Profesor krivičnog prava Pravnog fakulteta u Zagrebu Aleksandar Maršavelski otkrio je 31. oktobra da je mesecima pod pseudonimom upućivao savete studentskom pokretu u Srbiji.
Ovo navodi jedan izvor
Profesor krivičnog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu Aleksandar Maršavelski otkrio je 31. oktobra da je upravo on mesecima pod pseudonimom upućivao savete studentskom pokretu u Srbiji.
Maršavelski je pod pseudonimom „Prijetelj studenata“ mesecima objavljivao pisma i savete studentima u Srbiji u beogradskom listu „Danas“, podstičući ih na političko delovanje i predlažući formiranje stručne vlade i otvaranje prema Evropskoj uniji.
Ovu činjenicu navode
Maršavelski je profesor na Katedri za krivično pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta. Pod pseudonimom „Prijatelj studenata” mesecima je u listu „Danas” objavljivao pisma i savete studentima u Srbiji, podstičući ih na političko delovanje i predlažući im formiranje stručne vlade i otvaranje prema Evropskoj uniji.
Iznosio je konkretne političke predloge koji su se odnosili na budućnost Srbije, formiranje stručne vlade, odnos prema Evropskoj uniji i sastav Studentske liste.
Maršavelski je bio član Veća za građanski nadzor sigurnosno-obaveštajnih agencija, tela u okviru parlamentarnog nadzora hrvatskih bezbednosnih službi.
Ovu činjenicu navode
Priznanje profesora zagrebačkog Pravnog fakulteta Aleksandra Maršavelskog da je pod lažnim imenom mesecima politički savetovao studente u Srbiji izazvalo je oštre reakcije u Hrvatskoj. Posebnu težinu čitavom slučaju daje činjenica da je istovremeno bio član tela zaduženog za građanski nadzor hrvatskih obaveštajnih službi. Usledili su zahtevi za njegovu smenu, neopoziva ostavka i obraćanje hrvatskoj Sigurnosno-obaveštajnoj agenciji (SOA).
Ono što je počelo kao otkrivanje identiteta misterioznog „Prijatelja studenata“, autora pisama objavljivanih u beogradskom listu „Danas“, pretvorilo se u političku aferu u Hrvatskoj.
Profesor krivičnog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu Aleksandar Maršavelski otkrio je 31. oktobra da je upravo on mesecima pod pseudonimom upućivao savete studentskom pokretu u Srbiji.
Međutim, ubrzo se ispostavilo da nije reč samo o profesoru koji je iznosio svoje političke stavove.
Maršavelski je bio i član Veća za građanski nadzor sigurnosno-obaveštajnih agencija, tela koje deluje u okviru sistema parlamentarnog nadzora hrvatskih bezbednosnih službi.
On je pozvao i stranke SDP i Možemo!, koje su predložile Maršavelskog za člana Veća za građanski nadzor bezbednosno-obaveštajnih agencija, da se jasno izjasne o njegovom postupanju.
Maršavelski je objasnio da je svoje ime skrivao kako njegovo hrvatsko poreklo ne bi bilo iskorišćeno za diskreditovanje studentskog pokreta.
Ovo navodi jedan izvor
U autorskom tekstu objavljenom u „Danasu“, Maršavelski je objasnio da je svoje ime skrivao kako njegovo hrvatsko poreklo ne bi bilo iskorišćeno za diskreditovanje studentskog pokreta.
Maršavelski je više puta dolazio u Beograd, održavao predavanja na Pravnom fakultetu i Fakultetu političkih nauka i posećivao fakultete u blokadi.
Ovo navodi jedan izvor
Prema sopstvenom priznanju, više puta je dolazio u Beograd, održavao predavanja na Pravnom fakultetu i Fakultetu političkih nauka i posećivao fakultete u blokadi.
Maršavelski je u pismu otkrio dugogodišnje prijateljstvo sa Savom Manojlovićem, liderom pokreta „Kreni-promeni“, sa kojim se upoznao tokom studentske posete Hagu.
Ovo navodi jedan izvor
U svom pismu otkrio je i dugogodišnje prijateljstvo sa Savom Manojlovićem, liderom pokreta „Kreni-promeni“, sa kojim se upoznao tokom studentske posete Hagu.
Maršavelski je u izjavi za zagrebački „Jutarnji list“ odbacio tumačenja da je istupao u ime bilo koje institucije, objasnio da je pisma studentima sastavljao u privatnom svojstvu i potvrdio da podnosi neopozivu ostavku na članstvo u Veću.
Ovo navodi jedan izvor
Maršavelski je u izjavi za zagrebački „Jutarnji list“ odbacio tumačenja da je istupao u ime bilo koje institucije.
Objasnio je da je pisma studentima sastavljao u privatnom svojstvu i upravo zato koristio pseudonim.
U razgovoru za ovaj list poručio je da mu je namera bila da podrži borbu za pravdu u Srbiji.
Istovremeno je potvrdio da podnosi neopozivu ostavku na članstvo u Veću za građanski nadzor sigurnosno-obaveštajnih agencija.
