Preskoči na sadržaj
NarativVestiMrežaMedijiManifest
Lat
Sve vesti

Izbori

Izbori u Srbiji kao vreme darivanja

2 medija · 2 teksta · 1 izvorni Istraži mrežu
Foto iz članka: RTCG
Pregled vesti

Hronologija

  1. 22. okt
    RTCG (otvara se u novom prozoru)
    Izbori u Srbiji kao vreme darivanja
    - Hronika - Kolumne - Radio - Izdvajamo - Emisije - Dokumentarni program - Pop top - Europuls - Zrno po zrno - Radio ordinacija - Kulturna panorama - Zelena priča - Epoleta - +382 - Spona - Svijet jednakih šansi -… Ceo tekst

    - Hronika

    - Kolumne

    -

    Radio

    - Izdvajamo

    -

    Emisije

    - Dokumentarni program

    - Pop top

    - Europuls

    - Zrno po zrno

    - Radio ordinacija

    - Kulturna panorama

    - Zelena priča

    - Epoleta

    - +382

    - Spona

    - Svijet jednakih šansi

    - Matica

    - Život po mjeri čovjeka

    - Link

    - Izokrenuti svijet

    - Koracima mladih

    - Moja profesija je...

    - Sportski program

    - Kulturno-umjetnički program

    - Muzički program

    - Koracima prošlosti

    - Naučno-obrazovni program

    - Programska šema

    - Trofej Radija Crne Gore

    - Frekvencije

    - Radio drama

    22. 10. 2026. 14:03 >> 15:10

    Izbori u Srbiji kao vreme darivanja

    Predstojeći vanredni parlamentarni izbori četvrti su u nizu, na kojima je vlast neposredno uoči glasanja delila novčanu pomoć - koliko i zbog čega?

    Desetak ljudi meškolji se u redu pred šalterima za uplatu i isplatu Glavne Pošte Srbije, u centru Beograda, pet dana uoči vanrednih parlamentarnih izbora.

    U narednih 15-ak minuta, neki su platili račune, a drugi su, sa uredno pripremljenim ličnim kartama, došli po 6.000 dinara državne novčane pomoći.

    „To su naše pare. Nama ih stalno uzimaju, nama ih i isplaćuju“, kaže 41-godišnja Kristina Ilić iz Beograda, dok čeka u redu, za BBC na srpskom.

    „Ponižavanje, ali još samo par dana...“, dodala je Ilić, aludirajući na predstojeći izlazak na birališta 25. oktobra, pokazujući da naginje taboru opozicije.

    Isplata novčane pomoći penzionerima, korisnicima raznih vidova socijalne pomoći i dodataka, kao i svim punoletnim građanima, počela je 14. septembra, nešto više od mesec dana pred izbore.

    Vlada Srbije je za to izdvojila 996 miliona evra, piše Istinomer.

    To su četvrti izbori u nizu da se novac iz budžeta dobija neposredno pred glasanje.

    Bilo ga je i pred parlamentarne 2020, predsedničke i parlamentarne 2022, kao i godinu dana kasnije, pred parlamentarne i beogradske izbore.

    „To se radi toliko drsko i bez bilo kakvog stida", kaže ekonomista Danilo Šuković, bivši član Saveta za borbu protiv korupcije, za BBC na srpskom.

    „Ali vlast procenjuje da joj to donosi poneki poen podrške viška i to je tako - zaista im doprinosi rejtingu."

    Siniša Mali, ministar finansija u tehničkoj vladi, novčanu pomoć objasnio je „viškom prihoda posle rebalansa budžeta“, koji zato „dele sa građanima“.

    „Kada god imamo neki višak ili mogućnost, izdvajamo jednokratne pomoći za one koji su najugroženiji“, rekao je Mali za Tanjug.

    Iako je pomoć često u medijima obećavao i najavljivao Aleksandar Vučić, donedavni predsednik Srbije, pa se moglo čuti i da je reč o „Vučićevom novcu" ili „novcu koji Vučić deli", sredstva dolaze samo iz jednog izvora, naglašava Šuković.

