ARD - Političke nepoznanice poslije trijumfa Studentske liste

Ovdje je naš blog i izbornom danu u Srbiji 25. oktobra 2026. godine.

Antonijević: Poruka je da Srbija ima demokratsku tradiciju

Povjerenik za zaštitu ravnopravnosti Milan Antonijević ocijenio je da su rezultati izbora i način na koji je protekao izborni proces pokazali demokratski potencijal Srbije.

Naveo je da su građani u velikom broju izašli na birališta, uglavnom mirno, i da očekuje nastavak reformi i jasnije odgovore na važna politička pitanja.

"Na ovaj način je zaista poslata jasna poruka: Srbija ima svoju demokratsku tradiciju, ima ono što je i pokazala večeras, i od vladajuće stranke i od onih koji su učestvovali u cijelom procesu glasanja“, rekao je Antonijević.

Istakao je da od nove vlade očekuje nastavak reformi i jasnije odgovore na pitanja koja su bila važna tokom predizborne kampanje, posebno u oblasti vladavine prava, ali i u vezi sa spoljnopolitičkim izazovima i odnosima sa Kosovom i Metohijom, Rusijom, Sjedinjenim Američkim Državama i Kinom.

Govoreći o porukama o mogućim osvetama nakon izbora, Antonijević je naglasio da takve najave moraju da budu vraćene u pravne okvire.

"Ovo nije trenutak u kome imamo neku kriznu situaciju, već, naprotiv, imamo jednu odgovornu stranku koja je priznala rezultate i samim tim ulazimo u jedan period možda i tog jedinstva o kome smo i govorili", rekao je Antonijević.

Saičić - Velika pobjeda nosi veliku odgovornost

Akademik i kandidat na Studentskoj listi Radomir Saičić je tokom slavlja u izbornom štabu, nakon pobjede ove liste na izborima, poručio da se večeras čuje glas slobode, te da su građani Srbije pokazali da nijedna prepreka nije veća od njihove volje.

"Da nijedan strah nije jači od njihove hrabrosti i da nijedna sila ne može zauvijek nadjačati narod koji je odlučio da uzme svoju sudbinu u svoje ruke", poručio je Saičić.

Kako je dodao, gotovo svaki građanin Srbije, bilo u svojoj zemlji ili daleko od nje, dao je svoj glas i pokazao da mu je stalo "do budućnosti ove zemlje".

"Ova pobjeda nije ničiji lični trofej, ona pripada svima nama.

Ali draga Srbijo, velika pobjeda sa sobom nosi i veliku odgovornost - zato pozivamo sve građane da pobjedu proslave mirno, dostojanstveno i ponosno i da ne nasijedaju na provokacije", kazao je Saičić.

Crta: Studenti 51,47 odsto, Vučić 40,42 odsto

Studentska lista osvojila je 51,47 odsto glasova, saopštio je večeras programski direktor Crte, Raša Nedeljkov.

Lista "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" osvojila je 40,42 odsto.

Kako je Nedeljkov rekao, nijedna druga izborna lista nije prešla cenzus, osim manjinskih.

Nedeljkov je rekao da građani imaju pravo da slave, ali pozvao sve da to rade dostojanstveno.

Prvi na listi Ujedinjena Srbija Aleksandar Vučić je izjavio u izborno štabu poslije zatvaranja biračkih mjesta da nemaju konačne rezultate, ali da je jasno na osnovu stratifikovanog uzorka, da su izbore izgubili.

„Nemamo još konačne rezultate.

Na osnovu stratifikovanog uzorka jasno je da smo ove izbore izgubili.

Pobedila je studentsko-blokaderska lista, imaće između 135 i 140 mandata, mi oko 105“, rekao je Vučić.

Naveo je da druge liste nisu ušle u Skupštinu, ali je potom dodao da su mandate eventualno osvojile pojedine manjinske liste.

„Ušli su vojvođanski Mađari sa tri mandata i sa jednim mandatom Albanci i, mislim, SDA.

