Preskoči na sadržaj
NarativVestiMrežaMedijiManifest
Lat
Sve vesti

IzboriNajraniji tekst Danas, 26. okt, 14:44 · poslednji 28. okt, 14:28

ARD - Političke nepoznanice poslije trijumfa Studentske liste

Studentska lista osvojila je 140 mandata u Narodnoj skupštini.

5 medija · 7 tekstova · 3 izvorna Istraži mrežu
Foto iz članka: RTCG
Pregled vesti

Hronologija

  1. 25. okt
    RTCG (otvara se u novom prozoru)
    Blog o izborima u Srbiji: Studentska lista pobijedila, Vučić priznao poraz, narod slavi
    - Hronika - Kolumne - Radio - Izdvajamo - Emisije - Dokumentarni program - Pop top - Europuls - Zrno po zrno - Radio ordinacija - Kulturna panorama - Zelena priča - Epoleta - +382 - Spona - Svijet jednakih šansi -… Ceo tekst

    - Hronika

    - Kolumne

    -

    Radio

    - Izdvajamo

    -

    Emisije

    - Dokumentarni program

    - Pop top

    - Europuls

    - Zrno po zrno

    - Radio ordinacija

    - Kulturna panorama

    - Zelena priča

    - Epoleta

    - +382

    - Spona

    - Svijet jednakih šansi

    - Matica

    - Život po mjeri čovjeka

    - Link

    - Izokrenuti svijet

    - Koracima mladih

    - Moja profesija je...

    - Sportski program

    - Kulturno-umjetnički program

    - Muzički program

    - Koracima prošlosti

    - Naučno-obrazovni program

    - Programska šema

    - Trofej Radija Crne Gore

    - Frekvencije

    - Radio drama

    25. 10. 2026. 23:27

    Blog o izborima u Srbiji: Studentska lista pobijedila, Vučić priznao poraz, narod slavi

    Crta: Studentska lista 51,47 odsto glasova, lista Aleksandar Vučić 40,42 odsto. To nisu zvanični rezultati, ali Aleksandar Vučić je priznao poraz, ubrzo nakon zatvaranja birališta.

    Ovdje je naš blog i izbornom danu u Srbiji 25. oktobra 2026. godine.

    Antonijević: Poruka je da Srbija ima demokratsku tradiciju

    Povjerenik za zaštitu ravnopravnosti Milan Antonijević ocijenio je da su rezultati izbora i način na koji je protekao izborni proces pokazali demokratski potencijal Srbije. Naveo je da su građani u velikom broju izašli na birališta, uglavnom mirno, i da očekuje nastavak reformi i jasnije odgovore na važna politička pitanja.

    "Na ovaj način je zaista poslata jasna poruka: Srbija ima svoju demokratsku tradiciju, ima ono što je i pokazala večeras, i od vladajuće stranke i od onih koji su učestvovali u cijelom procesu glasanja“, rekao je Antonijević.

    Istakao je da od nove vlade očekuje nastavak reformi i jasnije odgovore na pitanja koja su bila važna tokom predizborne kampanje, posebno u oblasti vladavine prava, ali i u vezi sa spoljnopolitičkim izazovima i odnosima sa Kosovom i Metohijom, Rusijom, Sjedinjenim Američkim Državama i Kinom.

    Govoreći o porukama o mogućim osvetama nakon izbora, Antonijević je naglasio da takve najave moraju da budu vraćene u pravne okvire.

    "Ovo nije trenutak u kome imamo neku kriznu situaciju, već, naprotiv, imamo jednu odgovornu stranku koja je priznala rezultate i samim tim ulazimo u jedan period možda i tog jedinstva o kome smo i govorili", rekao je Antonijević.

    Saičić - Velika pobjeda nosi veliku odgovornost

    Akademik i kandidat na Studentskoj listi Radomir Saičić je tokom slavlja u izbornom štabu, nakon pobjede ove liste na izborima, poručio da se večeras čuje glas slobode, te da su građani Srbije pokazali da nijedna prepreka nije veća od njihove volje.

    "Da nijedan strah nije jači od njihove hrabrosti i da nijedna sila ne može zauvijek nadjačati narod koji je odlučio da uzme svoju sudbinu u svoje ruke", poručio je Saičić.

    Kako je dodao, gotovo svaki građanin Srbije, bilo u svojoj zemlji ili daleko od nje, dao je svoj glas i pokazao da mu je stalo "do budućnosti ove zemlje".

    "Ova pobjeda nije ničiji lični trofej, ona pripada svima nama. Ali draga Srbijo, velika pobjeda sa sobom nosi i veliku odgovornost - zato pozivamo sve građane da pobjedu proslave mirno, dostojanstveno i ponosno i da ne nasijedaju na provokacije", kazao je Saičić.

    Crta: Studenti 51,47 odsto, Vučić 40,42 odsto

    Studentska lista osvojila je 51,47 odsto glasova, saopštio je večeras programski direktor Crte, Raša Nedeljkov.

    Lista "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" osvojila je 40,42 odsto.

    Kako je Nedeljkov rekao, nijedna druga izborna lista nije prešla cenzus, osim manjinskih.

    Nedeljkov je rekao da građani imaju pravo da slave, ali pozvao sve da to rade dostojanstveno.

    Vučić priznao poraz

    Prvi na listi Ujedinjena Srbija Aleksandar Vučić je izjavio u izborno štabu poslije zatvaranja biračkih mjesta da nemaju konačne rezultate, ali da je jasno na osnovu stratifikovanog uzorka, da su izbore izgubili.

    „Nemamo još konačne rezultate. Na osnovu stratifikovanog uzorka jasno je da smo ove izbore izgubili. Pobedila je studentsko-blokaderska lista, imaće između 135 i 140 mandata, mi oko 105“, rekao je Vučić.

    Naveo je da druge liste nisu ušle u Skupštinu, ali je potom dodao da su mandate eventualno osvojile pojedine manjinske liste.

    „Ušli su vojvođanski Mađari sa tri mandata i sa jednim mandatom Albanci i, mislim, SDA. Nemojte me držati za reč“, kazao je Vučić.

    ARD: Velika izlaznost i optužbe za manipulaciju

    Šta njemački javni servis ARD piše o izbornom danu u Srbiji: Dugački redovi ispred biračkih mjesta u Srbiji, mnogi ljudi žele promjene. Studentski pokret se na parlamentarnim izborima uzda u uspjeh. Međutim, i predsjednik Vučić ima ubijeđene pristalice. Cijeli tekst je OVDJE.

    RIK - Zvanični i nezvanični rezultati

    Predsjednik Republičke izborne komisije (RIK) Vladimir Dimitrijević izjavio je na konferenciji za medije da je zakonom propisano da rezultate glasanja utvrđuju birački odbori na svim biračkim mjestima i to za svaku izbornu listu.

    "Nakon popunjavanja zapisnika o radu o rezultatima glasanja na biračkom mjestu, članovi biračkog odbora ih predaju lokalnoj izbornoj komisiji i vrši se skeniranje ovih zapisnika i njihova statistička obrada. Nakon toga se odmah objavljuju na veb prezentaciji Republičke izborne komisije, počev od podataka sa prvog obrađenog biračkog mjesta, pa sve do objavljivanja ukupnih rezultata izbora", rekao je Dimitrijević.

    Prema njegovim riječima, unos prvog zapisnika očekuje se oko 21:15.

    Dodao je da to znači da se neće čekati da budu obrađena sva biračka mjesta, već će rezultati biti dostupni sukcesivno, kako podaci budu pristizali, unošeni u sistem i prolazili propisanu statističku obradu i logičko-računsku kontrolu.

    "I ovo su zvanični preliminarni rezultati, za koje je potrebno određeno vrijeme, iz prostog razloga što je neophodno vrijeme da se na biračkom mjestu prebroji, utvrde rezultati i kasnije unesu u sjedište lokalnih izbornih komisija", rekao je on.

    Dimitrijević je naveo da će podnosioci izbornih lista, imajući u vidu da na biračkim mjestima imaju svoje predstavnike koji će putem mobilne komunikacije javljati rezultate i prwije nego što se zvanično obrade, imati nezvanične rezultate znatno ranije.

    U nastavku je blog u kojem smo pratili atmosferu tokom izbornog dana, izvještavali o izlaznosti i konferencijama za novinare. Prvi pobjednik ovih izbora je - rekodrna izlaznost.

    20 časova

    Biračka mjesta u Srbiji se polako zatvaraju. Ukoliko se neko zatekne na biračkom mjestu ili neposredno ispred prilikom zatvaranja, odnosno do 20 časova, biće mu omogućeno da glasa.

    RIK - Očekujemo uspješan završetak izbornog dana

    Predsjednik Republičke izborne komisije (RIK) Vladimir Dimitrijević izjavio je na konferenciji za medije u 19 časova da se glasanje polako privodi kraju.

    Na pitanje novinara da prokomentariše nekoliko incidenata širom Srbije tokom izbornog dana, Dimitrijević je odgovorio da se navedeni incidenti pretežno dešavaju van biračkih mjesta i da je za njih nadležan MUP.

    Podsjetio je da svi oni koji smatraju da su oštećeni u izbornom procesu imaju mogućnost zaštite izbornog prava.