    „Od poreza i iz džepa građana, tako da je reč o njihovom novcu - ne pada sa neba - ali ga vlast raspodeljuje kako njoj odgovara, a ne prema opštem interesu.“

    I vlade zemalja Evropske unije, čiji je Srbija kandidat za članstvo, pružaju jednokratnu pomoć građanima i tu niko nije spominjao da je to zbog izbora, reči su kojima je Mali odgovorio na kritike.

    Novčane pomoći je bilo i u godinama kada nisu bili izbori, dodao je.

    U poslednjih deset godina, novčanih pomoći je bilo i 2016. i 2017, ali nekoliko meseci posle parlamentarnih i predsedničkih izbora, kao i 2021, kada se nije izlazilo na birališta.

    Pogledajte video: Ko plaća predizborne kampanje stranaka u Srbiji

    Novčana pomoć u poslednjih deset godina

    - 2016. parlamentarni: 5.000 dinara jednokratno svim penzionerima

    Za to je potrošeno 8,5 milijardi dinara, rekli su iz vlade.

    Izbori su bili 24. aprila, a isplata je bila u novembru.

    - 2017. predsednički: 5.000 dinara jednokratno svim penzionerima

    Izbori su bili u aprilu 2017, a isplata je bila novembru.

    - 2020. parlamentarni: 100 evra punoletnima koji su se prijavili

    Fiskalni savet je trošak te mere procenio na oko 610 miliona evra.

    Isplata je počela u maju, nešto manje od mesec dana pre izbora.

    - 2021: 60 evra punoletnim građanima, isplaćeno u dve rate, kao i dodatnih 50 evra penzionerima

    Trošak je bio oko 440 miliona evra ili više od 50 milijardi dinara, prema Fiskalnom savetu.

    Nezaposleni su u junu imali pravo i na dodatnih 60 evra.

    Nije bilo izbora.

    - 2022. predsednički i parlamentarni: 20.000 dinara penzionerima, 100 evra mladima od 16 do 29 godina, 10.000 dinara zdravstvenim radnicima, kao i dodatnih 100 evra mladima posle izbora, saopšteno je iz Vlade Srbije.

    Izbori su bili 3. aprila, a isplate su bile u januaru i februaru.

    Izdvojeno je oko 540 miliona evra za približno tri miliona ljudi, rekli su iz Centra za istraživanje, transparentnost i odgovornost (CRTA) za Istinomer.

    - 2023. parlamentarni i beogradski: 20.000 dinara penzionerima, 10.000 dinara korisnicima socijalne pomoći, 10.000 dinara majkama po detetu do 16 godina, 10.000 dinara srednjoškolcima, saopšteno je iz vlade.

    Izbori su bili 17. decembra, isplata počela 30. novembra - manje od 20 dana pre glasanja.

    Pre tih izbora samo kroz isplate novca raznim kategorijama građana podeljeno je više od 420 miliona evra, piše Transparentnost.

    Istinomer tu navodi brojku od najmanje 425 miliona evra za oko 3,5 miliona građana.

    - 2026. parlamentarni: 6.000 dinara svim punoletnim građanima

    Izbori su 25. oktobra, a isplata je počela sredinom septembra.

    Za 1,6 miliona penzionera namenjeno je od 20.000 do 35.000 dinara, u zavisnosti od visine penzije, po 25.000 za korisnike socijalne pomoći, dečjeg i boračkog dodatka, kao i po 6.000 dinara za sve punoletne građane iz Akcionarskog fonda.

    Najavljeno je 30.000 vaučera za odmor u Srbiji od po 10.000 dinara za penzionere sa penzijama do 80.000 dinara.

    Ukupni trošak je procenjen na oko 996 miliona evra.

    To je gotovo dvostruko više u odnosu na predizbornu pomoć 2022. i više nego dvostruko u odnosu na jednokratnu pomoć 2023, istakli su iz Istinomera.

    - Vučić najavljuje prosečnu platu od 1.200 evra, penzionerima 'legla' pomoć

    - Zašto je u Srbiji dizel najskuplji u istoriji i dokle će cene rasti

    - Siromaštvo na Balkanu: 'Ne znam šta kažu brojevi, ali moj džep je prazan'

    Oprost dugova

    Direktna raspodela novca iz budžeta nije jedini primer predizbornih darivanja.

