
Prema dokumentaciji koju je objavio Radar, mere tajnog nadzora prvi put su odobrene 12. juna 2026. godine, a produžavane su 15. jula i 9. septembra.
Ovo navodi jedan izvor
Prema dokumentaciji koju je objavio Radar, mere su prvi put odobrene 12. juna 2026. godine, a produžavane su 15. jula i 9. septembra. Zahtev za njihovu primenu podneo je direktor BIA Vladimir Orlić, pozivajući se na sumnju da urednica i novinari učestvuju u izvršenju krivičnog dela špijunaže. Među prostorijama obuhvaćenim merama navedena je i adresa na kojoj se nalazi redakcija Radara, čime je potencijalno omogućen nadzor nad komunikacijama svih zaposlenih, njihovih sagovornika i novinarskih izvora.
Direktor BIA Vladimir Orlić podneo je 22. oktobra predlog predsedniku Višeg suda u Beogradu Draganu Miloševiću da se sve mere prekinu, uz obrazloženje da prikupljeni podaci ne ukazuju na umešanost nadziranih novinara u krivično delo špijunaže.
Ovo navodi jedan izvor
Direktor BIA Vladimir Orlić je 22. oktobra, kada je izašao poslednji broj Radara pred izbore, podneo predlog predsedniku Višeg suda u Beogradu Draganu Miloševiću da se sve mere prekinu, uz obrazloženje da prikupljeni podaci ne ukazuju na umešanost nadziranih novinara u krivično delo špijunaže.
Samo dan pre odobrenja mere tajnog nadzora novinara Radara, ovaj nedeljnik objavio je tekst Milana Radonjića o Samitu EU Zapadni Balkan u Tivtu, uvodnik glavne urednice o paradržavi i tekst o saznanjima službi pre prijave nestanka Nešovića.
Ovo navodi jedan izvor
Samo dan pre nego što je mera tajnog nadzora novinara Radara odobrena, ovaj nedeljnik objavio je tekst Milana Radonjića „Organizacija fijaska u Tivtu: Hibris hibridne pratnje“ o tome kako je Aleksandar Vučić sa kriminalcima koje je avionom poslao u Crnu Goru, uništio ugled Srbije na Samitu EU Zapadni Balkan. U istom broju nalazi se i Uvodnik glavne urednice o paradržavi koja izvršava sva naređenja Aleksandra Vučića, kao i tekst „Službe su imale saznanja i pre prijave nestanka Nešovića“ što je bio jedan od serije tekstova o ubistvu u restoranu „27“ i hapšenju Veselina Milića, pomoćnika direktora policije.
ANEM zahteva hitnu, nezavisnu i temeljnu istragu o okolnostima pod kojima su mere nadzora predložene, odobrene i sprovođene, kao i utvrđivanje krivične, disciplinske i svake druge odgovornosti svih koji su učestvovali u zloupotrebama državnog aparata.
Ovo navodi jedan izvor
ANEM upozorava da mere nadzora, prisluškivanja i praćenja mogu imati zastrašujući efekat ne samo na novinare koji su neposredno nadzirani, već i na njihove izvore i sve koji medijima dostavljaju informacije od javnog značaja. Otkriće Radara da je BIA prisluškivala i nadzirala njihov rad zahteva hitnu, nezavisnu i temeljnu istragu o okolnostima pod kojima su ove mere predložene, odobrene i sprovođene, kao i utvrđivanje krivične, disciplinske i svake druge odgovornosti svih koji su učestvovali u zloupotrebama državnog aparata.
ANEM zahteva da se bez odlaganja utvrdi ko je imao pristup prikupljenim podacima, da li su kompromitovani novinarski izvori i da se obezbedi zaštita svih nezakonito prikupljenih poverljivih informacija.
Ovo navodi jedan izvor
ANEM najoštrije osuđuje zloupotrebu državnog bezbednosnog aparata za tajni nadzor novinara i redakcije Radara koji predstavlja nedopustiv napad na slobodu medija, poverljivost novinarskih izvora i pravo javnosti da bude informisana. Zahtevamo i da se bez odlaganja utvrdi ko je imao pristup prikupljenim podacima, da li su kompromitovani novinarski izvori i da se obezbedi zaštita svih nezakonito prikupljenih poverljivih informacija. Državne službe bezbednosti ne smeju biti instrument za progon, zastrašivanje i kontrolu medija koji istražuju zloupotrebe vlasti i imaju kritički stav prema strukturama moći.
ANEM upozorava da mere nadzora, prisluškivanja i praćenja mogu imati zastrašujući efekat ne samo na nadzirane novinare, već i na njihove izvore i sve koji medijima dostavljaju informacije od javnog značaja.
Ovo navodi jedan izvor
ANEM upozorava da mere nadzora, prisluškivanja i praćenja mogu imati zastrašujući efekat ne samo na novinare koji su neposredno nadzirani, već i na njihove izvore i sve koji medijima dostavljaju informacije od javnog značaja. Otkriće Radara da je BIA prisluškivala i nadzirala njihov rad zahteva hitnu, nezavisnu i temeljnu istragu o okolnostima pod kojima su ove mere predložene, odobrene i sprovođene, kao i utvrđivanje krivične, disciplinske i svake druge odgovornosti svih koji su učestvovali u zloupotrebama državnog aparata.
BIA je odbacila navode o prisluškivanju i ocenila ih kao maliciozno smišljene sa isključivim ciljem dodatne destabilizacije već narušenih bezbednosnih prilika.
Ovo navodi jedan izvor
Bezbednosno-informativna agencija (BIA) odbacila je danas navode o prisluškivanju i ocenila ih kao „maliciozno smišljene sa isključivim ciljem dodatne destabilizacije već narušenih bezbednosnih prilika“.