    Na pitanje da prokomentariše postavljanje ograda u blizini RIK-a, čime je zatvoren pristup toj instituciji, Dimitrijević je odgovorio da je to u nadležnosti MUP-a i da pretpostavlja da je to urađeno na osnovu procjena u odnosu na iskustva nekih prošlih izbora.

    Cesid - do 19 časova glasalo je 67,6 odsto birača

    Prema procjeni Ipsosa i Cesida, do 19 časova glasalo je 67,6 odsto birača. Na prethodnim izborima, do 19 časova izlaznost je bila 55,9 odsto birača.

    Prema najnovijem presjeku RIK-a, do 18 časova glasalo je 64,89 procenata od ukupnog broja birača.

    RIK u 17h - glasanje se sprovodi redovno

    "Redovno se sprovodi glasanje, na osnovu izvještaja lokalnih izbornih komisija i biračkih odbora. Bilo je manjih incidenata, nepravilnosti, to su birački odbori riješili. Tamo gdje nisu uspjeli da riješe, bio je obaviješten MUP, koji je adekvatno reagovao i glasanje se nastavilo nesmetano", izjavio je predsjednik Republičke izborne komisije Vladimir Dimitrijević na konferenciji za medije u sjedištu RIK-a u 17 časova.

    "Za sva dešavanja van biračkog mjesta, inače, za koje birački odbor nije nadležan, prema informacijama nadležnih organa, MUP i tužilaštvo preduzimaju sve neophodne mjere, a takođe i pozivaju građane i ovom prilikom da se uzdrže od svih nedozvoljenih aktivnosti i van biračkog mjesta", rekao je Dimitrijević.

    Sa lica mjesta: Dizeldorf

    Srpska dijapsora glasa i u Njemačkoj. Evo šta su rekli za DW dok su u Dizeldorfu čekali u redu za glasanje

    Ipsos, Cesid: Do 17 časova glasalo 60,8 odsto birača

    Prema projekciji Ipsosa i Cesida, do 17 časova glasalo je 60,8 procenata birača.

    Na prethodnim izborima, u istom periodu izlaznost je bila 47,2 odsto birača.

    Crta: Izlaznost do 16 časova 56,4 odsto

    Do 16 sati na vanredne parlamentarne izbore izašlo je 56,4 odsto građana s pravom glasa (margina greške +/- 0.9), saopštila je posmatračka misija Crta i podsjetila da je izlaznost do 16 sati na izborima 2023. bila znatno niža, tj. 42,1 odsto.

    Do 16 sati na glasanje je izašlo 56.4 odsto građana #Izbori2026 pic.twitter.com/hPSA2Aj4Fk

    — CRTA (@CRTArs) October 25, 2026

    Kako je saopšteno, osim visoke izlaznosti, nastavlja se i bilježenje velikog broja nepravilnosti, a sve je više i nasilnih incidenata van biračkih mjesta.

    Cesid: Više od 200 prijava nepravilnosti do 14 sati

    Cesid objavio je da je do 14 časova primio više od 200 prijava mogućih nepravilnosti tokom izbornog dana. Među najčešće evidentiranim problemima su fotografisanje glasačkih listića, porodično i grupno glasanje, poteškoće u radu biračkih odbora i problemi u vezi sa identifikacijom i evidentiranjem birača.

    Više od 200 prijava nepravilnosti do 14 časova: problemi sa tajnošću glasanja, biračkim spiskovima i radom biračkih odbora 👇https://t.co/rMzwOJdOBQ

    — CeSID (@CeSIDBeograd) October 25, 2026

    Dodaje se da posebno zabrinjavaju i prijave o otežanom ili onemogućenom pristupu posmatrača biračkim mjestima.

    Među prijavama su i one koje se odnose na probleme sa izbornim materijalom, neslaganja među članovima biračkih odbora, poteškoće sa opremom i privremeni prekidi glasanja. Zabilježeni su i slučajevi privremenog prekida glasanja nakon sukoba ili spornih situacija, navedeno je u saopštenju.

    Sa lica mjesta

    Dok građani Srbije stoje u dugačkim redovima kako bi glasali na vanrednim parlamentarnim izborima, upitali smo ih koja je njihova poruka pobjedničkoj listi.

    Nastavljen trend rekordne izlaznosti

    Izlaznost na vanrednim parlamentarnim izborima u Srbiji danas do 14.00 sati bila je 46,53 odsto, saopštio je v.d. direktora Republičkog zavoda za statistiku Branko Josipović na konferenciji za novinare u Republičkoj izbornoj komisiji.

    Na prethodnim parlamentarnim izborima održanim 17. decembra 2023. izlaznost do 14 časova iznosila je 32,38 odsto.

    Prema procjeni IPSOS-a i Cesida na 87,5 odsto obrađenog uzorka, do 14 časova glasalo je 46,4 odsto birača. Na izborima 2023. godine do 14 časova glasalo je 32,2 odsto birača.

    RIK - do 12 sati glasalo 34,55 odsto

    Do 12 časova glasalo je 34,55 procenata od ukupnog broja upisanih birača, saopštio je RIK na trećoj konferenciji za novinare.

    Na prethodnim parlamentarnim izborima održanim 2023. izlaznost do 12.00 časova iznosila je 21,33 odsto.

    Evo šta naša Iva Manojlović javlja iz Beograda

    Šta kaže OEBS?

    Specijalni koordinator OEBS-a odgovoran za vođenje posmatračke misije OEBS-a na izborima u Srbiji Žil Bom izjavio je da je interesovanje građana za glasanje na današnjim izborima vrlo veliko i izrazio nadu da će izborni dan proteći mirno. Baum je, na konferenciji za novinare u Beogradu rekao da oko 70 članova delegacije OEBS-a učestvuje u posmatranju izbora u Srbiji i raspoređeni su širom zemlje.

    Dvije najveće liste koje su se kandidovale na parlamentarnim izborima u Srbiji prihvatiće rezultate, izjavio je Žil Bom, koji je to zaključio na osnovu sastanaka sa učesnicima izbora održanih prethodnog dana.

    Ogromna izlaznost

    Prema procjeni IPSOS-a i Cesida na 93,7 odsto obrađenog uzorka, do 11 časova glasalo je 27,3 odsto birača. Na izborima 2023. godine do 11 časova glasalo je 15,1 odsto birača.

    Serbia: National parliament election

    — Europe Elects (@EuropeElects) October 25, 2026

    Turnout at 11:00 AM CET

    2020: 13.70%

    2022: 14.10%

    2023: 15.10%

    2026: 27.20%

    CeSID/Ipsos

    ➤ https://t.co/ekzxpjD9df#Serbia pic.twitter.com/nyXAZYs650

    Nepravilnosti na biračkim mjestima

    Centar za slobodne izbore i demokrataiju (CeSid) saopštio je da je, na osnovu informacija dobijenih od posmatrača, zaključno sa 9.00 uočio više od 70 nepravilnosti na biračkim mjestima. Posmatrači CeSida raspoređeni su na reprezentativnom uzorku od 750 biračkih mjesta širom Srbije.

    U saopštenju je navedno da zabilježeni slučajevi obuhvataju poteškoće prilikom otvaranja biračkih mjesta, probleme sa izbornim materijalom i identifikacijom birača, povrede tajnosti glasanja, prekide u radu biračkih mjesta, kao i incidente među članovima biračkih odbora i biračima. Među prvim prijavama nalaze se kašnjenja sa otvaranjem biračkih mjesta, neslaganja članova biračkih odbora oko postavljanja paravana i zavjesa, kao i problemi sa izbornim materijalom.

    Na pojedinim biračkim mjestima prijavljeni su manjak ili višak glasačkih listića, oštećene glasačke kutije i nedostatak pojedinih materijala potrebnih za početak glasanja.

    Posebnu grupu čine problemi u vezi sa upotrebom spreja za obilježavanje birača i UV lampe. Prijavljeni su slučajevi u kojima se sprej uklanjao različitim sredstvima, u kojima je njegova funkcionalnost bila dovedena u pitanje, kao i nedoumice u vezi sa načinom provjere birača. Tokom glasanja zabilježeno je više prijava fotografisanja glasačkih listića i korišćenja mobilnih telefona u prostoru za glasanje.

    Prijavljeni su i slučajevi glasanja van paravana, kao i situacije u kojima su birači odbili da glasaju iza paravana. Posebno zabrinjavaju prijave porodičnog i grupnog glasanja, uključujući slučaj u kojem je, prema navodima posmatrača, jedan birač glasao umjesto druge osobe. U više slučajeva prijavljeni su sukobi među članovima biračkih odbora, neslaganja u vezi sa organizacijom prostora za glasanje i prekidi glasanja.

    Zabilježeni su i slučajevi su neki članovi napustili biračke odbore. Pojedine situacije zahtijevale su pozivanje policije, dok su u drugim slučajevima prijavljeni verbalni sukobi, prijetnje biračima ili neslaganja koja su otežavala nesmetano sprovođenje glasanja.

    Među evidentiranim događajima nalazi se i prijava o prisustvu propagandnog materijala na biračkom mjestu, zbog čega je glasanje privremeno zaustavljeno. Posebno zabrinjavaju prijavljeni slučajevi u kojima CeSidovim posmatračima nije omogućen pristup biračkim mjestima, pa je bilo nepohodno da se kontaktiraju nadležni kako bi se posmatračima omogućilo da obavljaju svoj posao.