    To je „samo jedan, možda i manji deo novca koji se odnosi na predizbornu potrošnju“, istakli su iz Transparentnosti posle poslednjih izbora 2023. godine.

    „Postoje neke stvari koje su manje vidljive.

    „Jednak efekat po javne resurse i direktnu isplatu novca može da predstavlja i oprost dugova“, rekao je Nenadić tada.

    Kao primer je naveo i to što je beogradsko Javno-komunalno preduzeće „Infostan“ uoči tih izbora omogućilo otplatu dugovanja u nekoliko rata, sa popustom.

    Tokom predizbornog perioda donosioci odluka u javnim institucijama su na „velikom iskušenju, jer imaju mogućnost da investiraju deo novca koji pripada građanima, ali da investicija bude isplativa za političke partije iz kojih dolaze“, istakli su iz Transparentnosti na skupu „Predizborno rasipanje javnih resursa i kako ga sprečiti“.

    U većini slučajeva je, kažu, reč o „šemama koje su legalne, ali je i svima jasno da je reč o nečemu što ne bi trebalo da postoji i što narušava ravnopravnost u izbornoj utakmici“.

    Uz razna druga predizborna obećanja, među kojima su i nove kuće, uoči glasanja su u Srbiji česta i asfaltiranja lokalnih puteva širom Srbije.

    SNS i stranke vladajuće koalicije poslednjih godina su često uoči izbora optuživane za podelu paketa sa namirnicama, poput brašna, šećera, soli, zejtina, čega je bilo i pred nedavna glasanja na lokalu - u Boru i u Zaječaru.

    Prema tvrdnjama opozicije, na koje su se pozvali neki mediji, uoči lokalnih izbora u Kosjeriću 2025. SNS je glasačima navodno delila belu tehniku.

    Pred predstojeće izbore, naša sagovornica sa beogradske opštine Zvezdara, u SNS paketu, koji je dobila na njenu adresu, pronašla je kafu i promo materijal stranke, poput upaljača i blokčića.

    Uoči novembarskih izbora sredine mandata, odnosno izbora predstavnika u Kongres, američki predsednik Donald Tramp obećao je svakom punoletnom po 5.000 dolara ako njegovi republikanci odbrane većinu u najvišem parlamentarnom domu Sjedinjenih Američkih Država.

    Može li Tramp zaista da isplati 5.000 dolara svakom punoletnom u Americi pročitajte u posebnom tekstu.

    BBC na srpskom je od sada i na TikToku, pratite nas OVDE.

    Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]

    - BBC analiza: Koliko su zaista porasle plate profesorima poslednjih godina

    - 'EXPO je korupcija epskih razmera', kaže Đilas - može li da bude otkazan

    - Misterija donacije SNS-u iz Kine: Ko je opremio stranačke prostorije

    - Može li Srbija da se takmiči sa Slovačkom i Rumunijom u ekonomskoj ligi

    - Poskupljenja u Srbiji: Kakva je veza pljeskavice u lepinji i inflacije

    - Minimalac u Srbiji: 'Ne zvuči malo, ali kada staviš na papir - uhvatiš se za glavu'

    - Jeste li finansijski pismeni: Kako i na šta trošite novac

  2. 22. okt
    Južne vesti (otvara se u novom prozoru)
    Kazna Hajduku zbog nacističkih povika njegovih navijača: ‘Poljud’ zatvoren
    Posle više od 15 godina čekanja, hrvatski Fudbalski klub Hajduk je odigrao prvu utakmicu grupe faze nekog evropskog takmičenja, ali je utakmica protiv holandskog Ajaksa protekla u senci nacističkih ispada njegovih… Ceo tekst

    Posle više od 15 godina čekanja, hrvatski Fudbalski klub Hajduk je odigrao prvu utakmicu grupe faze nekog evropskog takmičenja, ali je utakmica protiv holandskog Ajaksa protekla u senci nacističkih ispada njegovih navijača.