Nemojte me držati za reč“, kazao je Vučić.

ARD: Velika izlaznost i optužbe za manipulaciju

Šta njemački javni servis ARD piše o izbornom danu u Srbiji: Dugački redovi ispred biračkih mjesta u Srbiji, mnogi ljudi žele promjene.

Studentski pokret se na parlamentarnim izborima uzda u uspjeh.

Međutim, i predsjednik Vučić ima ubijeđene pristalice.

2026. Studentska lista osvojila je 52,71 odsto glasova i apsolutnu većinu u Skupštini.

Na osnovu izveštaja RIK, mandati narodnih poslanika se potvrđuju na prvoj sednici Narodne skupštine.

samo Danas

Prvu sednicu saziva predsednik Narodne skupštine iz prethodnog saziva.

samo Danas

Prvoj sednici, do izbora predsednika parlamenta, predsedava najstariji narodni poslanik (predsedavajući), a u radu mu pomaže po jedan, najmlađi, poslanik sa četiri izborne liste koje su dobile najveći broj poslaničkih mandata i generalni sekretar Narodne skupštine.

Cijeli tekst je OVDJE.

RIK - Zvanični i nezvanični rezultati

Predsjednik Republičke izborne komisije (RIK) Vladimir Dimitrijević izjavio je na konferenciji za medije da je zakonom propisano da rezultate glasanja utvrđuju birački odbori na svim biračkim mjestima i to za svaku izbornu listu.

"Nakon popunjavanja zapisnika o radu o rezultatima glasanja na biračkom mjestu, članovi biračkog odbora ih predaju lokalnoj izbornoj komisiji i vrši se skeniranje ovih zapisnika i njihova statistička obrada.

Nakon toga se odmah objavljuju na veb prezentaciji Republičke izborne komisije, počev od podataka sa prvog obrađenog biračkog mjesta, pa sve do objavljivanja ukupnih rezultata izbora", rekao je Dimitrijević.

Prema njegovim riječima, unos prvog zapisnika očekuje se oko 21:15.

Dodao je da to znači da se neće čekati da budu obrađena sva biračka mjesta, već će rezultati biti dostupni sukcesivno, kako podaci budu pristizali, unošeni u sistem i prolazili propisanu statističku obradu i logičko-računsku kontrolu.

"I ovo su zvanični preliminarni rezultati, za koje je potrebno određeno vrijeme, iz prostog razloga što je neophodno vrijeme da se na biračkom mjestu prebroji, utvrde rezultati i kasnije unesu u sjedište lokalnih izbornih komisija", rekao je on.

Dimitrijević je naveo da će podnosioci izbornih lista, imajući u vidu da na biračkim mjestima imaju svoje predstavnike koji će putem mobilne komunikacije javljati rezultate i prwije nego što se zvanično obrade, imati nezvanične rezultate znatno ranije.

U nastavku je blog u kojem smo pratili atmosferu tokom izbornog dana, izvještavali o izlaznosti i konferencijama za novinare.

Prvi pobjednik ovih izbora je - rekodrna izlaznost.

Biračka mjesta u Srbiji se polako zatvaraju.

Ukoliko se neko zatekne na biračkom mjestu ili neposredno ispred prilikom zatvaranja, odnosno do 20 časova, biće mu omogućeno da glasa.

RIK - Očekujemo uspješan završetak izbornog dana

Predsjednik Republičke izborne komisije (RIK) Vladimir Dimitrijević izjavio je na konferenciji za medije u 19 časova da se glasanje polako privodi kraju.

Na pitanje novinara da prokomentariše nekoliko incidenata širom Srbije tokom izbornog dana, Dimitrijević je odgovorio da se navedeni incidenti pretežno dešavaju van biračkih mjesta i da je za njih nadležan MUP.

Podsjetio je da svi oni koji smatraju da su oštećeni u izbornom procesu imaju mogućnost zaštite izbornog prava.