    Pored nepravilnosti neposredno povezanih sa sprovođenjem glasanja, evidentirane su i prijave koje se odnose na probleme sa biračkim spiskom, uključujući slučaj birača koji, prema navodima podnosioca prijave, nije bio upisan u birački spisak uprkos ranijem ostvarivanju biračkog prava. Zabilježena je i prijava o većem broju birača sa novim ličnim kartama prijavljenih na istoj adresi.

    Naša Sanja Kljajić javlja se iz Novog Sada.

    Do devet sati glasalo 12 odsto birača

    Prema procjeni IPSOS-a i Cesida na uzorku od 94 odsto obrađenog uzorka, do 9 časova glasalo je 12 odsto birača. Na izborima 2023. godine do 9 časova glasalo je 5,3 odsto birača.

    Serbia: National parliament election

    — Europe Elects (@EuropeElects) October 25, 2026

    Turnout at 9:00 AM UTC

    2014: 5.30%

    2016: 5.20%

    2020: 5.20%

    2022: 5.10%

    2023: 5.20%

    2026: 12.00%

    CeSID/Ipsos

    ➤ https://t.co/ekzxpjD9df#Serbia pic.twitter.com/J5S5SSBLBn

    Počelo glasanje, veliki redovi

    Predsjednik Republičke izborne komisije (RIK) Vladimir Dimitrijević rekao je da su biračka mjesta otvorena na vrijeme, a na pojedinim biračkim mjestima se malo kasnilo sa otvaranjem zbog velikog interesovanja birača i pripreme članova biračkih odbora za početak glasanja.

    Ispred biračkih mjesta je veliki red građana koji čekaju da obave svoju građansku dužnost. Redovi su se forimirali i prije početka glasanja.

    Pravo glasa: 6.451.292 birača Ponuda na listiću: 18 izbornih lista (ukupno 2.418 kandidata) Skupština Srbije: 250 mjesta (za skupštinsku većinu potrebno je 126 mandata)

    Izborne liste

    1. „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“

    2. „Ivica Dačić – Faktor stabilnosti“

    3. „Studentska lista – Studenti pobeđuju“

    4. „Rasim Ljajić – Ljudski SDP/CDP“ (izborna lista bošnjačke nacionalne manjine)

    5. „Savez vojvođanskih Mađara – dr Balint Pastor“ (izborna lista mađarske nacionalne manjine)

    6. „Usame Zukorlić – Pokret za ujedinjenje“ (izborna lista bošnjačke nacionalne manjine)

    7. „Ruska stranka Srbija u BRIKS-u – Slobodan Nikolić“ (izborna lista ruske nacionalne manjine)

    8. „Autentična desnica – dr Miloš Jovanović – Novi DSS – Monarhisti, Srpska koalicija – Nada, Nacionalno demokratska alternativa, Nova demokratska stranka Srbije, Pokret za Kraljevinu Srbiju, Odvažno srpski“

    9. „Evropska Srbija: Marinika Tepić, Zdravko Ponoš, Stranka slobode i pravde, Srbija centar srce, Solidarnost, Samoodbrana, Oslobođenje“

    10 „SDA Sandžaka – Čuvari Sandžaka“ (izborna lista bošnjačke nacionalne manjine)

    11. „Bogoljub Karić – Pokret snaga Srbije – BK“

    12. „Liberalno zelena stranka – za slobodnu i čistiju Srbiju“

    13. „Biram pravdu – biram budućnost – koalicija Snaga – prof. dr Ferid Bulić – Vasilios Provelegios – Stranka budućnosti i razvoja – Građanska stranka Grka Srbije“ (izborna lista bošnjačke i grčke nacionalne manjine)

    14. „Stranka rusko-srpskog jedinstva – Rusi i Srbi braća zauvek“ (izborna lista ruske nacionalne manjine)

    15. „Ćale, ovo je za tebe – Petar Đurić – premijer Srbije“

    16. „Vladimir Gajić – Alternativa za Srbiju – Narodna stranka, Bunt – Prava Srbija“

    17. „Albanska koalicija“ (izborna lista albanske nacionalne manjine)

    18. „Majka Srbija – Gruda“ (izborna lista slovačke nacionalne manjine)

    Opšti cenzus: Za većinske stranke i koalicije iznosi 3 odsto od broja birača koji su glasali. Manjinski cenzus: Za liste nacionalnih manjina važi „prirodni prag“, što znači da učestvuju u raspodjeli mandata i sa manje od 3% osvojenih glasova.

    Po zakonu: Zvanični rezultati i raspodjela mandata

    Republička izborna komisija (RIK) donosi i objavljuje ukupan izvještaj o rezultatima izbora za sva biračka mjesta u roku od 96 časova od prijema svih zbirnih izvještaja o rezultatima glasanja.

    U raspodjeli poslaničkih mandata učestvuju izborne liste koje osvoje najmanje tri odsto glasova od broja birača koji su glasali. Liste nacionalnih manjina učestvuju u raspodjeli mandata i kada dobiju manje od tri odsto glasova.

    Mandati se raspodjeljuju ovako: ukupan broj glasova koji je dobila svaka izborna lista dijeli se svakim brojem od jedan do 250, a dobijeni količnici razvrstavaju se po veličini. Svakoj listi pripada onoliko mandata koliko se njenih količnika nalazi među 250 najvećih količnika svih lista koje učestvuju u raspodjeli.

    Prema Zakonu o izboru narodnih poslanika, RIK u roku od deset dana od objavljivanja ukupnog izvještaja o rezultatima izbora rješenjem dodjeljuje mandate kandidatima, prema njihovom redosljedu na izbornoj listi.

    Prvu sjednicu novog saziva zakazuje predsjednica starog saziva Skupštine, Ana Brnabić, najkasnije 30 dana od proglašenja konačnih rezultata izbora.

    Nova Narodna skupština konstituisana je potvrđivanjem mandata dvije trećine narodnih poslanika.

  2. 25. okt
    Deutsche Welle (otvara se u novom prozoru)
    Blog o izborima u Srbiji: Studentska lista pobedila, Vučić priznao poraz, narod slavi
    Ovde je naš blog i izbornom danu uSrbiji 25. oktobra 2026. godine. Antonijević: Poruka je da Srbija ima demokratsku tradiciju Poverenik za zaštitu ravnopravnosti Milan Antonijević ocenio je da su rezultati izbora i… Ceo tekst

    Ovde je naš blog i izbornom danu uSrbiji 25. oktobra 2026. godine.

    Antonijević: Poruka je da Srbija ima demokratsku tradiciju

    Poverenik za zaštitu ravnopravnosti Milan Antonijević ocenio je da su rezultati izbora i način na koji je protekao izborni proces pokazali demokratski potencijal Srbije. Naveo je da su građani u velikom broju izašli na birališta, uglavnom mirno, i da očekuje nastavak reformi i jasnije odgovore na važna politička pitanja.

    "Na ovaj način je zaista poslata jasna poruka: Srbija ima svoju demokratsku tradiciju, ima ono što je i pokazala večeras, i od vladajuće stranke i od onih koji su učestvovali u celom procesu glasanja“, rekao je Antonijević.

    Istakao je da od nove vlade očekuje nastavak reformi i jasnije odgovore na pitanja koja su bila važna tokom predizborne kampanje, posebno u oblasti vladavine prava, ali i u vezi sa spoljnopolitičkim izazovima i odnosima sa Kosovom i Metohijom, Rusijom, Sjedinjenim Američkim Državama i Kinom.

    Govoreći o porukama o mogućim osvetama nakon izbora, Antonijević je naglasio da takve najave moraju da budu vraćene u pravne okvire.

    "Ovo nije trenutak u kome imamo neku kriznu situaciju, već, naprotiv, imamo jednu odgovornu stranku koja je priznala rezultate i samim tim ulazimo u jedan period možda i tog jedinstva o kome smo i govorili", rekao je Antonijević.

    Saičić - Velika pobeda nosi veliku odgovornost

    Akademik i kandidat na Studentskoj listi Radomir Saičić je tokom slavlja u izbornom štabu, nakon pobede ove liste na izborima, poručio da se večeras čuje glas slobode, te da su građani Srbije pokazali da nijedna prepreka nije veća od njihove volje.

    "Da nijedan strah nije jači od njihove hrabrosti i da nijedna sila ne može zauvek nadjačati narod koji je odlučio da uzme svoju sudbinu u svoje ruke", poručio je Saičić.

    Kako je dodao, gotovo svaki građanin Srbije, bilo u svojoj zemlji ili daleko od nje, dao je svoj glas i pokazao da mu je stalo "do budućnosti ove zemlje".

    "Ova pobeda nije ničiji lični trofej, ona pripada svima nama. Ali draga Srbijo, velika pobeda sa sobom nosi i veliku odgovornost - zato pozivamo sve građane da pobedu proslave mirno, dostojanstveno i ponosno i da ne nasedaju na provokacije", kazao je Saičić.

    Crta: Studenti 51,47 odsto, Vučić 40,42 odsto

    Studentska lista osvojila je 51,47 odsto glasova, saopštio je večeras programski direktor Crte Raša Nedeljkov.

    Lista "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" osvojila je 40,42 odsto.

    Kako je Nedeljkov rekao, nijedna druga izborna lista nije prešla cenzus, osim manjinskih.

