
Evropska komisija je u novom izveštaju o BiH ocenila da se zemlja sve više udaljava od evropskog puta, bez napretka u pravosuđu, borbi protiv korupcije, slobodi medija i ekonomiji, uz nazadovanje u viznoj politici.
Ovo navodi jedan izvor
Evropska komisija (EK) u novom izveštaju o Bosni i Hercegovini (BiH) ocenila je da se ta zemlja sve više udaljava od evropskog puta, uz ocenu da nema napretka u pravosuđu, borbi protiv korupcije, slobodi medija i ekonomiji, kao i da je u viznoj politici zabeleženo nazadovanje.
Izveštaj je objavljen u Briselu i obuhvata period od 1. septembra 2025. do 1. septembra 2026. godine.
Ovo navodi jedan izvor
Izveštaj, objavljen danas u Briselu, a koji su preneli sarajevski mediji, obuhvata period od 1. septembra 2025. do 1. septembra 2026. godine.
EK je istakla da vlasti u BiH javno i dalje izražavaju opredeljenost za evropske integracije, uz upozorenje o sve većem udaljavanju od evropskog puta.
Ovo navodi jedan izvor
EK je istakla da vlasti u BiH javno i dalje izražavaju opredeljenost za evropske integracije, uz upozorenje da je izveštajni period obeležilo „sve veće udaljavanje od evropskog puta“.
EK ocenjuje da je rad izvršne i zakonodavne vlasti otežavalo nepostojanje funkcionalne vladajuće koalicije i da ključne reforme vezane za EU još nisu usvojene.
Ovo navodi jedan izvor
Ocenjeno je da je rad izvršne i zakonodavne vlasti otežavalo nepostojanje funkcionalne vladajuće koalicije, a ključne reforme vezane za EU još nisu usvojene.
EK ocenjuje da je upravljanje sve više nezadovoljavajuće, da su nezavisne institucije slabe i da postoje znakovi zarobljenosti države na svim nivoima vlasti, te da većina prošlogodišnjih preporuka nije sprovedena.
Ovo navodi jedan izvor
Komisija ocenjuje da je upravljanje „sve više nezadovoljavajuće, da su nezavisne institucije slabe i da se na svim nivoima vlasti vide znakovi zarobljenosti države“, dodavši da od prošlogodišnjih preporuka većina nije sprovedena i one ostaju na snazi.
EK traži da BiH ukine bezvizne režime s Azerbejdžanom, Katarom, Kuvajtom, Turskom, Rusijom, Kinom i Vanuatuom, i da prestane sa sezonskim izuzećima za državljane Bahreina, Omana i Saudijske Arabije.
Ovo navodi jedan izvor
U delu koji se odnosi na bezvizni režim, EK traži da BiH ukine bezvizne režime s Azerbejdžanom, Katarom, Kuvajtom, Turskom, Rusijom, Kinom i Vanuatuom, te da prestane sa sezonskim izuzećima za državljane Bahreina, Omana i Saudijske Arabije.
Naglašeno je da bezvizni režimi mogu povećati rizik od nezakonitih migracija prema EU preko zapadnobalkanske rute.
Ovo navodi jedan izvor
Naglašeno je da to može povećati rizik od nezakonitih migracija prema EU preko zapadnobalkanske rute.
Pozitivno je ocenjen dolazak Fronteksa u BiH, usvajanje akcionih planova protiv trgovine ljudima, biometrijsko prikupljanje podataka u viznom postupku i potpisivanje radnog aranžmana s Eurodžastom u oktobru 2026.
Ovo navodi jedan izvor
Pozitivno je ocenjen dolazak Fronteksa u BiH, kao i da su usvojeni i akcioni planovi protiv trgovine ljudima, uvedeno je biometrijsko prikupljanje podataka u viznom postupku, a radni aranžman s Eurodžastom potpisan je u oktobru 2026.
EK je konstatovala posledice presude Miloradu Dodiku i njegovog uklanjanja s funkcije predsednika Republike Srpske, uključujući institucionalne promene i prevremene izbore za predsednika entiteta.
Ovo navodi jedan izvor
U izvešaju koji se odnosi na BiH, EK je konstatovala i posledice sudske presude Miloradu Dodiku i njegovog uklanjanja s funkcije predsednika Republike Srpske, uključujući institucionalne promene i prevremene izbore za predsednika entiteta.
