
Sebastija Alzamora dobio je nagradu Lletra d'Or za najbolje delo objavljeno na katalonskom jeziku u 2025, kao i priznanje španskog Udruženja književnih kritičara i još tri nagrade za poemu Sala Avgusta.
Ovo navodi jedan izvor
Sebastija Alzamora dobio je nagradu Lletra d’Or za najbolje delo objavljeno na katalonskom jeziku u 2025, pre toga i priznanje španskog Udruženja književnih kritičara, te još tri nagrade za poemu Sala Avgusta. Pomenuo nam je tu knjigu dok smo razgovarali o romanu Bes, objavljenom u Heliksu. „Stari, prelep bioskop u Palmi, glavnom gradu Majorke. Rado sam tamo išao kao mali, život sam tu proveo. Pre sedam godina, otkrio sam da je na tom mestu bio logor. Fašisti su dovodili ljude, mučili ih i ubijali.“
Alzamora je u razgovoru o romanu Bes, objavljenom u izdanju Heliksa, pomenuo stari bioskop u Palmi, glavnom gradu Majorke, u koji je rado išao kao dete, a pre sedam godina saznao je da je na tom mestu bio logor u kome su, kako kaže, fašisti dovodili ljude, mučili ih i ubijali.
Ovo navodi jedan izvor
Sebastija Alzamora dobio je nagradu Lletra d’Or za najbolje delo objavljeno na katalonskom jeziku u 2025, pre toga i priznanje španskog Udruženja književnih kritičara, te još tri nagrade za poemu Sala Avgusta. Pomenuo nam je tu knjigu dok smo razgovarali o romanu Bes, objavljenom u Heliksu. „Stari, prelep bioskop u Palmi, glavnom gradu Majorke. Rado sam tamo išao kao mali, život sam tu proveo. Pre sedam godina, otkrio sam da je na tom mestu bio logor. Fašisti su dovodili ljude, mučili ih i ubijali.“
U Kulturnom centru Beograda traje izložba Medicinske pustinje, koja tematizuje strukturne nejednakosti u pristupu zdravstvenoj zaštiti u Srbiji, polazeći od iskustava žena iz ruralnih sredina.
Ovo navodi jedan izvor
U Kulturnom centru Beograda traje izložba Medicinske pustinje, koja „tematizuje strukturne nejednakosti u pristupu zdravstvenoj zaštiti u Srbiji, polazeći od iskustava žena iz ruralnih sredina. Nastala na osnovu etnografskog istraživanja sprovedenog tokom 2025. godine u selima Srednjobanatskog, Severnobanatskog i Zaječarskog okruga, izložba otvara pitanja dostupnosti javnih zdravstvenih usluga, nevidljivog rada potrebnog da bi se do njih došlo, kao i odnosa između pacijentkinja i zdravstvenih institucija“.
Izložba Medicinske pustinje nastala je na osnovu etnografskog istraživanja sprovedenog tokom 2025. godine u selima Srednjobanatskog, Severnobanatskog i Zaječarskog okruga, a otvara pitanja dostupnosti javnih zdravstvenih usluga, nevidljivog rada i odnosa između pacijentkinja i zdravstvenih institucija.
Ovo navodi jedan izvor
U Kulturnom centru Beograda traje izložba Medicinske pustinje, koja „tematizuje strukturne nejednakosti u pristupu zdravstvenoj zaštiti u Srbiji, polazeći od iskustava žena iz ruralnih sredina. Nastala na osnovu etnografskog istraživanja sprovedenog tokom 2025. godine u selima Srednjobanatskog, Severnobanatskog i Zaječarskog okruga, izložba otvara pitanja dostupnosti javnih zdravstvenih usluga, nevidljivog rada potrebnog da bi se do njih došlo, kao i odnosa između pacijentkinja i zdravstvenih institucija“.
Književnica Helen Mekdonald, autorka memoara J kao Jastreb (Prometej), napisala je na društvenoj mreži @hjm.bsky.social da je veoma tužna pošto je čula vest o smrti glumca ser Patrika Stjuarta, poznatog po ulogama u Zvezdanim stazama i Šekspirovom delu.
Ovo navodi jedan izvor
Nisam bila svesna da sam ser Patrika Stjuarta do sada smatrala besmrtnim. Veoma sam tužna – napisala je književnica Helen Mekdonald, autorka zapaženog memoara J kao Jastreb (Prometej), na društvenoj mreži @hjm.bsky.social, pošto je čula vest o smrti glumca za koga se obično govorilo da je u Zvezdanim stazama pravio kosmičke izlete u Šekspirovo delo.
Stručnjak za spoljnu politiku Bobi Goš zapitao se u magazinu Air Mail u čemu je tajna uživanja u najnovijim verzijama najčuvenijih britanskih TV detektiva, gledajući novu seriju o Simenonovom Megreu.
Ovo navodi jedan izvor
Gledajući novu seriju o Simenonovom Megreu, stručnjak za spoljnu politiku Bobi Goš zapitao se u magazinu Air Mail u čemu je tajna uživanja u najnovijim verzijama najčuvenijih britanskih TV detektiva. Naime, „ponovo se oživljavaju i preoblikuju, sve dok gotovo uopšte ne liče na likove kakve poznajete i volite“. Kaže da je okej Šerlok s mobilnim u ruci, jer svaka generacija ima pravo da tumači klasike, međutim, „granica se povlači kada se dira u suštinu ličnosti velikih detektiva“.Bobi Goš smatra da je okej Šerlok s mobilnim u ruci jer svaka generacija ima pravo da tumači klasike, ali da se granica povlači kada se dira u suštinu ličnosti velikih detektiva.
Ovo navodi jedan izvor
Gledajući novu seriju o Simenonovom Megreu, stručnjak za spoljnu politiku Bobi Goš zapitao se u magazinu Air Mail u čemu je tajna uživanja u najnovijim verzijama najčuvenijih britanskih TV detektiva. Naime, „ponovo se oživljavaju i preoblikuju, sve dok gotovo uopšte ne liče na likove kakve poznajete i volite“. Kaže da je okej Šerlok s mobilnim u ruci, jer svaka generacija ima pravo da tumači klasike, međutim, „granica se povlači kada se dira u suštinu ličnosti velikih detektiva“.Uz svaki navod stoje mediji koji ga prenose; navod iz jednog izvora nosi ime tog medija. Slaganje medija nije nezavisna potvrda događaja.
U ovoj analizi nisu utvrđene razlike u navodima.