    Nedeljkov je rekao da građani imaju pravo da slave, ali pozvao sve da to rade dostojanstveno.

    Vučić priznao poraz

    Prvi na listi Ujedinjena Srbija Aleksandar Vučić je izjavio u izborno štabu posle zatvaranja biračkih mesta da nemaju konačne rezultate, ali da je jasno na osnovu stratifikovanog uzorka , da su izbore izgubili.

    „Nemamo još konačne rezultate. Na osnovu stratifikovanog uzorka jasno je da smo ove izbore izgubili. Pobedila je studentsko-blokaderska lista, imaće između 135 i 140 mandata, mi oko 105“, rekao je Vučić.

    Naveo je da druge liste nisu ušle u Skupštinu, ali je potom dodao da su mandate eventualno osvojile pojedine manjinske liste.

    „Ušli su vojvođanski Mađari sa tri mandata i sa jednim mandatom Albanci i, mislim, SDA. Nemojte me držati za reč“, kazao je Vučić.

    ARD: Velika izlaznost i optužbe za manipulaciju

    Šta nemački javni servis ARD piše o izbornom danu u Srbiji: Dugački redovi ispred biračkih mesta u Srbiji, mnogi ljudi žele promene. Studentski pokret se na parlamentarnim izborima uzda u uspeh. Međutim, i predsednik Vučić ima ubeđene pristalice. Ceo tekst je OVDE.

    RIK - Zvanični i nezvanični rezultati

    Predsednik Republičke izborne komisije (RIK) Vladimir Dimitrijević izjavio je na konferenciji za medije da je zakonom propisano da rezultate glasanja utvrđuju birački odbori na svim biračkim mestima i to za svaku izbornu listu.

    "Nakon popunjavanja zapisnika o radu o rezultatima glasanja na biračkom mestu, članovi biračkog odbora ih predaju lokalnoj izbornoj komisiji i vrši se skeniranje ovih zapisnika i njihova statistička obrada. Nakon toga se odmah objavljuju na veb prezentaciji Republičke izborne komisije, počev od podataka sa prvog obrađenog biračkog mesta, pa sve do objavljivanja ukupnih rezultata izbora", rekao je Dimitrijević.

    Prema njegovim rečima, unos prvog zapisnika očekuje se oko 21:15.

    Dodao je da to znači da se neće čekati da budu obrađena sva biračka mesta, već će rezultati biti dostupni sukcesivno, kako podaci budu pristizali, unošeni u sistem i prolazili propisanu statističku obradu i logičko-računsku kontrolu.

    "I ovo su zvanični preliminarni rezultati, za koje je potrebno određeno vreme, iz prostog razloga što je neophodno vreme da se na biračkom mestu prebroji, utvrde rezultati i kasnije unesu u sedište lokalnih izbornih komisija", rekao je on.

    Dimitrijević je naveo da će podnosioci izbornih lista, imajući u vidu da na biračkim mestima imaju svoje predstavnike k oji će putem mobilne komunikacije javljati rezultate i pre nego što se zvanično obrade, imati nezvanične rezultate znatno ranije.

    U nastavku je blog u kojem smo pratili atmosferu tokom izbornog dana, izveštavali o izlaznosti i konferencijama za novinare. Prvi pobednik ovih izbora je - rekodrna izlaznost.

    20 časova

    Biračka mesta u Srbiji se polako zatvaraju. Ukoliko se neko zatekne na biračkom mestu ili neposredno ispred prilikom zatvaranja, odnosno do 20 časova, biće mu omogućeno da glasa.

    RIK - Očekujemo uspešan završetak izbornog dana

    Predsednik Republičke izborne komisije (RIK) Vladimir Dimitrijević izjavio je na konferenciji za medije u 19 časova da se glasanje se polako privodi kraju.

    Na pitanje novinara da prokomentariše nekoliko incidenata širom Srbije tokom izbornog dana, Dimitrijević je odgovorio da se navedeni incidenti pretežno dešavaju van biračkih mesta i da je za njih nadležan MUP.

    Podsetio je da svi oni koji smatraju da su oštećeni u izbornom procesu imaju mogućnost zaštite izbornog prava.

    Na pitanje da prokomentariše postavljanje ograda u blizini RIK-a, čime je zatvoren pristup toj instituciji, Dimitrijević je odgovorio da je to u nadležnosti MUP-a i da pretpostavlja da je to urađeno na osnovu procena u odnosu na iskustva nekih prošlih izbora.

    Cesid - do 19 časova glasalo je 67,6 odsto birača

    Prema proceni Ipsosa i Cesida, do 19 časova glasalo je 67,6 odsto birača. Na prethodnim izborima, do 19 časova izlaznost je bila 55,9 odsto birača.

    Prema najnovijem preseku RIK-a, do 18 časova glasalo je 64,89 procenata od ukupnog broja birača.

    RIK u 17h - glasanje se sprovodi redovno

    "Redovno se sprovodi glasanje, na osnovu izveštaja lokalnih izbornih komisija i biračkih odbora. Bilo je manjih incidenata, nepravilnosti, to su birački odbori rešili. Tamo gde nisu uspeli da reše, bio je obavešten MUP, koji je adekvatno reagovao i glasanje se nastavilo nesmetano", izjavio je predsednik Republičke izborne komisije Vladimir Dimitrijević na konferenciji za medije u sedištu RIK-a u 17 časova.

    "Za sva dešavanja van biračkog mesta, inače, za koje birački odbor nije nadležan, prema informacijama nadležnih organa, MUP i tužilaštvo preduzimaju sve neophodne mere, a takođe i pozivaju građane i ovom prilikom da se uzdrže od svih nedozvoljenih aktivnosti i van biračkog mesta", rekao je Dimitrijević.

    Sa lica mesta: Dizeldorf

    Srpska dijapsora glasa i u Nemačkoj. Evo šta su rekli za DW dok su u Dizeldorfu čekali u redu za glasanje

    Ipsos, Cesid: Do 17 časova glasalo 60,8 odsto birača

    Prema projekciji Ipsosa i Cesida, do 17 časova glasalo je 60,8 procenata birača.

    Na prethodnim izborima, u istom periodu izlaznost je bila 47,2 odsto birača.

    Crta: Izlaznost do 16 časova 56,4 odsto

    Do 16 sati na vanredne parlamentarne izbore izašlo je 56,4 odsto građana s pravom glasa (margina greške +/- 0.9), saopštila je posmatračka misija Crta i podsetila da je izlaznost do 16 sati na izborima 2023. bila znatno niža, tj. 42,1 odsto.

    Kako je saopšteno, osim visoke izlaznosti, nastavlja se i beleženje velikog broja nepravilnosti, a sve je više i nasilnih incidenata van biračkih mesta.

    Cesid: Više od 200 prijava nepravilnosti do 14 sati

    Cesid objavio je da je do 14 časova primio više od 200 prijava mogućih nepravilnosti tokom izbornog dana. Među najčešće evidentiranim problemima su fotografisanje glasačkih listića, porodično i grupno glasanje, poteškoće u radu biračkih odbora i problemi u vezi sa identifikacijom i evidentiranjem birača.

    Dodaje se da posebno zabrinjavaju i prijave o otežanom ili onemogućenom pristupu posmatrača biračkim mestima.

    Među prijavama su i one koje se odnose na probleme sa izbornim materijalom, neslaganja među članovima biračkih odbora, poteškoće sa opremom i privremeni prekidi glasanja. Zabeleženi su i slučajevi privremenog prekida glasanja nakon sukoba ili spornih situacija, navedeno je u saopštenju.

    Sa lica mesta

    Dok građani Srbije stoje u dugačkim redovima kako bi glasali na vanrednim parlamentarnim izborima, upitali smo ih koja je njihova poruka pobedničkoj listi.

    Nastavljen trend rekordne izlaznosti

    Izlaznost na vanrednim parlamentarnim izborima u Srbiji danas do 14.00 sati bila je 46,53 odsto, saopštio je v.d. direktora Republičkog zavoda za statistiku Branko Josipović na konferenciji za novinare u Republičkoj izbornoj komisiji.

    Na prethodnim parlamentarnim izborima održanim 17. decembra 2023. izlaznost do 14 časova iznosila je 32,38 odsto.

    Prema proceni IPSOS-a i Cesida na 87,5 odsto obrađenog uzorka, do 14 časova glasalo je 46,4 odsto birača. Na izborima 2023. godine do 14 časova glasalo je 32,2 odsto birača.

    RIK - do 12 sati glasalo 34,55 odsto

    Do 12 časova glasalo je 34,55 procenata od ukupnog broja upisanih birača, saopštio je RIK na trećij konferenciji za novinare.

    Na prethodnim parlamentarnim izborima održanim 2023. izlaznost do 12.00 časova iznosila je 21,33 odsto.

    Evo šta naša Iva Manojlović javlja iz Beograda

    Šta kaže OEBS?

    Specijalni koordinator OEBS-a odgovoran za vođenje posmatračke misije OEBS-a na izborima u Srbiji Žil Bom izjavio je da je interesovanje građana za glasanje na današnjim izborima vrlo veliko i izrazio nadu da će izborni dan proteći mirno. Baum je, na konferenciji za novinare u Beogradu rekao da oko 70 članova delegacije OEBS-a učestvuje u posmatranju izbora u Srbiji i raspoređeni su širom zemlje.

