Sve vesti
Foto iz članka: HRT VijestiHrvatska među pet zemalja EU-a s najvećim rastom poreznih prihoda
Pregled vesti
Zajednički tekst
Rečenice koje prenose svi mediji.
Prihodi od poreza i socijalnih doprinosa u Hrvatskoj porasli su 2025. godine za 9,3 posto, znatno više od evropskog prosjeka od 5,5 posto, podaci su Eurostata koji pokazuju i da su ukupni porezni prihodi u Evropskoj uniji dosegnuli 7.686 milijardi eura. Hrvatska je prošle godine bila među pet članica Evropske unije s najvećim rastom prihoda od poreza i socijalnih doprinosa, koji su u odnosu na 2024. godinu povećani za 9,3 posto, pokazuju najnoviji podaci Eurostata, prenosi Hina.
Riječ je o znatno većem povećanju od prosjeka Evropske unije, u kojoj su ukupni prihodi od poreza i socijalnih doprinosa porasli za 5,5 posto, odnosno za 401 milijardu eura, dosegnuvši 7.686 milijardi eura. Pritom povećanje ukupno prikupljenih prihoda ne znači nužno i povećanje poreznih stopa jer na njihovu visinu utječu ekonomski rast, zaposlenost, plaće, potrošnja i inflacija.
Slijede Mađarska sa 17,3 posto i Grčka sa 17,2 posto. U tu grupu indirektnih poreza ubrajaju se PDV, akcize, carine i drugi porezi povezani s proizvodnjom i prometom dobara i usluga.
Istovremeno, Hrvatska je među članicama s najmanjim udjelom prihoda od poreza na dohodak, dobit i imovinu prema BDP-u. Taj je udio iznosio 7,8 posto, dok je prosjek Evropske unije bio 13,2 posto.
Ceo uporedni tekst22 rečenice u više medija, 32 samo u jednom
Tekst iz 3 članka. 18 rečenica prenose svi, u 29 se razlikuju.
Prihodi od poreza i socijalnih doprinosa u Hrvatskoj porasli su 2025. godine za 9,3 posto, znatno više od evropskog prosjeka od 5,5 posto, podaci su Eurostata koji pokazuju i da su ukupni porezni prihodi u Evropskoj uniji dosegnuli 7.686 milijardi eura.
Ukupni porezni prihodi u Europskoj uniji dosegnuli su 7.686 milijardi eura.
Hrvatska je prošle godine bila među pet članica Evropske unije s najvećim rastom prihoda od poreza i socijalnih doprinosa, koji su u odnosu na 2024. godinu povećani za 9,3 posto, pokazuju najnoviji podaci Eurostata, prenosi Hina.
Veći rast samo u tri članice EU-a
Veći relativni rast poreznih prihoda zabilježen je samo u Rumuniji, gdje su povećani za 10,5 posto, Bugarskoj s rastom od 10,4 posto te Malti s 9,4 posto.
Iza Hrvatske slijedi Litvanija, u kojoj su prihodi porasli za 8,4 posto.
Još 6 rečenica, samo Index
Veći rast zabilježile su samo Rumunjska, Bugarska i Malta.
Istodobno, Hrvatska je bila druga u Europskoj uniji prema udjelu poreza na proizvodnju i uvoz u BDP-u, što pokazuje koliko se hrvatski porezni sustav oslanja na oporezivanje potrošnje.
Samo tri države imale su veći rast od Hrvatske
Prema Eurostatu, najveći rast prihoda od poreza i socijalnih doprinosa u 2025. zabilježila je Rumunjska, s povećanjem od 10.5 posto.
Slijede Bugarska s 10.4 posto i Malta s 9.4 posto.
Hrvatska je s rastom od 9.3 posto bila četvrta, dok je Litva zauzela peto mjesto s povećanjem od 8.4 posto.
Riječ je o znatno većem povećanju od prosjeka Evropske unije, u kojoj su ukupni prihodi od poreza i socijalnih doprinosa porasli za 5,5 posto, odnosno za 401 milijardu eura, dosegnuvši 7.686 milijardi eura.
Sve članice ubrale više poreza
Porezni prihodi nominalno su porasli u svim članicama EU-a, no razlike među državama pokazuju da se njihov rast odvijao različitom dinamikom.
Ukupno su dosegnuli 7686 milijardi eura, a rast su zabilježile sve članice EU-a.
Povećanje poreznih prihoda ne znači nužno da su države povećavale porezne stope.
Pritom povećanje ukupno prikupljenih prihoda ne znači nužno i povećanje poreznih stopa jer na njihovu visinu utječu ekonomski rast, zaposlenost, plaće, potrošnja i inflacija.
Hrvatska druga u EU-u po udjelu poreza na potrošnju
Hrvatska druga po udjelu poreza na proizvodnju i uvoz
Prema Eurostatu, Hrvatska je 2025. godine bila na drugom mjestu u EU-u prema udjelu poreza na proizvodnju i uvoz u odnosu na BDP, s 19 posto, odmah iza Švedske s 20,8 posto.