Nakon što je javno potvrdio svoj angažman, Maršavelski je podneo ostavku na mesto člana Veća za građanski nadzor sigurnosno-obaveštajnih agencija.
Ovu činjenicu navode
Nakon što je javno potvrdio svoj angažman, podneo je ostavku na mesto člana Veća za građanski nadzor bezbednosno-obaveštajnih agencija.
Istovremeno je potvrdio da podnosi neopozivu ostavku na članstvo u Veću za građanski nadzor sigurnosno-obaveštajnih agencija.
Predsednik Odbora Hrvatskog sabora za unutrašnju politiku i nacionalnu bezbednost Ranko Ostojić potvrdio je da je od Sigurnosno-obaveštajne agencije (SOA) zatrazio informacije o slučaju radi daljeg postupanja Odbora.
Ovo navodi jedan izvor
Predsednik Odbora za unutrašnju politiku i nacionalnu bezbednost Hrvatskog sabora Ranko Ostojić potvrdio je da je od Sigurnosno-obaveštajne agencije zatražio informacije o slučaju.
Za sada nema potvrde da je protiv Maršavelskog pokrenuta bezbednosna ili krivična istraga, niti dokaza da je koristio poverljive informacije ili delovao po nalogu hrvatskih državnih institucija.
Ovo navodi jedan izvor
Samim tim, za sada nema potvrde da je protiv Maršavelskog pokrenuta bezbednosna ili krivična istraga.
Takođe, nema dokaza da je u političkom savetovanju studenata koristio poverljive informacije ili delovao po nalogu bilo koje hrvatske državne institucije.
Habijan je pozvao stranke SDP i Možemo!, koje su predložile Maršavelskog za člana Veća, da se jasno izjasne o njegovom postupanju.
Ovo navodi jedan izvor
On je pozvao i stranke SDP i Možemo!, koje su predložile Maršavelskog za člana Veća za građanski nadzor bezbednosno-obaveštajnih agencija, da se jasno izjasne o njegovom postupanju.
Navod, nepotvrđenoHrvatska stranka Most zahtevala je 4. novembra hitnu ostavku Maršavelskog i preispitivanje načina na koji je izabran u telo za nadzor obaveštajnih službi, smatrajući da angažman otvara pitanja nezavisnosti i mogućeg sukoba interesa.
Ovaj navod prenose
Hrvatska stranka Most zatražila je 4. novembra hitnu ostavku Maršavelskog i preispitivanje načina na koji je izabran u telo za nadzor obaveštajnih službi.
Iz ove stranke poručili su da javnost mora da dobije odgovor na pitanje da li je prilikom njegovog izbora bilo poznato da je politički angažovan u drugoj državi.
Most smatra da takav angažman otvara pitanja nezavisnosti, mogućeg sukoba interesa i kredibiliteta nadzora nad hrvatskim bezbednosnim aparatom.
Navod, nepotvrđenoHrvatski ministar pravde Damir Habijan ocenio je da je angažman Maršavelskog u savetovanju studenata u Srbiji veoma zabrinjavajući i neprihvatljiv, opisavši njegovu ulogu kao „aspirativnu ulogu tajnog agenta u fušu“.
Ovaj navod prenose
Hrvatski ministar pravde Damir Habijan ocenio je da je angažman profesora zagrebačkog Pravnog fakulteta Aleksandra Maršavelskog u savetovanju studenata u Srbiji veoma zabrinjavajući i neprihvatljiv.
Maršavelski je prethodno potvrdio da je savetovao studente u Srbiji, a Habijan je njegovu ulogu opisao kao „aspirativnu ulogu tajnog agenta u fušu”.
Navod, nepotvrđenoHabijan je naglasio da Maršavelski nije delovao u ime Vlade Hrvatske, već da je reč o njegovom privatnom angažmanu, i istakao da je profesor svojim postupcima dao Srbiji argument za tvrdnje da se Hrvatska meša u njena unutrašnja politička pitanja, uključujući nedavno održane izbore.
Ovaj navod prenose
Hrvatski ministar je naglasio da Maršavelski nije delovao u ime Vlade Hrvatske, već da je reč o njegovom privatnom angažmanu, koji je ocenio kao posebno problematičan imajući u vidu njegovu akademsku i javnu funkciju.
„To je rezultat njegovog apsolutno neprihvatljivog rada, pritom nesvestan odgovornosti i rezultata takvog postupanja”, istakao je ministar nakon sednice Vlade, dodajući kako je vrlo bitno da se postavi granica između akademskog postupanja njega kao profesora i njegovog levo-političkog aktivizma.
Habijan je istakao da je profesor svojim postupcima dao Srbiji argument za tvrdnje da se Hrvatska meša u njena unutrašnja politička pitanja, uključujući nedavno održane izbore.
Uz svaki navod stoje mediji koji ga prenose; navod iz jednog izvora nosi ime tog medija. Slaganje medija nije nezavisna potvrda događaja.
U ovoj analizi nisu utvrđene razlike u navodima.