    Dva najveće liste koje su se kandidovale na parlamentarnim izborima u Srbiji prihvatiće rezultate, izjavio je Žil Bom, koji je to zaključio na osnovu sastanaka sa učesnicima izbora održanih prethodnog dana.

    Ogromna izlaznost

    Prema proceni IPSOS-a i Cesida na 93,7 odsto obrađenog uzorka, do 11 časova glasalo je 27,3 odsto birača. Na izborima 2023. godine do 11 časova glasalo je 15,1 odsto birača.

    Nepravilnosti na biračkim mestima

    Centar za slobodne izbore i demokrataiju (CeSid) saopštio je da je, na osnovu informacija dobijenih od posmatrača, zaključno sa 9.00 uočio više od 70 nepravilnosti na biračkim mestima. Posmatrači CeSida raspoređeni su na reprezentativnom uzorku od 750 biračkih mesta širom Srbije.

    U saopštenju je navedno da zabeleženi slučajevi obuhvataju poteškoće prilikom otvaranja biračkih mesta, probleme sa izbornim materijalom i identifikacijom birača, povrede tajnosti glasanja, prekide u radu biračkih mesta, kao i incidente među članovima biračkih odbora i biračima. Među prvim prijavama nalaze se kašnjenja sa otvaranjem biračkih mesta, neslaganja članova biračkih odbora oko postavljanja paravana i zavesa, kao i problemi sa izbornim materijalom.

    Na pojedinim biračkim mestima prijavljeni su manjak ili višak glasačkih listića, oštećene glasačke kutije i nedostatak pojedinih materijala potrebnih za početak glasanja.

    Posebnu grupu čine problemi u vezi sa upotrebom spreja za obeležavanje birača i UV lampe. Prijavljeni su slučajevi u kojima se sprej uklanjao različitim sredstvima, u kojima je njegova funkcionalnost bila dovedena u pitanje, kao i nedoumice u vezi sa načinom provere birača. Tokom glasanja zabeleženo je više prijava fotografisanja glasačkih listića i korišćenja mobilnih telefona u prostoru za glasanje.

    Prijavljeni su i slučajevi glasanja van paravana, kao i situacije u kojima su birači odbili da glasaju iza paravana. Posebno zabrinjavaju prijave porodičnog i grupnog glasanja, uključujući slučaj u kojem je, prema navodima posmatrača, jedan birač glasao umesto druge osobe. U više slučajeva prijavljeni su sukobi među članovima biračkih odbora, neslaganja u vezi sa organizacijom prostora za glasanje i prekidi glasanja.

    Zabeleženi su i slučajevi su neki članovi napustili biračke odbore. Pojedine situacije zahtevale su pozivanje policije, dok su u drugim slučajevima prijavljeni verbalni sukobi, pretnje biračima ili neslaganja koja su otežavala nesmetano sprovođenje glasanja.

    Među evidentiranim događajima nalazi se i prijava o prisustvu propagandnog materijala na biračkom mestu, zbog čega je glasanje privremeno zaustavljeno. Posebno zabrinjavaju prijavljeni slučajevi u kojima CeSidovim posmatračima nije omogućen pristup biračkim mestima, pa je bilo nepohodno da se kontaktiraju nadležni kako bi se posmatračima omogućilo da obavljaju svoj posao.

    Pored nepravilnosti neposredno povezanih sa sprovođenjem glasanja, evidentirane su i prijave koje se odnose na probleme sa biračkim spiskom, uključujući slučaj birača koji, prema navodima podnosioca prijave, nije bio upisan u birački spisak uprkos ranijem ostvarivanju biračkog prava. Zabeležena je i prijava o većem broju birača sa novim ličnim kartama prijavljenih na istoj adresi.

    Naša Sanja Kljajić javlja se iz Novog Sada.

    Do devet sati glasalo 12 odsto birača

    Prema proceni IPSOS-a i Cesida na uzorku od 94 odsto obrađenog uzorka, do 9 časova glasalo je 12 odsto birača. Na izborima 2023. godine do 9 časova glasalo je 5,3 odsto birača.

    Počelo glasanje, veliki redovi

    Predsednik Republičke izborne komisije (RIK) Vladimir Dimitrijević rekao je da su biračka mesta otvorena na vreme, a na pojedinim biračkim mestima se malo kasnilo sa otvaranjem zbog velikog interesovanja birača i pripreme članova biračkih odbora za početak glasanja.

    Ispred biračkih mesta je veliki red građana koji čekaju da obave svoju građansku dužnost. Redovi su se forimirali i pre početka glasanja.

    - Pravo glasa: 6.451.292 birača

    - Ponuda na listiću: 18 izbornih lista (ukupno 2.418 kandidata)

    - Skupština Srbije: 250 mesta (za skupštinsku većinu potrebno je 126 mandata)

    Izborne liste

    1. „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija“

    2. „Ivica Dačić – Faktor stabilnosti“

    3. „Studentska lista – Studenti pobeđuju“

    4. „Rasim Ljajić – Ljudski SDP/CDP“ (izborna lista bošnjačke nacionalne manjine)

    5. „Savez vojvođanskih Mađara – dr Balint Pastor“ (izborna lista mađarske nacionalne manjine)

    6. „Usame Zukorlić – Pokret za ujedinjenje“ (izborna lista bošnjačke nacionalne manjine)

    7. „Ruska stranka Srbija u BRIKS-u – Slobodan Nikolić“ (izborna lista ruske nacionalne manjine)

    8. „Autentična desnica – dr Miloš Jovanović – Novi DSS – Monarhisti, Srpska koalicija – Nada, Nacionalno demokratska alternativa, Nova demokratska stranka Srbije, Pokret za Kraljevinu Srbiju, Odvažno srpski“

    9. „Evropska Srbija: Marinika Tepić, Zdravko Ponoš, Stranka slobode i pravde, Srbija centar srce, Solidarnost, Samoodbrana, Oslobođenje“

    10 „SDA Sandžaka – Čuvari Sandžaka“ (izborna lista bošnjačke nacionalne manjine)

    11. „Bogoljub Karić – Pokret snaga Srbije – BK“

    12. „Liberalno zelena stranka – za slobodnu i čistiju Srbiju“

    13. „Biram pravdu – biram budućnost – koalicija Snaga – prof. dr Ferid Bulić – Vasilios Provelegios – Stranka budućnosti i razvoja – Građanska stranka Grka Srbije“ (izborna lista bošnjačke i grčke nacionalne manjine)

    14. „Stranka rusko-srpskog jedinstva – Rusi i Srbi braća zauvek“ (izborna lista ruske nacionalne manjine)

    15. „Ćale, ovo je za tebe – Petar Đurić – premijer Srbije“

    16. „Vladimir Gajić – Alternativa za Srbiju – Narodna stranka, Bunt – Prava Srbija“

    17. „Albanska koalicija“ (izborna lista albanske nacionalne manjine)

    18. „Majka Srbija – Gruda“ (izborna lista slovačke nacionalne manjine)

    - Opšti cenzus: Za većinske stranke i koalicije iznosi 3 odsto od broja birača koji su glasali.

    - Manjinski cenzus: Za liste nacionalnih manjina važi „prirodni prag“, što znači da učestvuju u raspodeli mandata i sa manje od 3% osvojenih glasova.

    Po zakonu: Zvanični rezultati i raspodela mandata

    Republička izborna komisija (RIK) donosi i objavljuje ukupan izveštaj o rezultatima izbora za sva biračka mesta u roku od 96 časova od prijema svih zbirnih izveštaja o rezultatima glasanja.

    U raspodeli poslaničkih mandata učestvuju izborne liste koje osvoje najmanje tri odsto glasova od broja birača koji su glasali. Liste nacionalnih manjina učestvuju u raspodeli mandata i kada dobiju manje od tri odsto glasova.

    Mandati se raspodeljuju ovako: ukupan broj glasova koji je dobila svaka izborna lista deli se svakim brojem od jedan do 250, a dobijeni količnici razvrstavaju se po veličini. Svakoj listi pripada onoliko mandata koliko se njenih količnika nalazi među 250 najvećih količnika svih lista koje učestvuju u raspodeli.

    Prema Zakonu o izboru narodnih poslanika, RIK u roku od deset dana od objavljivanja ukupnog izveštaja o rezultatima izbora rešenjem dodeljuje mandate kandidatima, prema njihovom redosledu na izbornoj listi.

    Prvu sednicu novog saziva zakazuje predsednica starog saziva Skupštine, Ana Brnabić, najkasnije 30 dana od proglašenja konačnih rezultata izbora.

    Nova Narodna skupština konstituisana je potvrđivanjem mandata dve trećine narodnih poslanika.

  3. 14:44
    Danas (otvara se u novom prozoru) najraniji u katalogu
    Koji su rokovi za novu Skupštinu i novu Vladu?
    Novi saziv Skupštine Srbije mora biti konstituisan u roku od 30 dana od dana proglašenja konačnih rezultata vanrednih parlamentanrih izbora koji su održani u nedelju. Pre nego što počne da teče taj rok, Republička… Ceo tekst

    Novi saziv Skupštine Srbije mora biti konstituisan u roku od 30 dana od dana proglašenja konačnih rezultata vanrednih parlamentanrih izbora koji su održani u nedelju.