Na pitanje da prokomentariše postavljanje ograda u blizini RIK-a, čime je zatvoren pristup toj instituciji, Dimitrijević je odgovorio da je to u nadležnosti MUP-a i da pretpostavlja da je to urađeno na osnovu procjena u odnosu na iskustva nekih prošlih izbora.

Cesid - do 19 časova glasalo je 67,6 odsto birača

Prema procjeni Ipsosa i Cesida, do 19 časova glasalo je 67,6 odsto birača.

Na prethodnim izborima, do 19 časova izlaznost je bila 55,9 odsto birača.

Prema najnovijem presjeku RIK-a, do 18 časova glasalo je 64,89 procenata od ukupnog broja birača.

RIK u 17h - glasanje se sprovodi redovno

"Redovno se sprovodi glasanje, na osnovu izvještaja lokalnih izbornih komisija i biračkih odbora.

Bilo je manjih incidenata, nepravilnosti, to su birački odbori riješili.

Tamo gdje nisu uspjeli da riješe, bio je obaviješten MUP, koji je adekvatno reagovao i glasanje se nastavilo nesmetano", izjavio je predsjednik Republičke izborne komisije Vladimir Dimitrijević na konferenciji za medije u sjedištu RIK-a u 17 časova.

"Za sva dešavanja van biračkog mjesta, inače, za koje birački odbor nije nadležan, prema informacijama nadležnih organa, MUP i tužilaštvo preduzimaju sve neophodne mjere, a takođe i pozivaju građane i ovom prilikom da se uzdrže od svih nedozvoljenih aktivnosti i van biračkog mjesta", rekao je Dimitrijević.

Sa lica mjesta: Dizeldorf

Srpska dijapsora glasa i u Njemačkoj.

Evo šta su rekli za DW dok su u Dizeldorfu čekali u redu za glasanje

Ipsos, Cesid: Do 17 časova glasalo 60,8 odsto birača

Prema projekciji Ipsosa i Cesida, do 17 časova glasalo je 60,8 procenata birača.

Na prethodnim izborima, u istom periodu izlaznost je bila 47,2 odsto birača.

Crta: Izlaznost do 16 časova 56,4 odsto

Do 16 sati na vanredne parlamentarne izbore izašlo je 56,4 odsto građana s pravom glasa (margina greške +/- 0.9), saopštila je posmatračka misija Crta i podsjetila da je izlaznost do 16 sati na izborima 2023. bila znatno niža, tj. 42,1 odsto.

Do 16 sati na glasanje je izašlo 56.4 odsto građana #Izbori2026 pic.twitter.com/hPSA2Aj4Fk

samo RTCG

Kako je saopšteno, osim visoke izlaznosti, nastavlja se i bilježenje velikog broja nepravilnosti, a sve je više i nasilnih incidenata van biračkih mjesta.

Cesid: Više od 200 prijava nepravilnosti do 14 sati

Cesid objavio je da je do 14 časova primio više od 200 prijava mogućih nepravilnosti tokom izbornog dana.

Među najčešće evidentiranim problemima su fotografisanje glasačkih listića, porodično i grupno glasanje, poteškoće u radu biračkih odbora i problemi u vezi sa identifikacijom i evidentiranjem birača.

Više od 200 prijava nepravilnosti do 14 časova: problemi sa tajnošću glasanja, biračkim spiskovima i radom biračkih odbora 👇https://t.co/rMzwOJdOBQ

samo RTCG

Dodaje se da posebno zabrinjavaju i prijave o otežanom ili onemogućenom pristupu posmatrača biračkim mjestima.

Među prijavama su i one koje se odnose na probleme sa izbornim materijalom, neslaganja među članovima biračkih odbora, poteškoće sa opremom i privremeni prekidi glasanja.

Zabilježeni su i slučajevi privremenog prekida glasanja nakon sukoba ili spornih situacija, navedeno je u saopštenju.

