Pregled vesti
Zajednički tekst
Nijednu rečenicu ne prenose bar dva medija; svaki tekst je napisan za sebe.
Ceo uporedni tekst68 samo u jednom
Tekst iz 2 članka. Nijednu rečenicu ne prenose svi.
Još 68 rečenica koje prenosi samo po jedan medij
Radomir Saičić, kandidat na Studentskoj listi, izjavio je da je više desetina stručnjaka, eksperata u pojedinim oblastima, radilo na sastavljanju Studentskog programa, elaborata koji na više od 1.200 stranica opisuje način na koji će Studentska lista "ove probleme rješavati, obnoviti institucije sistema i ostvariti napredak na svim poljima".
Kako kaže, Studentska lista će ovo ostvariti kroz rad Narodne skupštine Srbije.
Radomir Saičić redovni je profesor Hemijskog fakulteta u Beogradu i redovni član Srpske akademije nauka i umjetnosti, rođen u Beogradu 1961. godine.
Nakon ubjedljive pobjede na izborima rekao je da se o formiranju Vlade Srbije svakako razmišlja.
– Njenom formiranju prethodit će verifikacija izborne volje i konstitutivna sjednica Skupštine, poslije čega će u zakonskom roku biti formirana nova vlada.
Cilj nam je svakako da cijeli ovaj proces ne traje predugo i da se ne iscrpljuje do krajnjih zakonskih granica, ali ovom poslu pristupamo u isto vrijeme odgovorno i bez brzopletosti.
Zaista, između 250 kandidata i većeg broja vanjskih saradnika za različite oblasti, neće biti teško izabrati stručne ljude koji će najbolje voditi zemlju.
Cijela Studentska lista ima zajedničke interese o kojima je već bilo riječi: vladavina prava, borba protiv korupcije, oslobađanje medija, ekonomski razvoj i još mnogo toga, tako da se tu ne očekuju trzavice – kazao je Saičić u intervjuu za današnji NIN.
Otkrio je i koji će biti prvi koraci u borbi protiv korupcije.
– Institucionalne promjene na vrhu mafijaške hobotnice su prvi korak, preduvjet za sve naredne.
Zatim otvaranje ugovora za javnost.
Važno je da se i samo tužilaštvo uključi, jer ima odgovornost i taj zadatak, kao jedna od grana vlasti.
Slijedi oduzimanje nelegalno stečene imovine koja bi prije toga bila zamrznuta do okončanja procesa za koje se nadamo da će biti brzo rasvijetljeni jer novac je uvijek ostavljao svoj trag.
Bliži se godišnjica pogibije 16 žrtava pada nadstrešnice u Novom Sadu.
Prvi i najvažniji od inicijalnih studentskih zahtjeva bio je istraga i krivično gonjenje odgovornih – poručio je Saičić za NIN.
Objasnio je i zbog čega je nedavno ušao u politiku.
– Kao što u ratu, kada se proglasi mobilizacija, svi (privremeno) ostavljamo svoja građanska zanimanja, oblačimo uniformu i borimo se protiv neprijatelja kao vojnici i oficiri, tako sam i ja preuzeo svoju ulogu u ovoj borbi studentskog pokreta koji je svoju političku artikulaciju ostvario formiranjem Studentske liste.
Ja sam rezervni oficir, pa kada se rat završi, namjeravam skinuti uniformu i vratiti se svojim redovnim aktivnostima univerzitetskog profesora i istraživača.
Ali treba još dosta toga uraditi do demobilizacije – poručio je Saičić.
Borba za slobodu, istinu i pravdu
Izdvojio je tri najvažnija cilja Studentske liste.
– Teško ih je rangirati po značaju jer je svaki od ciljeva Studentske liste neophodan za normalan život građana Srbije.
Ipak, ako bih morao u tri riječi sažeti svoj pokretački motiv, to bi bila borba za slobodu, istinu i pravdu.
Godinama smo robovali korumpiranoj vlasti, koja nas je podjarmila urušavajući sve institucije sistema.
Oslobađanjem pravosudnog sistema vratit ćemo pravdu, oslobađanjem sistema informisanja ponovo će se čuti istina u javnom prostoru koji je godinama bio ispunjen klevetama i govorom mržnje.
Stalo mi je ne do puke promjene vlasti, već do uspostavljanja jednog zdravog sistema vrijednosti – poručio je Saičić.
Udisati čist zrak, piti bistru vodu i jesti zdravu hranu
Na pitanje da li je politička zajednica moguća bez ideološkog jedinstva i potiskivanja suštinskih neslaganja, Saičić odgovara da "svi želimo udisati čist zrak, piti bistru vodu i jesti zdravu hranu".
– To određuje naš stav prema poljoprivredi, ekologiji i rudarstvu, nezavisno od ideoloških opredjeljenja.
Želimo državu u kojoj će svi biti jednaki pred zakonom, u kojoj će se posao dobijati prema stručnosti, a ne prema stranačkoj pripadnosti, u kojoj će pacijent biti u centru pažnje zdravstvenog sistema, a učenik predstavljati svrhu postojanja obrazovnog sistema.