    Evropska fudbalska unija (UEFA) izrekla je oštru kaznu Hajduku: narednu utakmicu igraće na praznom ‘Poljudu’, a moraće da plati i ukupnu kaznu od 96.000 evra.

    Pristalice najvećeg kluba u Dalmaciji su pre utakmice sa Ajaksom uzvikivali nacističke povike, poput „Gazite Jevreje“, „Aušvic“ i „Ustani, Adolfe“.

    Hrvatski mediji su preneli i da su skandirali uvredljive poruke o jevrejskoj devojčici Ani Frank, koja je u 15. godini života stradala u nacističkom logoru.

    U naredne dve runde Lige konferencije, Hajduk će gostovati švajcarskom Tunu i gibraltarskom Linkolnu, a potom će dočekati belgijski Sent Trojden.

    „Svim navijačima jasno poručujemo: u sledećim evropskim utakmicama, kako gostujućim tako i domaćim, uzdržite se od bilo kakvih nepoželjnih ponašanja koja mogu da nanesu ogromnu štetu klubu, kako finansijsku, tako i njegovom ugledu“, saopštila je uprava Hajduka.

    U završnici utakmice protiv Ajaksa, navijači Hajduka su zapalili veliki broj baklji i bacali topovske udare, izazivajući prekid koji je trajao 12 minuta.

    Pirotehniku su koristili i posle prekida, a službeni spiker više je puta upozoravao navijače da bi utakmica mogla da bude trajno prekinuta.

    U saopštenju, Hajduk je naveo je da je dobio zvaničnu odluka UEFA-e:

    Policija u Splitu je podnela krivične prijave protiv 24 ljudi zbog nacističkih i antisemitskih povika uoči utakmice.

    Trenutno je 15 ljudi u jednomesečnom istražnom pritvoru, a sedmorica su u bekstvu, kažu iz policije.

    Četvorica, među kojima i predsednik Kluba navijača Torcida Ante Stipetić zvani ‘Raba’, u međuvremenu su se predali policiji, javio je hrvatski portal Index.hr.

    Posle izveštavanja o nacističkim ispadima, pripadnici Torcide su se obrušili na novinare.

    Objavljivali su njihove fotografije, pozivali na njihovu likvidaciju i isticali transparente sa prikazima obešenih novinara hrvatskih medija, objavila je organizacija za zaštitu novinara SafeJournalists.

    Ova organizacije je osudila pretnje navijača Hajduka i od hrvatskih vlasti zatražila zaštitu novinara i procesuiranje odgovornih, preneo je portal Index.hr.

    Na Fejsbuk stranici Narodni reporteri 18. oktobra objavljene su fotografije 11 novinara i jednog političkog analitičara pod naslovom „12 jahača hrvatske apokalipse“, naveli su iz organizacije za zaštitu novinara.

    Autori objave optužili su ih za učestvovanje u kampanji protiv fudbalskih navijača u Hrvatskoj bez dokaza i tvrdili da su povezani sa srpskom Bezbednosno-informativnom agencijom (BIA) i da ih ona finansira, saopštili su iz organizacije SafeJournalists.

    Dan kasnije, 19. oktobra, u Fejsbuk grupi Torcida Split 1950 pojavile su se fotografije novih pretećih poruka.

    Na jednom zidu u Dalmaciji ispisana je poruka: „Torcida pamti i ne prašta! Novinari crvi“.

    Bio je istaknut i transparent na kojem novinare nazivaju „najvećim zlom hrvatskog društva“, prenosi Index.hr.

    Pripadnici navijačke grupe Tordica nisu usamljeni u tvrdnjama da iza svega stoji Srbija, odnosno srpske službe.

    Igor Štimac, bivši hrvatski fudbalski reprezentativac i selektor, na Fejsbuku je osudio ponašanje navijača, ali je istovremeno optužio doskorašnjeg predsednika Srbije Aleksandra Vučića, neke hrvatske medije i opoziciju za „organizovani napad na Hrvatsku“.

    Za te tvrdnje nije izneo nikakve dokaze.