Dok građani Srbije stoje u dugačkim redovima kako bi glasali na vanrednim parlamentarnim izborima, upitali smo ih koja je njihova poruka pobjedničkoj listi.

Nastavljen trend rekordne izlaznosti

Izlaznost na vanrednim parlamentarnim izborima u Srbiji danas do 14.00 sati bila je 46,53 odsto, saopštio je v.d. direktora Republičkog zavoda za statistiku Branko Josipović na konferenciji za novinare u Republičkoj izbornoj komisiji.

Na prethodnim parlamentarnim izborima održanim 17. decembra 2023. izlaznost do 14 časova iznosila je 32,38 odsto.

Prema procjeni IPSOS-a i Cesida na 87,5 odsto obrađenog uzorka, do 14 časova glasalo je 46,4 odsto birača.

Na izborima 2023. godine do 14 časova glasalo je 32,2 odsto birača.

RIK - do 12 sati glasalo 34,55 odsto

Do 12 časova glasalo je 34,55 procenata od ukupnog broja upisanih birača, saopštio je RIK na trećoj konferenciji za novinare.

Na prethodnim parlamentarnim izborima održanim 2023. izlaznost do 12.00 časova iznosila je 21,33 odsto.

Evo šta naša Iva Manojlović javlja iz Beograda

Specijalni koordinator OEBS-a odgovoran za vođenje posmatračke misije OEBS-a na izborima u Srbiji Žil Bom izjavio je da je interesovanje građana za glasanje na današnjim izborima vrlo veliko i izrazio nadu da će izborni dan proteći mirno.

Baum je, na konferenciji za novinare u Beogradu rekao da oko 70 članova delegacije OEBS-a učestvuje u posmatranju izbora u Srbiji i raspoređeni su širom zemlje.

Dvije najveće liste koje su se kandidovale na parlamentarnim izborima u Srbiji prihvatiće rezultate, izjavio je Žil Bom, koji je to zaključio na osnovu sastanaka sa učesnicima izbora održanih prethodnog dana.

Prema procjeni IPSOS-a i Cesida na 93,7 odsto obrađenog uzorka, do 11 časova glasalo je 27,3 odsto birača.

Na izborima 2023. godine do 11 časova glasalo je 15,1 odsto birača.

Nepravilnosti na biračkim mjestima

Centar za slobodne izbore i demokrataiju (CeSid) saopštio je da je, na osnovu informacija dobijenih od posmatrača, zaključno sa 9.00 uočio više od 70 nepravilnosti na biračkim mjestima.

Posmatrači CeSida raspoređeni su na reprezentativnom uzorku od 750 biračkih mjesta širom Srbije.

U saopštenju je navedno da zabilježeni slučajevi obuhvataju poteškoće prilikom otvaranja biračkih mjesta, probleme sa izbornim materijalom i identifikacijom birača, povrede tajnosti glasanja, prekide u radu biračkih mjesta, kao i incidente među članovima biračkih odbora i biračima.

Među prvim prijavama nalaze se kašnjenja sa otvaranjem biračkih mjesta, neslaganja članova biračkih odbora oko postavljanja paravana i zavjesa, kao i problemi sa izbornim materijalom.

Na pojedinim biračkim mjestima prijavljeni su manjak ili višak glasačkih listića, oštećene glasačke kutije i nedostatak pojedinih materijala potrebnih za početak glasanja.

Posebnu grupu čine problemi u vezi sa upotrebom spreja za obilježavanje birača i UV lampe.

Prijavljeni su slučajevi u kojima se sprej uklanjao različitim sredstvima, u kojima je njegova funkcionalnost bila dovedena u pitanje, kao i nedoumice u vezi sa načinom provjere birača.

Tokom glasanja zabilježeno je više prijava fotografisanja glasačkih listića i korišćenja mobilnih telefona u prostoru za glasanje.

Prijavljeni su i slučajevi glasanja van paravana, kao i situacije u kojima su birači odbili da glasaju iza paravana.

