za mnoge Netanyahuove protivnike ključno je pitanje političke odgovornosti za 7. listopada 2023., najsmrtonosniji dan u povijesti Izraela. Izbori su zato bili i prilika da se birači izjasne o Netanyahuovu vođenju zemlje tijekom posljednje tri godine.

   ovdje.

   Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite

   Ovo je

   Homepage nacije.

   desk@index.hr ili klikom

   ovdje. Atraktivne fotografije i videe plaćamo.

   Imate važnu priču? Javite se na

   Želite raditi na Indexu? Prijavite se

3. 22:32
   Danas (otvara se u novom prozoru) prvi objavio

   Tesan rezultat izbora u Izraelu, mogu proći i meseci pre nego što se sazna pobednik

   Rezultati izlaznih anketa su poznati, ali možda će proći nedelje ili meseci pre nego što se sazna pobednik današnjih poslaničkih izbora u Izraelu. Nema jasnog pobednika, pokazuju izlazne ankete. Moglo bi proći i… Ceo tekst

   Rezultati izlaznih anketa su poznati, ali možda će proći nedelje ili meseci pre nego što se sazna pobednik današnjih poslaničkih izbora u Izraelu.

   Nema jasnog pobednika, pokazuju izlazne ankete. Moglo bi proći i nekoliko nedelja pre nego što Benjamin Netanjahu ili neko od njegovih protivnika bude proglašen za novog premijera.

   Možda će čak biti potrebni i novi izbori.

   Razlog tome je što Izraelci glasaju za stranke, a ne za pojedinačne kandidate.

   Po izlaznim anketama, nijedna od glavnih stranaka nije ni blizu većine od 61 poslaničkog mesta u izraelskom parlamentu, Knesetu. Stoga će budući premijer morati da sastavi koaliciju.

   Ankete pokazuju da je blok oko Netanjahua osvojio 50 mesta, dok je opozicija, predvođena penzionisanim generalom Gadijem Ajzenkotom, osvojila 52–53 mesta.

   Na kraju, obe strane bi mogle ostati ispod praga od 61 mesta, što znači da bi u narednim mesecima mogli biti održani novi izbori, dok bi Netanjahuova vlada nastavila da obavlja dužnost kao prelazna vlada.

   Arapske stranke su, po izlaznim anketama, osvojile 17–18 mesta. Njihov dobar rezultat mogao bi im omogućiti da odluče ko će biti novi premijer, ali oba politička bloka su do sada odbijala da uđu u savez s njima.

   Ubrzo po zatvaranju birališta tri glavne izraelske televizijske stanice objavile su rezultate izlaznih anketa s procenama broja mesta koje je osvojila svaka stranka.

   Izlazne ankete obično daju dobar uvid u to kako su građani glasali. Ipak, one mogu varirati i ne moraju se poklopiti sa zvaničnim rezultatima, koji će biti objavljeni narednih dana.

   Ako, kao što se očekuje, nijedna koalicija ne ostvari jasnu pobedu, uslediće nedelje intenzivnih pregovora među stranačkim liderima, koji će pokušati da obezbede 61 poslaničko mesto.

   Predsednik Izraela Isak Hercog, čija je uloga uglavnom ceremonijalna, posle izbora će obaviti konsultacije sa svim liderima stranaka, a zatim će od kandidata za koga proceni da ima najveće šanse da formira vladu zatražiti da to i učini. Ako taj kandidat ne uspe da obezbedi većinu u roku od najviše šest nedelja, prilika bi mogla biti pružena drugima.

   Ovaj proces daje nesrazmerno veliku moć manjim strankama koje često mogu da obezbede presudnu prevagu. Lideri većih stranaka ih obično pridobijaju obećanjima o ministarskim mestima, budžetskim sredstvima ili sprovođenju određenih politika.

   Teoretski, ishod ovih izbora mogle bi da odrede stranke koje predvode Arapi.

   I Netanjahu i Ajzenkot su do sada isključili mogućnost bilo kakvog partnerstva s njima. Međutim, te stranke bi mogle da omoguće Ajzenkotu formiranje manjinske vlade tako što bi ga podržale izvan koalicije, ili čak jednostavnim uzdržavanjem od glasanja u Knesetu prilikom izbora nove vlade.

