
Prosečna cena novogradnje iznosila je 3.247 evra po kvadratu, dok je cena starogradnje bila 3.201 evro po kvadratu.
Rečenice koje prenose svi mediji.
Prosečna cena novogradnje bila je 3.247, a starogradnje 3.201 evro po kvadratu.
Tekst iz 2 članka. 1 rečenicu prenose svi, u jednoj se razlikuju.
Coreside, brokersko-konsultantska kompanija za nekretnine koja posluje u okviru kompanije Marera, predstavila je izveštaj o tržištu stanova i stanogradnje u Beogradu za prvo polugodište 2026. godine.
Nalazi pokazuju da je tržište zadržalo stabilan nivo prodaje, uz nastavak rasta kreditnog finansiranja i pomeranje tržišta ka višim cenovnim segmentima.
U prvih šest meseci 2026. godine u Beogradu je prodato 8.538 stanova, 1,1% više nego u istom periodu prethodne godine, dok je prosečna realizovana cena iznosila 3.219 evra po kvadratnom metru.
Prosečna cena novogradnje bila je 3.247, a starogradnje 3.201 evro po kvadratu.
Kreditno finansiranje nastavlja da dobija na značaju – 40% kupovina stanova u prvom polugodištu realizovano je uz pomoć kredita, u odnosu na 23% u istom periodu 2023. godine.
„Podaci za prvo polugodište pokazuju da je beogradsko tržište stanova ušlo u zreliju fazu.
Prodaja se održava na stabilnom nivou, a sve veći broj kupaca odlučuje se za kupovinu uz kredit, što govori o poverenju u tržište i dugoročnu vrednost nekretnina.
Istovremeno, kupci su sve zahtevniji kada je reč o lokaciji i kvalitetu projekta.
U takvim okolnostima, prednost će imati projekti koji kvalitetom i pouzdanošću opravdavaju ulaganje i dugoročno poverenje kupaca”, izjavio je Bojan Ljubičić, direktor real estate portfolija u kompaniji Marera.
Viši cenovni segmenti sve zastupljeniji
Jedna od izraženijih promena jeste strukturno pomeranje tržišta ka višim cenovnim rangovima.
Stanovi sa cenom iznad 3.000 evra po kvadratnom metru činili su 40% ukupne prodaje u prvom polugodištu 2026, u odnosu na svega 6% u 2021. godini.
Istovremeno, udeo stanova u rasponu od 1.001 do 2.000 evra smanjen je sa 57% na 19%, dok je segment od 2.001 do 3.000 evra predstavljao najzastupljeniji pojedinačni cenovni rang sa 38% učešća.
Nova ponuda i razvoj tržišta
Buduću ponudu oblikuje više od 30 velikih stambenih projekata obuhvaćenih analizom, ukupne površine oko 4,1 milion kvadratnih metara, sa planiranim završetkom do 2030. godine.
Novi Beograd i Beograd na vodi ostaju vodeća razvojna središta, uz širenje velikih projekata na Palilulu i Čukaricu.
U prvih šest meseci izdato je 1.244 građevinske dozvole za stambene objekte, 16% više nego prethodne godine, dok je odobrena stambena površina smanjena za 19%, što ukazuje na promenu strukture i prosečne veličine projekata.
Građevinsko zemljište takođe dobija sve veći značaj: broj kupoprodaja građevinskih parcela u Beogradu gotovo je utrostručen u odnosu na 2015. godinu, paralelno sa rastom građevinske aktivnosti i broja završenih stanova.
Na tržištu zakupa nije bilo većih promena.
Prema proceni Coreside tima, zakupnine su ostale relativno stabilne, uz manje korekcije na pojedinim lokacijama, dok najviše nivoe i dalje beleže atraktivne i premium zone.
Izveštaj je zasnovan na podacima Narodne banke Srbije, Republičkog geodetskog zavoda i Republičkog zavoda za statistiku, dopunjenim analizama i uvidima Coreside tima.
Kompletan izveštaj je dostupan na linku: RESIDENTIAL REPORT H1 2026
Coreside je brokersko-konsultantska kompanija za nekretnine koja pruža podršku klijentima u oblasti transakcija i investicija, procena i istraživanja, upravljanja projektima, razvojnog konsaltinga i tržišta kapitala.
Kompanija posluje u segmentima stambenih, poslovnih, maloprodajnih i industrijskih nekretnina.
Više informacija dostupno je na: coreside.rs
Pred nastupajuću zimsku sezonu, troškovi grejanja i električne energije predstavljaju jedno od najvećih opterećenja za kućni budžet građana Srbije.
2026. Prosečna cena novogradnje bila je 3.247, a starogradnje 3.201 evro po kvadratu.
Međutim, primenom adekvatne termoizolacije i zameni stolarije, mesečni računi za energiju u starim kućama i zgradama mogu se saseći za trećinu, pa sve do neverovatnih 70 procenata.
O tome kako pravilno izolovati objekat, koje materijale izabrati i kako se prijaviti za državne subvencije i projekte energetske sanacije, za "Blic" govori Dušan Korunovski, inženjer arhitekture i sekretar Udruženja mineralnih vuna Srbije.
Najveći potrošači toplotne energije u Srbiji jesu višeporodične stambene zgrade i kuće građene sredinom prošlog veka.
- U objektima koji su građeni 50-ih i 60-ih godina energija je bila jeftina, a gradilo se ubrzano kako bi se smestilo stanovništvo koje se doseljavalo u gradove.
Kvalitet gradnje tih objekata je izuzetno loš, fasade se kruni, a izolacija praktično ne postoji.
U takvim zgradama dobrom izolacijom fasade, krova i zamenom stolarije moguće je u proseku uštedeti čak polovinu potrošene energije, dok kod najlošijih objekata uštede idu i do 70 odsto - objašnjava Korunovski.
Građanima i stambenim zajednicama u Srbiji na raspolaganju su konkretni programi podrške i subvencija za energetsku sanaciju.
- Model ESCO projekta je izuzetno povoljan za stanare.
Izolaciju i rekonstrukciju finansira toplana, a stanari investiciju otplaćuju kroz redovne račune za grejanje u periodu do 10 godina, bez povećanja cene samog računa.
Nakon otplate perioda finansiranja, računi za grejanje drastično padaju, čime se direktno štede kućni budžeti, ali i smanjuje uvozna zavisnost države koja uvozi ugalj iz Indonezije i struju iz EU - ističe sagovornik.
Prilikom izbora materijala za izolaciju fasada i krovova, stručnjaci naglašavaju da treba voditi računa i o protivpožarnoj zaštiti.
2026. Poruke iz Brisela najavljuju podršku reformama.
Sagovornici NIN-a objašnjavaju šta bi moglo da ubrza evropski put Srbije posle izbora.
2026. RIK je odredio da se izbori ponove na mestima na kojima je glasanje poništeno ili rezultati nisu mogli da se utvrde.
2026. Na evidenciji službi za zapošljavanje u oktobru bilo je 654.000 slobodnih radnih mesta, što je 31.000 više nego godinu dana ranije.
2026. Deficit iznosi 6,58 milijardi dolara (6.576,3 miliona dolara), što čini smanjenje od sedam odsto u odnosu na isti period prethodne godine.
2026. Kompanija je smanjila dugovanja prema bankama, dok je u strateške projekte uložila 19,2 milijarde dinara.
2026. Bez novih dozvola ne bi bili obuhvaćeni nastavak rada NIS-a, pregovori o promeni vlasništva i transport sirove nafte.