Posebno zabrinjavaju prijave porodičnog i grupnog glasanja, uključujući slučaj u kojem je, prema navodima posmatrača, jedan birač glasao umjesto druge osobe.

U više slučajeva prijavljeni su sukobi među članovima biračkih odbora, neslaganja u vezi sa organizacijom prostora za glasanje i prekidi glasanja.

Zabilježeni su i slučajevi su neki članovi napustili biračke odbore.

Pojedine situacije zahtijevale su pozivanje policije, dok su u drugim slučajevima prijavljeni verbalni sukobi, prijetnje biračima ili neslaganja koja su otežavala nesmetano sprovođenje glasanja.

Među evidentiranim događajima nalazi se i prijava o prisustvu propagandnog materijala na biračkom mjestu, zbog čega je glasanje privremeno zaustavljeno.

Posebno zabrinjavaju prijavljeni slučajevi u kojima CeSidovim posmatračima nije omogućen pristup biračkim mjestima, pa je bilo nepohodno da se kontaktiraju nadležni kako bi se posmatračima omogućilo da obavljaju svoj posao.

Pored nepravilnosti neposredno povezanih sa sprovođenjem glasanja, evidentirane su i prijave koje se odnose na probleme sa biračkim spiskom, uključujući slučaj birača koji, prema navodima podnosioca prijave, nije bio upisan u birački spisak uprkos ranijem ostvarivanju biračkog prava.

Zabilježena je i prijava o većem broju birača sa novim ličnim kartama prijavljenih na istoj adresi.

Naša Sanja Kljajić javlja se iz Novog Sada.

Do devet sati glasalo 12 odsto birača

Prema procjeni IPSOS-a i Cesida na uzorku od 94 odsto obrađenog uzorka, do 9 časova glasalo je 12 odsto birača.

Na izborima 2023. godine do 9 časova glasalo je 5,3 odsto birača.

Počelo glasanje, veliki redovi

Predsjednik Republičke izborne komisije (RIK) Vladimir Dimitrijević rekao je da su biračka mjesta otvorena na vrijeme, a na pojedinim biračkim mjestima se malo kasnilo sa otvaranjem zbog velikog interesovanja birača i pripreme članova biračkih odbora za početak glasanja.

Ispred biračkih mjesta je veliki red građana koji čekaju da obave svoju građansku dužnost.

Redovi su se forimirali i prije početka glasanja.

Pravo glasa: 6.451.292 birača Ponuda na listiću: 18 izbornih lista (ukupno 2.418 kandidata) Skupština Srbije: 250 mjesta (za skupštinsku većinu potrebno je 126 mandata)

1. „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“

+1

2. „Ivica Dačić – Faktor stabilnosti“

3. „Studentska lista – Studenti pobeđuju“

4. „Rasim Ljajić – Ljudski SDP/CDP“ (izborna lista bošnjačke nacionalne manjine)

5. „Savez vojvođanskih Mađara – dr Balint Pastor“ (izborna lista mađarske nacionalne manjine)

Četiri liste nacionalnih manjina osvojile su mandate za narodne poslanike.

samo Politika

To su liste „Rasim Ljajić – Ljudski” sa 20.544 glasova, odnosno 0,48 odsto, što je jedan mandat, „Savez Vojvođanskih Mađara – dr Balint Pastor” sa 34.762 glasova, što je 0,81 odsto, odnosno zasad ima dva mandata, „SDA Sandžaka – Čuvari Sandžaka” sa 12.399 glasova, odnosno 0,29 odsto, što je trenutno jedan mandat i Albanska koalicija sa 27.670 glasova ili 0,64 odsto, odnosno trenutno dva mandata.

samo Politika

6. „Usame Zukorlić – Pokret za ujedinjenje“ (izborna lista bošnjačke nacionalne manjine)

7. „Ruska stranka Srbija u BRIKS-u – Slobodan Nikolić“ (izborna lista ruske nacionalne manjine)