    Pre nego što počne da teče taj rok, Republička izborna komisija (RIK) ukupan izveštaj o rezultatima izbora treba da donese u roku od 96 časova od prijema svih zbirnih izveštaja lokalnih izbornih komisija. Početak roka od 96 sati zavisi od toga i da li će biti prigovora na rezultate.

    Komisija u roku od 10 dana od dana objavljivanja ukupnog izveštaja o rezultatima izbora rešenjem dodeljuje mandate kandidatima za narodne poslanike po njihovom redosledu na izbornoj listi.

    U raspodeli poslaničkih mandata mogu učestvovati samo izborne liste koje su dobile najmanje tri odsto glasova od broja birača koji su glasali, a za manjinske liste važi prirodni prag.

    Na osnovu izveštaja RIK, mandati narodnih poslanika se potvrđuju na prvoj sednici Narodne skupštine.

    Prvu sednicu saziva predsednik Narodne skupštine iz prethodnog saziva.

    Prvoj sednici, do izbora predsednika parlamenta, predsedava najstariji narodni poslanik (predsedavajući), a u radu mu pomaže po jedan, najmlađi, poslanik sa četiri izborne liste koje su dobile najveći broj poslaničkih mandata i generalni sekretar Narodne skupštine.

    Na prvoj sednici se potvrđuju mandati poslanika, bira predsednik i potpredsednici Narodne skupštine, imenuje generalni sekretara, a po pravilu su i biraju članova radnih tela i stalnih parlamentarnih delegacija u međunarodnim institucijama.

    Narodna skupština konstituisana je potvrđivanjem mandata dve trećine narodnih poslanika.

    Posle konstituisanja Skupštine, počinje da teče rok od 90 dana za izbor nove Vlade, a kandidata za predsednika Vlade parlamentu predlaže predsednik Srbije, pošto sasluša mišljenje predstavnika izabranih izbornih lista.

    Kandidat za predsednika Vlade u parlamentu iznosi program Vlade i predlaže njen sastav. Narodna skupština istovremeno glasa o programu Vlade i izboru predsednika i članova Vlade.

    Vlada je izabrana ako je za njen izbor glasala većina od ukupnog broja narodnih poslanika.

  4. 27. okt
    RTCG (otvara se u novom prozoru) naveo izvor
    ARD - Političke nepoznanice poslije trijumfa Studentske liste
    - Hronika - Kolumne - Radio - Izdvajamo - Emisije - Dokumentarni program - Pop top - Europuls - Zrno po zrno - Radio ordinacija - Kulturna panorama - Zelena priča - Epoleta - +382 - Spona - Svijet jednakih šansi -… Ceo tekst

    - Hronika

    - Kolumne

    -

    Radio

    - Izdvajamo

    -

    Emisije

    - Dokumentarni program

    - Pop top

    - Europuls

    - Zrno po zrno

    - Radio ordinacija

    - Kulturna panorama

    - Zelena priča

    - Epoleta

    - +382

    - Spona

    - Svijet jednakih šansi

    - Matica

    - Život po mjeri čovjeka

    - Link

    - Izokrenuti svijet

    - Koracima mladih

    - Moja profesija je...

    - Sportski program

    - Kulturno-umjetnički program

    - Muzički program

    - Koracima prošlosti

    - Naučno-obrazovni program

    - Programska šema

    - Trofej Radija Crne Gore

    - Frekvencije

    - Radio drama

    27. 10. 2026. 07:33

    ARD - Političke nepoznanice poslije trijumfa Studentske liste

    Studentska lista ostvarila je trijumf kakav je malo ko očekivao. Pokret nastao iz studentskih protesta osvojio je apsolutnu većinu na parlamentarnim izborima i ostavio Srpsku naprednu stranku (SNS) Aleksandra Vučića oko 13 procentnih poena iza sebe. Ali poslije izbornog trijumfa ostaju brojne političke nepoznanice: ko će voditi novu vladu, kako će funkcionisati široki pokret na vlasti i koliko brzo će moći da sprovede obećane promjene.

    Vučić je poraz priznao još tokom izborne noći, što je za mnoge posmatrače bilo iznenađenje.

    „Svi su očekivali dugu noć, možda čak i višednevno nadigravanje“, kaže Florijan Biber, profesor za politiku i istoriju jugoistočne Evrope na Univerzitetu u Gracu. Jasan rezultat, ocjenjuje on, nije ostavio mnogo prostora za osporavanje ishoda izbora.

    „Bilo je jasno da čak ni uz sve mogućnosti izborne manipulacije rezultat više ne može da bude falsifikovan“, kaže stručnjak za Srbiju.

    Ko će predvoditi novu vladu?

    Čini se da je put za smenu vlasti sada otvoren. Studentska lista može samostalno da formira vladu i vjerovatno će imati oko 140 poslanika u parlamentu. Na njenoj izbornoj listi gotovo da nije bilo studenata, već stručnjaka iz različitih oblasti koji su birani kroz unutrašnji, participativni proces.

    Uprkos ubjedljivoj pobjedi, mnogo toga ostaje nejasno. Najveće pitanje glasi: ko će biti novi predsjednik vlade?

    Nosilac liste Ilija Srđanović ne smatra se automatski kandidatom za premijera. O tome ko će voditi vladu i ko će preuzeti pojedina ministarstva trebalo bi da bude odlučeno narednih dana.

    Pokret pred prvim testom vlasti

    Po ocjeni Florijana Bibera, riječ je o zanimljivom eksperimentu, ali on nije bez rizika. „To je bilo veoma pametno do nedjelje uveče. Sada je situacija drugačija. Sada moraju da izađu pred javnost. Sada moraju da budu transparentniji“, kaže on.

    Široki društveni pokret može da obori vlast, ali to ne znači automatski da može i uspješno da vlada, smatra Biber. Pred novom većinom nalaze se ozbiljni izazovi. „Pravosuđe, tužilaštvo i sve institucije pod kontrolom su Vučićevih ljudi“, kaže stručnjak za Srbiju.

    Kritičari već godinama optužuju Vučića da je potkopavao demokratske institucije i vršio pritisak na političke protivnike i nezavisne medije.

    Hoće li pokret ostati na okupu?

    I Peter Tehet iz Instituta za dunavski region i srednju Evropu smatra da Srbija ulazi na politički nepoznat teren.

    „S obzirom na heterogenost studenata, poslanika i birača, biće teško održati taj blok na okupu, posebno zato što se zaista zasniva na neposrednoj demokratiji“, kaže on. Biće zanimljivo i kakvu će ulogu studenti imati u budućem upravljanju državom, kao i da li će iz pokreta proisteći nove političke stranke.

    Tehet smatra da će SNS vjerovatno biti „teška opozicija“, tim prije što je ta stranka i dalje duboko ukorijenjena u djelovima društva, privrede i kriminalnog miljea.

    Nova vlada bi, prema njegovim rwiječima, mogla da se usredsrijedi na uklanjanje nasljeđa stare autoritarne elite. Očekuju se kadrovske promjene, sudski procesi i obnova medijskih sloboda.

    Od novosadske tragedije do pobjede na izborima

    Pokret koji je pobijedio na izborima nastao je poslije pada nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu prije dvije godine. Tada je poginulo 16 ljudi. Kritičari su tragediju povezivali s korupcijom i nemarom vlasti.

    Studentski protesti koji su uslijedili mobilisali su široke slojeve stanovništva. Iz demonstracija je postepeno nastao pokret protiv vlasti i protiv raširene korupcije u zemlji.

    Ni Brisel neće imati lakog partnera

    Srbija je već gotovo petnaest godina kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, ali je proces pristupanja posljednjih godina uglavnom stagnirao.

    Politikolog Tehet smatra da ni nova vlast neće biti „lak partner za Brisel“. Značajan dio njenih birača skeptično gleda na Evropsku uniju.

    Evropska komesarka za proširenje Marta Kos poručila je da želi da Srbija postane članica EU i ocijenila da sada postoji „prilika za više jedinstva i društvene kohezije u zemlji“.

    Prema njenim riječima, trebalo bi da buduća vlada radi na strateškom približavanju Evropskoj uniji. Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da je EU spremna da podrži Srbiju u reformama koje se odnose na vladavinu prava, slobodu medija, borbu protiv korupcije i jačanje demokratskih institucija.

    Njemačka vlada takođe pažljivo prati razvoj događaja. Kancelar Fridrih Merc pozdravio je uspjeh studentske liste.

    „Zahtjevima za vladavinom prava, borbom protiv korupcije i osnovnim slobodama uspjeli su da dopru do građana“, naveo je političar CDU na platformi Iks. Istovremeno je poručio da će nastaviti da podržava evropski put Srbije. Portparol njemačke vlade Sebastijan Hile sažeo je situaciju jednom rečenicom: „Očekivanja od studentske liste, kako u zemlji tako i u inostranstvu, sada su velika.“

  5. 27. okt
    Deutsche Welle (otvara se u novom prozoru)
    ARD - Posle trijumfa studentske liste još nije jasno ko će predvoditi vladu
    Studentska lista ostvarila je trijumf kakav je malo ko očekivao. Pokret nastao iz studentskih protesta osvojio je apsolutnu većinu na parlamentarnim izborima i ostavio Srpsku naprednu stranku (SNS) Aleksandra Vučića oko… Ceo tekst

    Studentska lista ostvarila je trijumf kakav je malo ko očekivao. Pokret nastao iz studentskih protesta osvojio je apsolutnu većinu na parlamentarnim izborima i ostavio Srpsku naprednu stranku (SNS) Aleksandra Vučića oko 13 procentnih poena iza sebe. Ali posle izbornog trijumfa ostaju brojne političke nepoznanice: ko će voditi novu vladu, kako će funkcionisati široki pokret na vlasti i koliko brzo će moći da sprovede obećane promene.