    „Specijalni rat Vučića i domaćih izdajnika protiv Hrvatske i čista glupost Torcide!“, naslovio je Štimac podužu objavu.

    Ispade navijača Hajduka, poznatih kao ‘Tordica’, osudili su svi najviši zvaničnici Hrvatske, članice Evropske unije.

    Međutim, ima i političara iz nekih stranaka koji su stali uz navijače Hajduka.

    Među njima su čelnici desničarskog Domovinskog pokreta (DP), koja je koalicioni partner u hrvatskoj vladi.

    „Policija goni pripadnike Torcide kao zveri“, izjavio je Stipo Mlinarić, zamenik predsednika ove stranke.

    Uporedio je sadašnje postupanje policije i tokom letošnjih velikih požara na hrvatskom primorju, od kojih su neki, kako se sumnja, podmetnuti.

    „Jeste li vi znali ko je zapalio one požare koji su bili, pa je objavljeno da su to tri Kanađanina i jedna Poljakinja? Jeste li znali da su to bili pripadnici srpske nacionalnosti koji su živeli tu do 1990-ih i otišli u ‘Oluji’?

    „Zašto tad nije bila hajka? Zašto se tad nije govorilo ko je to zapalio? Zašto dvostruki kriterijumi? Zašto?“, upitao je.

    ‘Oluja’ je izraz za hrvatsku vojnu operaciju tokom rata u bivšoj Jugoslaviji kada je proterano više od 200.000 Srba.

    BBC na srpskom je od sada i na TikToku, pratite nas OVDE.

    Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]

Osobe i institucije u ovoj vesti

  • Aleksandar Vučić
  • Vlada Srbije
  • Tanjug
  • Siniša Mali
  • BBC
  • Torcida
  • Fiskalni savet
  • Index.hr
Sva imena u vestima →

Ko je s kim povezan

Dodirnite ime da otvorite njegove veze u Mreži.

Vlada SrbijeVlada SrbijeTorcidaTorcidaAleksandar VučićAleksandar VučićSiniša MaliSiniša MaliIgor ŠtimacIgor ŠtimacDanilo ŠukovićDanilo ŠukovićHajdukStipo MlinarićTanjugUEFAIndex.hrAnte StipetićFiskalni savetGlavna Pošta Srbije

Prikazano 14 najpovezanijih imena. Još 4 u Mreži.

Istraži celu mrežu vesti

Ko je u vesti

23

Osobe, institucije i njihovi izvori.

Osobe

Institucije

Organizacije

Mesta

23 od 23 · Izaberite za izvore i veze

Ko piše

2medija
2teksta
  • RTCG
  • Južne vesti

Još u fokusu

Sve vesti

Pravosuđe3. nov, 18:00

Uhapšen direktor RHMZ-a Jugoslav Nikolić EVO ŠTA MU SVE STAVLjA NA TERET, ZAJEDNO SA SAUČESNICIMA

5 medijaSrbija Danas, Vreme, Espreso.co.rs - Najbrže rastući portal u Srbiji i regionu …

Spoljna politika2. nov, 23:20

Netanjahu pozvao Vučića da ga poseti u Izraelu

10 medijaMondo, Srbija Danas, Večernje novosti …

Spoljna politika3. nov, 00:10

Tramp demantovao da će SAD napasti Iran

10 medijaSrbija Danas, Blic, Kurir …

Vesti

  • Izbori961
  • Društvo661
  • Spoljna politika526
  • Ekonomija481
  • Pravosuđe390
  • Mediji343
  • Bezbednost193
  • Politika143
  • Kosovo50

Mreža

  • Istraži mrežu
  • Osobe i institucije
  • Mreža glavne vesti

Mediji

  • Istraži medije
  • Šta mediji navode drugačije

Metod

  • Ko je prvi objavio
  • Razlike u navodima

Više izvora. Šira slika.

Istraži 3748 vesti

Kako se vesti o Srbiji šire kroz medije: ko je prvi objavio, ko je preneo, gde se izveštaji razlikuju.

Narativ

Fotografije: mediji iz čijih su članaka preuzete