BIA je u saopštenju navela da svi koji u destruktivnom antidržavnom delovanju čine krivična dela mogu računati da će biti predmet rada agencije, koja informacije u kontinuitetu dostavlja nadležnim organima u skladu sa zakonom.
Ovo navodi jedan izvor
„Svi koji u svom destruktivnom antidržavnom delovanju čine krivična dela mogu sa sigurnošću računati – da će uvek biti predmet rada BIA, kao i naših zvaničnih informacija koje agencija u kontinuitetu dostavlja nadležnim organima, u skladu sa zakonom“, naveli su u saopštenju.
BIA je navela da će i u budućem periodu postupati isključivo na planu zaštite Ustavom utvrđenog poretka, bezbednosti Republike Srbije i njenih državnih interesa, u skladu sa Zakonom o BIA.
Ovo navodi jedan izvor
„Uprkos svim pokušajima eksponenata stranih službi i grupa za pritisak, BIA će i u budućem periodu postupati isključivo na planu zaštite Ustavom utvrđenog poretka, bezbednosti Republike Srbije i samo njenih državnih interesa, kao što je jasno definisano Zakonom o BIA i drugim zakonima koji uređuju delokrug rada BIA“, naveli su iz te agencije.
Navod, nepotvrđenoANEM izražava ozbiljnu zabrinutost zbog otkrića Radara da je BIA na zahtev direktora Vladimira Orlića i uz odobrenje Višeg suda u Beogradu mesecima sprovodila tajni nadzor nad Vesnom Mališić, Sandrom Petrušić i Milanom Radonjićem, uključujući snimanje komunikacija u prostorijama redakcije i desetodnevnu fizičku pratnju pojedinih članova redakcije.
Ovaj navod prenose
Asocijacija nezavisnih elektronskih medija (ANEM) izražava ozbiljnu zabrinutost zbog otkrića nedeljnika Radar da je Bezbednosno-informativna agencija (BIA) na zahtev njenog direktora Vladimira Orlića i uz odobrenje Višeg suda u Beogradu, mesecima sprovodila mere tajnog nadzora nad glavnom i odgovornom urednicom Radara, Vesnom Mališić, i novinarima Sandrom Petrušić i Milanom Radonjićem, uključujući snimanje komunikacija u prostorijama redakcije i desetodnevnu fizičku pratnju pojedinih članova redakcije.
Navod, nepotvrđenoZahtev za primenu mera nadzora podneo je direktor BIA Vladimir Orlić, pozivajući se na sumnju da urednica i novinari učestvuju u izvršenju krivičnog dela špijunaže.
Ovaj navod prenose
Prema dokumentaciji koju je objavio Radar, mere su prvi put odobrene 12. juna 2026. godine, a produžavane su 15. jula i 9. septembra. Zahtev za njihovu primenu podneo je direktor BIA Vladimir Orlić, pozivajući se na sumnju da urednica i novinari učestvuju u izvršenju krivičnog dela špijunaže. Među prostorijama obuhvaćenim merama navedena je i adresa na kojoj se nalazi redakcija Radara, čime je potencijalno omogućen nadzor nad komunikacijama svih zaposlenih, njihovih sagovornika i novinarskih izvora.
Navod, nepotvrđenoMeđu prostorijama obuhvaćenim merama nadzora navedena je i adresa na kojoj se nalazi redakcija Radara, čime je potencijalno omogućen nadzor nad komunikacijama svih zaposlenih, njihovih sagovornika i novinarskih izvora.
Ovaj navod prenose
Prema dokumentaciji koju je objavio Radar, mere su prvi put odobrene 12. juna 2026. godine, a produžavane su 15. jula i 9. septembra. Zahtev za njihovu primenu podneo je direktor BIA Vladimir Orlić, pozivajući se na sumnju da urednica i novinari učestvuju u izvršenju krivičnog dela špijunaže. Među prostorijama obuhvaćenim merama navedena je i adresa na kojoj se nalazi redakcija Radara, čime je potencijalno omogućen nadzor nad komunikacijama svih zaposlenih, njihovih sagovornika i novinarskih izvora.
Navod, nepotvrđenoANEM najoštrije osuđuje zloupotrebu državnog bezbednosnog aparata za tajni nadzor novinara i redakcije Radara kao nedopustiv napad na slobodu medija, poverljivost novinarskih izvora i pravo javnosti da bude informisana.
Ovaj navod prenose
ANEM najoštrije osuđuje zloupotrebu državnog bezbednosnog aparata za tajni nadzor novinara i redakcije Radara koji predstavlja nedopustiv napad na slobodu medija, poverljivost novinarskih izvora i pravo javnosti da bude informisana. Zahtevamo i da se bez odlaganja utvrdi ko je imao pristup prikupljenim podacima, da li su kompromitovani novinarski izvori i da se obezbedi zaštita svih nezakonito prikupljenih poverljivih informacija. Državne službe bezbednosti ne smeju biti instrument za progon, zastrašivanje i kontrolu medija koji istražuju zloupotrebe vlasti i imaju kritički stav prema strukturama moći.
Navod, nepotvrđenoPrema ranijim podacima nedeljnika Radar, postoji sumnja da su prisluškivani i tužioci Tužilaštva za organizovani kriminal koji su radili na slučaju „Nadstrešnica“.
Ovaj navod prenose
Prema podacima koje je taj nedeljnik ranije objavio, postoji sumnja da su prikluškivani i tužioci Tužilaštva za organizovani kriminal koji su radili na slučaju „Nadstrešnica“.Uz svaki navod stoje mediji koji ga prenose; navod iz jednog izvora nosi ime tog medija. Slaganje medija nije nezavisna potvrda događaja.
U ovoj analizi nisu utvrđene razlike u navodima.