   Ako posle svih pregovora niko ne uspe da obezbedi većinu, novi izbori biće održani u narednih nekoliko meseci, pošto bi se ceo proces ponovio.

   Netanjahuova vlada bi nastavila da obavlja dužnost u tehničkom mandatu, tako da funkcionisanje javnih službi ne bi bilo ugroženo. Ipak, takva vlada ne bi imala ovlašćenja za sprovođenje značajnih promena u politici.

   Čak ni novi izbori možda neće dovesti do razrešenja situacije.

   Poslednji parlamentarni izbori u Izraelu, održani u novembru 2022. godine, bili su peti izbori u prethodnom periodu od tri i po godine.

4. 23:01
   Kurir (otvara se u novom prozoru) naveo izvor, 22 sata 1 min posle prvog

   VATIKAN POSLAO SNAŽNU PORUKU IZRAELU Otkrili svoj stav o palestinskoj državi, oglasio se visoki zvaničnik Svete stolice

   Vatikan će nastaviti snažno da se zalaže za uspostavljanje palestinske države i rešenje izraelsko-palestinskog sukoba stvaranjem dve države, uprkos protivljenju dela izraelskih političara. To je danas poručio nadbiskup… Ceo tekst

   Vatikan će nastaviti snažno da se zalaže za uspostavljanje palestinske države i rešenje izraelsko-palestinskog sukoba stvaranjem dve države, uprkos protivljenju dela izraelskih političara. To je danas poručio nadbiskup Pol Ričard Galager, vatikanski sekretar za odnose sa državama i međunarodnim organizacijama.

   Galager je na susretu sa novinarima u Udruženju stranih novinara u Rimu komentarisao aktuelne međunarodne sukobe, uključujući izbore u Izraelu i rat u Ukrajini.

   "Ne znači da je međunarodna zajednica odustala"

   Na pitanje o protivljenju dela izraelske opozicije uspostavljanju palestinske države tokom predizborne kampanje, Galager je rekao da Vatikan neće odustati od rešenja koje predviđa dve države, izraelsku i palestinsku.

   Objasnio je da je Izrael već duže vreme u predizbornoj atmosferi i da nije realno očekivati da će opozicioni političari u takvim okolnostima otvoreno podržavati predlog koji je politički osetljiv.

   Naglasio je da protivljenje pojedinih izraelskih političara ne znači da je međunarodna zajednica odustala od tog rešenja. Prema njegovim rečima, ideja o dve države i dalje uživa značajnu međunarodnu podršku.

   Ipak, priznao je da trenutne okolnosti čine njeno sprovođenje malo verovatnim. Posebno je upozorio na stanje na okupiranoj Zapadnoj obali, gde je poboljšanje životnih i bezbednosnih uslova ključno za bilo kakav napredak.

   Dodao je da moraju da se reše i problemi povezani sa Pojasom Gaze, koji takođe predstavljaju ozbiljnu prepreku postizanju trajnog političkog dogovora.

   Vatikan ne želi da preuzme ulogu posrednika u Ukrajini

   Galager se osvrnuo i na rat u Ukrajini, posebno na dogovor o lokalnom prekidu vatre u okupiranom gradu Oleškiju na jugu zemlje, koji bi trebalo da omogući dostavljanje humanitarne pomoći i evakuaciju civila.

   Rekao je da Vatikan ne smatra da ima ulogu u direktnim pregovorima o tom primirju, iako je papa Lav XIV nedavno razgovarao sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim.

   Prema Galagerovim rečima, Vatikan je tokom tih kontakata imao priliku da obema stranama prenese svoje stavove o ratu i potrebi postizanja mira.

   Naglasio je da ni Rusija ni Ukrajina nisu tražile da Vatikan preuzme direktnu ulogu posrednika ili organizatora pregovora. Obe strane, kako je rekao, radije vide Vatikan u ulozi podrške diplomatskim i humanitarnim naporima.