    Vučić je poraz priznao još tokom izborne noći, što je za mnoge posmatrače bilo iznenađenje.

    „Svi su očekivali dugu noć, možda čak i višednevno nadigravanje“, kaže Florijan Biber, profesor za politiku i istoriju jugoistočne Evrope na Univerzitetu u Gracu. Jasan rezultat, ocenjuje on, nije ostavio mnogo prostora za osporavanje ishoda izbora.

    „Bilo je jasno da čak ni uz sve mogućnosti izborne manipulacije rezultat više ne može da bude falsifikovan“, kaže stručnjak za Srbiju.

    Ko će predvoditi novu vladu?

    Čini se da je put za smenu vlasti sada otvoren. Studentska lista može samostalno da formira vladu i verovatno će imati oko 140 poslanika u parlamentu. Na njenoj izbornoj listi gotovo da nije bilo studenata, već stručnjaka iz različitih oblasti koji su birani kroz unutrašnji, participativni proces.

    Uprkos ubedljivoj pobedi, mnogo toga ostaje nejasno. Najveće pitanje glasi: ko će biti novi predsednik vlade?

    Nosilac liste Ilija Srđanović ne smatra se automatski kandidatom za premijera. O tome ko će voditi vladu i ko će preuzeti pojedina ministarstva trebalo bi da bude odlučeno narednih dana.

    Pokret pred prvim testom vlasti

    Po oceni Florijana Bibera, reč je o zanimljivom eksperimentu, ali on nije bez rizika. „To je bilo veoma pametno do nedelje uveče. Sada je situacija drugačija. Sada moraju da izađu pred javnost. Sada moraju da budu transparentniji“, kaže on.

    Široki društveni pokret može da obori vlast, ali to ne znači automatski da može i uspešno da vlada, smatra Biber. Pred novom većinom nalaze se ozbiljni izazovi. „Pravosuđe, tužilaštvo i sve institucije pod kontrolom su Vučićevih ljudi“, kaže stručnjak za Srbiju.

    Kritičari već godinama optužuju Vučića da je potkopavao demokratske institucije i vršio pritisak na političke protivnike i nezavisne medije.

    Hoće li pokret ostati na okupu?

    I Peter Tehet iz Instituta za dunavski region i srednju Evropu smatra da Srbija ulazi na politički nepoznat teren.

    „S obzirom na heterogenost studenata, poslanika i birača, biće teško održati taj blok na okupu, posebno zato što se zaista zasniva na neposrednoj demokratiji“, kaže on. Biće zanimljivo i kakvu će ulogu studenti imati u budućem upravljanju državom, kao i da li će iz pokreta proisteći nove političke stranke.

    Tehet smatra da će SNS verovatno biti „teška opozicija“, tim pre što je ta stranka i dalje duboko ukorenjena u delovima društva, privrede i kriminalnog miljea.

    Nova vlada bi, prema njegovim rečima, mogla da se usredsredi na uklanjanje nasleđa stare autoritarne elite. Očekuju se kadrovske promene, sudski procesi i obnova medijskih sloboda.

    Od novosadske tragedije do pobede na izborima

    Pokret koji je pobedio na izborima nastao je posle pada nadstrešnice na železničkoj stanici u Novom Sadu pre dve godine. Tada je poginulo 16 ljudi. Kritičari su tragediju povezivali s korupcijom i nemarom vlasti.

    Studentski protesti koji su usledili mobilisali su široke slojeve stanovništva. Iz demonstracija je postepeno nastao pokret protiv vlasti i protiv raširene korupcije u zemlji.

    Ni Brisel neće imati lakog partnera

    Srbija je već gotovo petnaest godina kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, ali je proces pristupanja poslednjih godina uglavnom stagnirao.

    Politikolog Tehet smatra da ni nova vlast neće biti „lak partner za Brisel“. Značajan deo njenih birača skeptično gleda na Evropsku uniju.

    Evropska komesarka za proširenje Marta Kos poručila je da želi da Srbija postane članica EU i ocenila da sada postoji „prilika za više jedinstva i društvene kohezije u zemlji“.

    Prema njenim rečima, trebalo bi da buduća vlada radi na strateškom približavanju Evropskoj uniji. Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je da je EU spremna da podrži Srbiju u reformama koje se odnose na vladavinu prava, slobodu medija, borbu protiv korupcije i jačanje demokratskih institucija.

    Nemačka vlada takođe pažljivo prati razvoj događaja. Kancelar Fridrih Merc pozdravio je uspeh studentske liste.

    „Zahtevima za vladavinom prava, borbom protiv korupcije i osnovnim slobodama uspeli su da dopru do građana“, naveo je političar CDU na platformi Iks. Istovremeno je poručio da će nastaviti da podržava evropski put Srbije. Portparol nemačke vlade Sebastijan Hile sažeo je situaciju jednom rečenicom: „Očekivanja od studentske liste, kako u zemlji tako i u inostranstvu, sada su velika.“

  6. 28. okt
    Politika (otvara se u novom prozoru) prepričao (procena), 3 dana posle prvog
    Konačni rezultati mogući već sutra
    Prema podacima Republičke izborne komisije (RIK), sa obrađenih 8.187 biračkih mesta, „Studentska lista – Studenti pobeđuju” osvojila je 52,17 odsto obrađenih glasova, odnosno 140 mandata, dok je lista „Aleksandar Vučić… Ceo tekst

    Prema podacima Republičke izborne komisije (RIK), sa obrađenih 8.187 biračkih mesta, „Studentska lista – Studenti pobeđuju” osvojila je 52,17 odsto obrađenih glasova, odnosno 140 mandata, dok je lista „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija” osvojila 39,17 odsto i 104 mandata. To su preliminarni rezultati vanrednih parlamentarnih izbora, održanih 25. oktobra, a objavljeni preksinoć na sednici RIK-a. Lista SPS-a osvojila je 2,17 odsto i nije prešla cenzus. Predsednik RIK-a Vladimir Dimitrijević rekao je da su preliminarni rezultati sa obrađenih 8.187 biračkih mesta, obrađenih zaključno sa ponedeljkom u 20 časova. „Što se tiče broja birača upisanih u birački spisak, govorimo o do sada obrađenom materijalu, to je 6.253.475. Broj birača koji je izašao na izbore je 4.304.641, do sada obrađen. Glasalo je od tog broja 4.301.985 birača, od toga nevažećih glasačkih listića 55.472, a važećih 4.246.513”, rekao je Dimitrijević.

    „Studentska lista – Studenti pobeđuju” osvojila je 2.267.615 glasova, ili 52,71 odsto, što trenutno čini 140 mandata i apsolutnu većinu od ukupnog broja poslanika. „Čestitka u moje ime i u ime komisije, pošto ja i dalje predstavljam komisiju”, rekao je Dimitrijević, preneo je Tanjug. Što se tiče broja i procenta glasova koje je dobila svaka lista, naveo je da je lista „Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija”, na osnovu do sada obrađenih rezultata, osvojila 1.685.022 glasa, odnosno 39,17 odsto, što je do sada 104 mandata u Narodnoj skupštini. Lista „Ivica Dačić – Faktor stabilnosti” osvojila je 93.280 glasova, odnosno 2,17 odsto i nula mandata.

    Četiri liste nacionalnih manjina osvojile su mandate za narodne poslanike. To su liste „Rasim Ljajić – Ljudski” sa 20.544 glasova, odnosno 0,48 odsto, što je jedan mandat, „Savez Vojvođanskih Mađara – dr Balint Pastor” sa 34.762 glasova, što je 0,81 odsto, odnosno zasad ima dva mandata, „SDA Sandžaka – Čuvari Sandžaka” sa 12.399 glasova, odnosno 0,29 odsto, što je trenutno jedan mandat i Albanska koalicija sa 27.670 glasova ili 0,64 odsto, odnosno trenutno dva mandata. Lista „Usame Zukorlić – Pokret za ujedinjenje” osvojila je 11.852 glasa, odnosno 0,28 odsto i zasad je bez mandata, kao i ruska stranka „Srbija u Briksu: Slobodan Nikolić”, koja je osvojila 6.387 glasova.

    Među listama ispod cenzusa su „Autentična desnica – dr Miloš Jovanović”, koja je osvojila 38.525 glasova, to jest 0,90 odsto, kao i „Evropska Srbija – Marinika Tepić, Zdravko Ponoš” sa 12.143 glasa, to jest 0,28 odsto. Lista „Bogoljub Karić – Pokret snaga Srbije – BK” osvojila je 19.600 glasova, to jest 0,46 odsto.