Oni su 2025. iznosili 19 posto BDP-a, što je drugi najveći udio u Europskoj uniji.
Veći udio imala je samo Švedska, s 20.8 posto.
Slijede Mađarska sa 17,3 posto i Grčka sa 17,2 posto.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
U tu grupu indirektnih poreza ubrajaju se PDV, akcize, carine i drugi porezi povezani s proizvodnjom i prometom dobara i usluga.
Ti podaci pokazuju da Hrvatska, u usporedbi s većinom drugih članica EU-a, znatan dio poreznih prihoda ostvaruje oporezivanjem potrošnje i gospodarskih aktivnosti.
Nizak udio poreza na dohodak, dobit i imovinu
Istovremeno, Hrvatska je među članicama s najmanjim udjelom prihoda od poreza na dohodak, dobit i imovinu prema BDP-u.
Taj je udio iznosio 7,8 posto, dok je prosjek Evropske unije bio 13,2 posto.
Niže udjele imale su Rumunija (6,4 posto), Bugarska (6,6 posto) i Mađarska (7,5 posto).
Najveći udio tih poreza prema BDP-u ima Danska, s 30,2 posto.
U cijeloj EU porastao udio prihoda od poreza i socijalnih doprinosa u BDP-u
Razlike pokazuju koliko se porezni sustavi europskih država razlikuju prema izvorima prihoda, odnosno oslanjaju li se više na oporezivanje potrošnje, dohotka ili dobiti.
Porezi i doprinosi čine 40,7 % BDP-a EU-a
Na nivou cijele Unije prihodi od poreza i socijalnih doprinosa iznosili su 40,7 posto BDP-a, što je povećanje za 0,5 postotnih bodova u odnosu na 2024. godinu.
To je povećanje od 0.5 postotnih bodova u odnosu na 2024., kada je taj udio bio 40.2 posto.
U eurozoni taj je odnos povećan, narastao je s 40,7 na 41,3 posto.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Najveće porezno opterećenje, mjereno udjelom poreza i socijalnih doprinosa prema BDP-u, zabilježeno je u Francuskoj, gdje je iznosilo 46 posto, zatim Belgiji s 44,7 posto, Danskoj s 44,3 posto i Austriji s 43,9 posto.
Slijede Belgija s 44,7 %, Danska s 44,3 % i Austrija s 43,9 %.
Italija je udjelom od 43 posto također bila iznad evropskog prosjeka.
Najmanji udio poreza i doprinosa ima Irska
Na drugom kraju ljestvice nalazi se Irska, u kojoj su prihodi od poreza i socijalnih doprinosa iznosili 22.7 posto BDP-a.
Na suprotnom kraju ljestvice nalaze se Irska sa 22,7 posto, Rumunija sa 29,3 posto, Malta sa 30,3 posto te Bugarska sa 30,6 posto.
Udio poreza i doprinosa u odnosu prema BDP-u povećan je u 19 članica EU-a, a smanjen u osam.
Najveće povećanje zabilježila je Njemačka, gdje je taj udio porastao s 40.3 posto u 2024. na 41.4 posto u 2025.
Najveći rast zabilježila je Njemačka, sa 40,3 na 41,4 posto, dok su među zemljama s najvećim povećanjima bile Malta, Španija i Francuska.
Pritom su porezni prihodi činili 87,9 posto svih prihoda koje su izvršne vlasti ostvarile u 2025. godini u EU.
Eurostat navodi da je povećanju poreznih prihoda posljednjih godina pridonio privredni oporavak, ali i inflacija te rast socijalnih doprinosa.
Još 3 rečenice, samo Index
Porezi čine gotovo 88 posto svih državnih prihoda u EU-u
Prema Eurostatu, porezi i socijalni doprinosi činili su 87.9 posto ukupnih prihoda opće države u Europskoj uniji tijekom 2025. godine.
Najveći pojedinačni udio u BDP-u imali su neto socijalni doprinosi, s 14.3 posto.
U 2025. godini socijalni doprinosi činili su 14,3 posto BDP-a Unije, porezi na dohodak, dobit i imovinu 13,2 posto, a porezi na proizvodnju i uvoz 12,9 posto.
Podaci tako pokazuju da se porezni sistemi članica EU-a znatno razlikuju, ne samo po ukupnom poreznom opterećenju nego i po tome koliko se oslanjaju na oporezivanje rada, kapitala ili potrošnje.
Hrvatska se pritom izdvaja visokim udjelom indirektnih poreza i jednim od najvećih godišnjih povećanja ukupnih poreznih prihoda u Uniji.
Još 6 rečenica, samo Index
Eurostat navodi da su rastu poreznih prihoda posljednjih godina pridonijeli gospodarski oporavak, inflacija i povećanje socijalnih doprinosa.
Posebno ističe da je rast doprinosa nastavio podupirati porezne prihode tijekom 2024. i 2025. godine.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
desk@index.hr ili klikom
Atraktivne fotografije i videe plaćamo.
Želite raditi na Indexu?