U kojoj će univerzitet biti izvor znanja, obrazovanja, naučno-tehnološkog razvoja, privrednog napretka, kvalifikovanog donošenja političkih odluka, kulturnog razvoja i umjetničkog stvaralaštva...
Vjerujem da ćemo složno raditi na ostvarenju ovih ciljeva.
Naravno, ima pitanja o kojima imamo različite, pa i sasvim suprotne stavove.
Treba pokazati razum, sačiniti listu prioriteta, pragmatično staviti težište na ono što nas spaja, a ne na ono što nas dijeli.
Vremenom, kako se ovi ciljevi budu ostvarivali, a naše međusobno povjerenje učvršćivalo, stvorit će se uvjeti za demokratski dijalog o spornim pitanjima.
Vjerujem da će racionalnost prevladati ideološku ostrašćenost – navodi Saičić.
Kandidat Studentske liste otkrio je i koje su to crvene linije gdje se povlači granica između pragmatičnog političkog kompromisa neophodnog za napredak države i kompromisa koji narušava temelje političkog angažmana.
– Ogroman uspjeh studentskog pokreta proizlazi iz neiscrpne energije koja je pratila borbu studenata za temeljne vrijednosti.
Veliku ulogu u tome imali su ideali, uvjerenje da je moguće izgraditi pravedno društvo, bolji svijet.
Nekome je to moglo izgledati naivno, nezrelo, bez uporišta u dosadašnjem političkom iskustvu, ali studenti su uspjeli!
2026. Mirno i autoritativno Saičić govori za NIN o izbornoj pobedi Studentske liste i izazovima koji je očekuju u narednom periodu.
Ako se politika svede na puku "umjetnost mogućeg", politički akteri neće imati energiju potrebnu za suštinske promjene.
Ne smijemo zaboraviti, niti iznevjeriti osnovne vrijednosti i ciljeve koje smo na početku postavili.
Također, sve što radimo mora biti u interesu društva i države, a ne pojedinca i lične koristi.
Kada se tako radi, neophodan balans između mogućeg i poželjnog bit će lakše uspostavljen, a riječ kompromis imat će značenje racionalnog dogovora, a ne kompromitovanja – poručio je Saičić.
Kako kaže, parlamentarna demokratija daje odgovor na pitanje kako razriješiti napetost između demokratske volje građana i autoriteta stručnog znanja jer "odluke donose stručni ljudi izabrani demokratskim procesom".
– Problemi nastaju kada se ova institucija zloupotrijebi, što je bio slučaj u prethodnom periodu.
Vjerujem da će budući rad Skupštine, ipak, imati jednu specifičnost koja će se ogledati u tijesnoj saradnji poslanika sa studentskim pokretom.
Narodni poslanici su birani prema svom integritetu i znanju; podsjećam da među njima ima 160 doktora nauka, što bi trebalo biti garancija stručnosti.
U Narodnoj skupštini odluke će donositi poslanici, ali uz konsultacije s predstavnicima studenata, u tijesnoj saradnji s njima – naveo je Saičić.
2026. Mirno i autoritativno Saičić govori za NIN o izbornoj pobedi Studentske liste i izazovima koji je očekuju u narednom periodu.
2026. Nije samo smena vlasti istorijski detalj, već i brojne političke posledice koje su neočekivane i do sada uglavnom retko viđene u Srbiji.
2026. Društvena klima nakon vanrednih parlamentarnih izbora u Srbiji, održanih 25. oktobra 2026, obeležena je istorijskim političkim preokretom.
2026. "Jasno i nedvosmisleno poručujem: sa naše strane ne postoji nikakva opstrukcija, niti će je biti."
2026. "Očekujem da će Studentska lista vremenom morati da preraste u jednu ili možda više političkih organizacija."
2026. "Srpska napredna stranka ima jednu neobičnu osobinu: da udavi sve svoje partnere.
Nijedan partner SNS-a nije politički preživeo."
2026. Broj domaćih kompanija koje posluju u oblasti poljoprivrede i prerađivačke industrije na listi „Sto naj“ preduzeća u 2025. je svega pet.
2026. Vremenom počinjemo da usvajamo pogled onoga ko nas nadzire.
Dok nešto radimo, istovremeno zamišljamo kako taj postupak izgleda nekome drugom
2026. "Stariji, okrenuo sam se onome sa čim sam i počeo.
Verujem da su kadre da promene stvari u čoveku i u svetu."
2026. Pola veka kasnije, turisti sa gotovo svih meridijana dalaze u Filadelfiju da trče uz sedamdeset dva stepenika ispred Muzeja umetnosti...
2026. Svet ulazi u decenije strukturisane nestašice u kojima prirodni resursi, proizvodni lanci i kontrola uskih grla zamenjuju slobodno tržište.
2026. Odvajkada su velike sile (i one nešto manje) nastojale da nametnu sopstvene sfere uticaja svim sredstvima, političkim, ekonomskim i vojnim.
2026. Lobanovski je izgradio tri izuzetna tima Dinamo Kijeva u razmaku od nešto više od decenije i bio je apsolutno dominantan na domaćem terenu.
2026. Sa komunistima, vidi se, nije bilo šale.
Ja sam, recimo, prkosno demonstrirajući svoja uverenja, na slavi kod dede odbijao da se prekrstim.