    Član Republičke izborne komisije (RIK) Dušan Dinčić izjavio je juče da rok za prigovore ističe danas i da je moguće da konačni rezultati glasanja na vanrednim parlamentarnim izborima budu saopšteni već sutra, prenela je Beta. Naveo je da je ostalo da se obrade rezultati sa još stotinak biračkih mesta. „Čekamo i zapisnike s biračkih mesta u inostranstvu, koji moraju fizički da dođu u RIK. Zapisnici iz Srbije se unose u lokalnim izbornim komisijama, a zapisnici iz inostranstva treba da stignu diplomatskom poštom u RIK. Kod većine članova RIK-a ne postoji namera ili ideja da nešto zatežu ili da prave probleme, i mislim da svi jedva čekaju da se izborni proces što pre okonča, jer se na konačne rezultate ne može uticati”, istakao je Dinčić. Od proglašenja konačnih izbornih rezultata od strane RIK-a, počinje da teče rok od 30 dana za održavanje prve sednice novog saziva Skupštine Srbije.

    JTOK o krivičnim prijavama u MSP-u

    Javno tužilaštvo za organizovani kriminal saopštilo je da su shodno Opštem obaveznom uputstvu Vrhovnog javnog tužilaštva Republike Srbije formirani predmeti protiv ambasadora u Slovačkoj i SAD Aleksandra Nakića Dragana Šutanovca zbog krivičnih dela zloupotreba službenog položaja, a krivična prijava je u vezi sa povredom prava glasanja. Nakon toga Javnom tužilaštvu za organizovani kriminal je dostavljeno još 13 krivičnih prijava među kojima se nalaze i krivične prijave protiv već spomenutih ambasadora Nakića i Šutanovca, kao i protiv: ambasadora Republike Srbije u Republici Francuskoj Ane Hrustanović, ambasadora Republike Srbije u Rumuniji prof. dr Dragana Simeunovića, ambasadora Republike Srbije u Švajcarskoj Konfederaciji Ivana Trifunovića, ambasadora Republike Srbije u Republici Bugarskoj Milana Ravića, ambasadora Republike Srbije u Crnoj Gori Nebojše Rodića, ambasadora Republike Srbije u Komonvelt Australiji Radeta Stefanovića, ambasadora Republike Srbije u Kanadi Stefana Tomaševića, ambasadora Republike Srbije u Ujedinjenim Arapskim Emiratima Vladimira Marića. Kao razlog se navode krivična dela zloupotreba službenog položaja i sprečavanje održavanja glasanja.

    Takođe, podnete su krivične prijave protiv ministra spoljnih poslova u Vladi Republike Srbije Marka Đurića, načelnika Odeljenja za bezbednost u Generalnom sekretarijatu Ministarstva spoljnih poslova Republike Srbije Veska Radovića, kao i vršioca dužnosti generalnog sekretara u Ministarstvu spoljnih poslova Dušana Kozareva.

  7. 14:28
    NIN (otvara se u novom prozoru) preuzeo doslovno, 4 dana posle prvog
    Santa Monika protiv Kumanova: Evo kako je glasala dijaspora
    27.10. 2026. Studentska lista osvojila je 52,71 odsto glasova i apsolutnu većinu u Skupštini. Mandate su dobile i četiri manjinske liste. Republička izborna komisija do sada je obradila 90 od 93 biračkih mesta u… Ceo tekst

    27.10.

    2026.

    Studentska lista osvojila je 52,71 odsto glasova i apsolutnu većinu u Skupštini. Mandate su dobile i četiri manjinske liste.

    Republička izborna komisija do sada je obradila 90 od 93 biračkih mesta u dijaspori gde su za parlamentarne izbore bilo upisano 102.147 birača. Prebrojani glasovi pokazuju da je izlaznost bila 78,76 odsto,a prebrojano je 79.004 glasova.

    27.10.

    2026.

    Studentska lista osvojila je 52,71 odsto glasova i apsolutnu većinu u Skupštini. Mandate su dobile i četiri manjinske liste.

    26.10.

    2026.

    Dan posle izbora, Miloš Jovanović podnosi ostavku na mesto predsednika Novog DSS-a. Za NIN poručuje: "Nemam ništa novo da kažem".

    Za izbornu listu "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" glasala su 19.513 birača ili 24,7 odsto. Za broj tri na glasačkom listiću - "Studentska lista - Studenti pobeđuju" uzela je 57.438 glasova ili 72,71 odsto. Na trećem mestu je "Autentična desnica" sa 411 glasa (0,52 odsto), pa ide "Ivica Dačić - Faktor stabilnosti" 383 glasa (0,48), pa svi ostali.

    Najmanje glasova (3) dobila je izborna lista pod broje 13. - Biram pravdu - Biram budućnost - Koalicija snaga - prof. dr Ferid Bulić - Vasilios Proveleggios - Stranka budućnosti i razboja/Stranka budućnosti i razvoja - Građanska stranka Grka Srbije.

    Izborna lista "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" pobedila je na biračkim mestima u Bosni i Hercegovini i Severnoj Makedoniji, gde je u Kumanovu, na biračkom mestu 70, zabeležila i najbolji rezultat - 487 glasa ili 92,41 odsto od broja izašlih. Sa prostora bivše SFRJ, lista pod brojem 1, izgubila je u Podgorici, Zagrebu i Ljubljani.

    Na preostalim biračkim mestima ubedljivo je pobedila Studentska lista. Na biračkim mestima po Evropi, Americi, Aziji, Australiji i Africi lista "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" imala je, u procentima, jednocifren broj koji je retko prelazio četiri odsto. Najubedljivija pobeda studenata bila je u Santa Monici, na biračkom mestu broj 74, gde je izašlo 697 glasača, a njih 97,7 odsto zaokružilo je broj 3 na glasačkom lističu.

    Dosadašnji podaci RIK-a (ostalo da se obradi još 81 biračko mesto) pokazuje da je "Studentska lista - Studenti pobeđuju" dobila 2.334.003 glasa ili 52,99 odsto. Drugoplasirana lista "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" ima 1.717.342 glasa (38,99 odsto). Samo ove dve liste, pored manjinskih, ulaze u budući sastav parlamenta.

    30.10.

    2026.

    Poruke iz Brisela najavljuju podršku reformama. Sagovornici NIN-a objašnjavaju šta bi moglo da ubrza evropski put Srbije posle izbora.

    30.10.

    2026.

    RIK je odredio da se izbori ponove na mestima na kojima je glasanje poništeno ili rezultati nisu mogli da se utvrde.

    30.10.

    2026.

    Poruke iz Brisela najavljuju podršku reformama. Sagovornici NIN-a objašnjavaju šta bi moglo da ubrza evropski put Srbije posle izbora.

    30.10.

    2026.

    Ana Brnabić pozvala je na mir i poštovanje institucija i zatražila od novoizabrane skupštinske većine da što pre počne uspostavljanje vlasti

    30.10.

    2026.

    Iz tzv. kosovske policije za region sever naveli su da je akcija sprovedena u opštinama Severna Mitrovica i Zvečan.

    30.10.

    2026.

    RIK je odredio da se izbori ponove na mestima na kojima je glasanje poništeno ili rezultati nisu mogli da se utvrde.

    30.10.

    2026.

    Obrađeni su zapisnici na svih 93 biračkih mesta van zemlje, po kojima je od 102.147 birača u biračkom spisku na izbore izašlo njih 79.597.

    29.10.

    2026.

    Glavni javni tužioci treba da provere da li postoje elementi krivičnog dela i o tome bez odlaganja obaveste nadležno tužilaštvo.

Osobe i institucije u ovoj vesti

  • Aleksandar Vučić
  • Studentska lista
  • Republička izborna komisija
  • Srpska napredna stranka
  • Vlada Srbije
  • Ilija Srdanović
  • Ujedinjena Srbija
  • Crta
Sva imena u vestima →

Ko je s kim povezan

Dodirnite ime da otvorite njegove veze u Mreži.

Studentska listaStudentska listaRepublička izborna komisijaRepublička izborna ko…Narodna skupština SrbijeNarodna skupština Srb…Aleksandar VučićAleksandar VučićRaša NedeljkovRaša NedeljkovFlorijan BiberFlorijan BiberUjedinjena SrbijaNinMilan AntonijevićPeter TehetSrpska napredna strankaEvropska komesarka za proširenje Marta KosMiloš JovanovićVladimir Dimitrijević

Prikazano 14 najpovezanijih imena. Još 24 u Mreži.

Istraži celu mrežu vesti

Ko je u vesti

42

Osobe, institucije i njihovi izvori.

Osobe

Institucije

Organizacije

Mesta

42 od 42 · Izaberite za izvore i veze

Ko piše

5medija
7tekstova
  • RTCG
  • Deutsche Welle
  • Danas
  • Politika
  • NIN

Vesti

  • Izbori970
  • Društvo694
  • Spoljna politika531
  • Ekonomija472
  • Pravosuđe397
  • Mediji338
  • Bezbednost199
  • Politika144
  • Kosovo51

Mreža

  • Istraži mrežu
  • Osobe i institucije
  • Mreža glavne vesti

Mediji

  • Istraži medije
  • Šta mediji navode drugačije

Metod

  • Ko je prvi objavio
  • Razlike u navodima

Više izvora. Šira slika.

Istraži 3796 vesti

Kako se vesti o Srbiji šire kroz medije: ko je prvi objavio, ko je preneo, gde se izveštaji razlikuju.

Narativ

Fotografije: mediji iz čijih su članaka preuzete