8. „Autentična desnica – dr Miloš Jovanović – Novi DSS – Monarhisti, Srpska koalicija – Nada, Nacionalno demokratska alternativa, Nova demokratska stranka Srbije, Pokret za Kraljevinu Srbiju, Odvažno srpski“

9. „Evropska Srbija: Marinika Tepić, Zdravko Ponoš, Stranka slobode i pravde, Srbija centar srce, Solidarnost, Samoodbrana, Oslobođenje“

10 „SDA Sandžaka – Čuvari Sandžaka“ (izborna lista bošnjačke nacionalne manjine)

Među listama ispod cenzusa su „Autentična desnica – dr Miloš Jovanović”, koja je osvojila 38.525 glasova, to jest 0,90 odsto, kao i „Evropska Srbija – Marinika Tepić, Zdravko Ponoš” sa 12.143 glasa, to jest 0,28 odsto.

samo Politika

11. „Bogoljub Karić – Pokret snaga Srbije – BK“

12. „Liberalno zelena stranka – za slobodnu i čistiju Srbiju“

Na trećem mestu je "Autentična desnica" sa 411 glasa (0,52 odsto), pa ide "Ivica Dačić - Faktor stabilnosti" 383 glasa (0,48), pa svi ostali.

samo NIN

13. „Biram pravdu – biram budućnost – koalicija Snaga – prof. dr Ferid Bulić – Vasilios Provelegios – Stranka budućnosti i razvoja – Građanska stranka Grka Srbije“ (izborna lista bošnjačke i grčke nacionalne manjine)

14. „Stranka rusko-srpskog jedinstva – Rusi i Srbi braća zauvek“ (izborna lista ruske nacionalne manjine)

15. „Ćale, ovo je za tebe – Petar Đurić – premijer Srbije“

16. „Vladimir Gajić – Alternativa za Srbiju – Narodna stranka, Bunt – Prava Srbija“

17. „Albanska koalicija“ (izborna lista albanske nacionalne manjine)

18. „Majka Srbija – Gruda“ (izborna lista slovačke nacionalne manjine)

Opšti cenzus: Za većinske stranke i koalicije iznosi 3 odsto od broja birača koji su glasali.

Manjinski cenzus: Za liste nacionalnih manjina važi „prirodni prag“, što znači da učestvuju u raspodjeli mandata i sa manje od 3% osvojenih glasova.

Po zakonu: Zvanični rezultati i raspodjela mandata

Studentska lista ostvarila je trijumf kakav je malo ko očekivao.

Pokret nastao iz studentskih protesta osvojio je apsolutnu većinu na parlamentarnim izborima i ostavio Srpsku naprednu stranku (SNS) Aleksandra Vučića oko 13 procentnih poena iza sebe.

Ali poslije izbornog trijumfa ostaju brojne političke nepoznanice: ko će voditi novu vladu, kako će funkcionisati široki pokret na vlasti i koliko brzo će moći da sprovede obećane promjene.

Vučić je poraz priznao još tokom izborne noći, što je za mnoge posmatrače bilo iznenađenje.

„Svi su očekivali dugu noć, možda čak i višednevno nadigravanje“, kaže Florijan Biber, profesor za politiku i istoriju jugoistočne Evrope na Univerzitetu u Gracu.

Jasan rezultat, ocjenjuje on, nije ostavio mnogo prostora za osporavanje ishoda izbora.

„Bilo je jasno da čak ni uz sve mogućnosti izborne manipulacije rezultat više ne može da bude falsifikovan“, kaže stručnjak za Srbiju.

Ko će predvoditi novu vladu?

Čini se da je put za smenu vlasti sada otvoren.

Studentska lista može samostalno da formira vladu i vjerovatno će imati oko 140 poslanika u parlamentu.

Na njenoj izbornoj listi gotovo da nije bilo studenata, već stručnjaka iz različitih oblasti koji su birani kroz unutrašnji, participativni proces.