Prema izveštaju, Skupština RS je u oktobru 2025. deklarativno ukinula neke zakone koje je Ustavni sud BiH već oborio.
Ovo navodi jedan izvor
Dodaje se da je Skupština RS u oktobru 2025. godine i deklarativno ukinula neke zakone koje je Ustavni sud BiH već oborio.
EK je istakla istorijski revizionizam, negiranje genocida i veličanje ratnih zločina kod dela političkih lidera, naročito u RS, posle smrti Ratka Mladića, i takve slučajeve ocenila kao fundamentalno nespojive s vrednostima EU.
Ovo navodi jedan izvor
EK je posebno istakla istorijski revizionizam, negiranje genocida i veličanje ratnih zločina kod dela političkih lidera, naročito u RS, posle smrti haškog osuđenika Ratka Mladića.
Navedeno je da su na njegovoj sahrani u Beogradu bili lideri i političari iz RS, što je, kako se navodi, izazvalo snažne reakcije u zemlji i regionu.
EK takve slučajeve ocenjuje kao „fundamentalno nespojive s vrednostima EU“.
Visoki predstavnik Kristijan Šmit je u maju 2026. najavio ostavku, a u junu je njegov zamenik Luis Krišok imenovan za vršioca dužnosti do imenovanja novog visokog predstavnika.
Ovo navodi jedan izvor
U izveštaju je istaknuto i da je visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit u maju 2026. najavio ostavku, a da je u junu njegov zamenik Luis Krišok imenovan za vršioca dužnosti do imenovanja novog visokog predstavnika.
U delu o opštim izborima održanim 4. oktobra, EK je prenela preliminarne nalaze OEBS/ODIHR-a da je konkurencija bila stvarna i da je izborni dan protekao uredno, uz prvu upotrebu novih izbornih tehnologije u celoj zemlji, ali i tehničke poteškoće, složene procedure glasanja i brojanja i probleme s tajnošću glasanja.
Ovo navodi jedan izvor
U delu koji se odnosi na opšte izbore održane 4. oktobra, EK je prenela preliminarne nalaze posmatračke misije OEBS/ODIHR-a, navodeći da je konkurencija bila stvarna, a izborni dan protekao je uredno.
Dodaje se da su prvi put u celoj zemlji korišćene nove izborne tehnologije, kao i da su posmatrači zabeležili tehničke poteškoće, složene procedure glasanja i brojanja, kao i probleme s tajnošću glasanja.
Parlamentarna skupština BiH je u poslednjih godinu dana usvojila samo 12 zakona, od čega pet po hitnoj proceduri, a BiH više od dve i po godine posle odluke o otvaranju pregovora nema glavnog pregovarača.
Ovo navodi jedan izvor
U izvešataju se ističe da je Parlamentarna skupština BiH u poslednjih godinu dana usvojila samo 12 zakona, od čega pet po hitnoj proceduri, kao i da BiH ni više od dve i po godine posle odluke o otvaranju pregovora nema glavnog pregovarača.
Zbog kasnog podnošenja Reformske agende (usvojene u septembru 2025, bez potpisanih sporazuma o Instrumentu i zajmu), BiH je smanjena indikativna alokacija za 10 odsto, pa može dobiti do 976,6 miliona evra u kreditima i grantovima; grejs period za prvu tranšu reformi ističe krajem 2026. i ako uslovi ne budu ispunjeni, BiH će izgubiti ta sredstva.
Ovo navodi jedan izvor
U izveštaju se dalje navodi da je BiH Reformsku agendu usvojila u septembru 2025, ali da još nije potpisala i ratifikovala sporazume o Instrumentu i zajmu, niti imenovala koordinatora.
„Zbog kasnog podnošenja agende zemlji je skraćen rok sprovođenja i smanjena indikativna alokacija za 10 odsto, pa BiH sada može dobiti do 976,6 miliona evra u kreditima i grantovima“, stoji u izveštaju.
EK je upozorila da grejs period za prvu tranšu reformi ističe krajem 2026 godine, a da ako do tada pravni okvir i uslovi ne budu ispunjeni, BiH će izgubiti ta sredstva.
Uz svaki navod stoje mediji koji ga prenose; navod iz jednog izvora nosi ime tog medija. Slaganje medija nije nezavisna potvrda događaja.
U ovoj analizi nisu utvrđene razlike u navodima.