Uprkos ubjedljivoj pobjedi, mnogo toga ostaje nejasno.

Najveće pitanje glasi: ko će biti novi predsjednik vlade?

Nosilac liste Ilija Srđanović ne smatra se automatski kandidatom za premijera.

O tome ko će voditi vladu i ko će preuzeti pojedina ministarstva trebalo bi da bude odlučeno narednih dana.

Pokret pred prvim testom vlasti

Po ocjeni Florijana Bibera, riječ je o zanimljivom eksperimentu, ali on nije bez rizika.

„To je bilo veoma pametno do nedjelje uveče.

Sada je situacija drugačija.

Sada moraju da izađu pred javnost.

Sada moraju da budu transparentniji“, kaže on.

Široki društveni pokret može da obori vlast, ali to ne znači automatski da može i uspješno da vlada, smatra Biber.

Pred novom većinom nalaze se ozbiljni izazovi.

„Pravosuđe, tužilaštvo i sve institucije pod kontrolom su Vučićevih ljudi“, kaže stručnjak za Srbiju.

Kritičari već godinama optužuju Vučića da je potkopavao demokratske institucije i vršio pritisak na političke protivnike i nezavisne medije.

Hoće li pokret ostati na okupu?

I Peter Tehet iz Instituta za dunavski region i srednju Evropu smatra da Srbija ulazi na politički nepoznat teren.

„S obzirom na heterogenost studenata, poslanika i birača, biće teško održati taj blok na okupu, posebno zato što se zaista zasniva na neposrednoj demokratiji“, kaže on.

Biće zanimljivo i kakvu će ulogu studenti imati u budućem upravljanju državom, kao i da li će iz pokreta proisteći nove političke stranke.

Tehet smatra da će SNS vjerovatno biti „teška opozicija“, tim prije što je ta stranka i dalje duboko ukorijenjena u djelovima društva, privrede i kriminalnog miljea.

Nova vlada bi, prema njegovim rwiječima, mogla da se usredsrijedi na uklanjanje nasljeđa stare autoritarne elite.

Očekuju se kadrovske promjene, sudski procesi i obnova medijskih sloboda.

Od novosadske tragedije do pobjede na izborima

Pokret koji je pobijedio na izborima nastao je poslije pada nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu prije dvije godine.

Tada je poginulo 16 ljudi.

Kritičari su tragediju povezivali s korupcijom i nemarom vlasti.

Studentski protesti koji su uslijedili mobilisali su široke slojeve stanovništva.

Iz demonstracija je postepeno nastao pokret protiv vlasti i protiv raširene korupcije u zemlji.

Ni Brisel neće imati lakog partnera

Srbija je već gotovo petnaest godina kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, ali je proces pristupanja posljednjih godina uglavnom stagnirao.

Politikolog Tehet smatra da ni nova vlast neće biti „lak partner za Brisel“.

Značajan dio njenih birača skeptično gleda na Evropsku uniju.

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos poručila je da želi da Srbija postane članica EU i ocijenila da sada postoji „prilika za više jedinstva i društvene kohezije u zemlji“.

Prema njenim riječima, trebalo bi da buduća vlada radi na strateškom približavanju Evropskoj uniji.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da je EU spremna da podrži Srbiju u reformama koje se odnose na vladavinu prava, slobodu medija, borbu protiv korupcije i jačanje demokratskih institucija.

Njemačka vlada takođe pažljivo prati razvoj događaja.

Kancelar Fridrih Merc pozdravio je uspjeh studentske liste.

„Zahtjevima za vladavinom prava, borbom protiv korupcije i osnovnim slobodama uspjeli su da dopru do građana“, naveo je političar CDU na platformi Iks.

Istovremeno je poručio da će nastaviti da podržava evropski put Srbije.

Portparol njemačke vlade Sebastijan Hile sažeo je situaciju jednom rečenicom: „Očekivanja od studentske liste, kako u zemlji tako i u inostranstvu, sada su velika.“