Preskoči na sadržaj
NarativVestiMrežaMedijiManifest
Lat
Sve vesti

IzboriPrvi objavio Telegraf, 26. okt, 16:05 · poslednji 26. okt, 22:02

206 dana čekali smo Vučićevu vladu, 137 dana sledeću: Kada će Srbija dobiti novu vlast i ko će biti premijer?

1 medij · 2 teksta · 1 izvorni Istraži mrežu
Foto iz članka: Telegraf
Pregled vesti

Hronologija

  1. 16:05
    Telegraf (otvara se u novom prozoru) prvi objavio
    206 dana čekali smo Vučićevu vladu, 137 dana sledeću: Kada će Srbija dobiti novu vlast i ko će biti premijer?
    206 dana čekali smo Vučićevu vladu, 137 dana sledeću: Kada će Srbija dobiti novu vlast i ko će biti premijer? Posle pobede Studentske liste otvara se pitanje koliko će trajati formiranje nove vlade. Iskustvo iz 2022. i… Ceo tekst

    206 dana čekali smo Vučićevu vladu, 137 dana sledeću: Kada će Srbija dobiti novu vlast i ko će biti premijer?

    Posle pobede Studentske liste otvara se pitanje koliko će trajati formiranje nove vlade. Iskustvo iz 2022. i 2024. godine pokazuje da od izbora do novog kabineta mogu da prođu meseci, dok Ustav propisuje rok od 90 dana koji počinje da teče tek od konstituisanja Skupštine.

    Koliko će Srbija čekati novu vladu nakon izbornog preokreta? Odgovor ne zavisi samo od izbornih rezultata, već i od procedure, političkih dogovora i brzine kojom će biti konstituisan novi saziv Narodne skupštine. Prethodna dva izborna ciklusa pokazuju koliko se taj proces može odužiti: 2022. godine od glasanja do formiranja vlade prošlo je 206 dana, dok je 2024. godine čekanje trajalo 137 dana.

    Prema podacima koje je objavio Euronews Srbija, najduže se na novi kabinet čekalo posle izbora održanih 3. aprila 2022. godine. Nova vlada Ane Brnabić izabrana je tek 26. oktobra. Dve godine kasnije, nakon parlamentarnih izbora održanih 17. decembra 2023, vlada Miloša Vučevića izabrana je 2. maja 2024. godine.

    Ovi primeri pokazuju da izborni dan nije i dan kada nova vlast preuzima državne poslove. Pred Srbijom su sada utvrđivanje konačnih rezultata, konstituisanje parlamenta, izbor predsednika Skupštine, konsultacije o mandataru i glasanje o novoj vladi.

    Zašto se na vladu 2022. čekalo čak 206 dana?

    Parlamentarni izbori 2022. godine održani su 3. aprila, ali je nova vlada izabrana tek 26. oktobra. U međuvremenu su usledili izborni postupci, konstituisanje parlamenta i politički proces koji je prethodio formiranju novog kabineta.

    Konačan rezultat bio je da je od dana glasanja do izbora vlade prošlo 206 dana, odnosno gotovo sedam meseci. Taj slučaj ostao je jedan od najdužih perioda čekanja na novu izvršnu vlast u novijoj političkoj istoriji Srbije.

    Ni posle izbora u decembru 2023. godine postupak nije završen brzo. Nova vlada izabrana je 2. maja 2024, 137 dana nakon glasanja. To je bilo kraće nego 2022, ali je i tada prošlo više od četiri meseca pre nego što je novi kabinet stupio na dužnost.

    Upravo zbog toga rokovi i procedura postaju važni nakon svakih parlamentarnih izbora. Politički pobednik može da ima jasnu većinu, ali ona mora da bude pretočena u institucije i formalno potvrđena u Narodnoj skupštini.

    Koji su rokovi i kada počinje da teče 90 dana?

    Ustav Srbije propisuje da prva sednica novog saziva Narodne skupštine mora da se održi najkasnije 30 dana od proglašenja konačnih izbornih rezultata. Sednicu saziva predsednik parlamenta iz prethodnog saziva.

    Na konstitutivnoj sednici potvrđuju se mandati poslanika, a parlament se smatra konstituisanim kada budu potvrđeni mandati najmanje dve trećine narodnih poslanika, odnosno najmanje 167 od ukupno 250. Nakon toga slede izbor predsednika i potpredsednika Skupštine i obrazovanje skupštinskih radnih tela.

    Tek od dana konstituisanja Narodne skupštine počinje da teče ustavni rok od 90 dana za izbor nove vlade. To je važna razlika: rok se ne računa od dana izbora, niti od dana kada su objavljeni preliminarni rezultati.

    Predsednik Republike predlaže kandidata za predsednika vlade nakon konsultacija sa predstavnicima izbornih lista. Mandatar zatim pred poslanicima predstavlja program buduće vlade i predlaže njen sastav.

    Za izbor vlade potrebno je najmanje 126 glasova, odnosno većina od ukupnog broja narodnih poslanika. Ako Skupština ne izabere vladu u roku od 90 dana od konstituisanja, Ustav predviđa njeno raspuštanje i raspisivanje novih parlamentarnih izbora.

    Da li Studentska lista može brže da formira vladu?

    Brzina formiranja nove vlade zavisiće od nekoliko faktora: konačne raspodele mandata, dogovora o kandidatu za premijera, sastava budućeg kabineta i spremnosti parlamentarne većine da što pre započne rad.

    Ako izborni pobednik raspolaže dovoljnim brojem mandata za samostalni izbor vlade, nije mu neophodan koalicioni dogovor sa drugim listama da bi obezbedio većinu. Ipak, to ne znači da će vlada biti izabrana odmah nakon izbora. Potrebno je završiti sve propisane korake i formalno izabrati mandatara i ministre.

    Posebno će biti zanimljivo ko će biti predložen za predsednika vlade. Kandidat mora da predstavi program koji će dobiti podršku parlamentarne većine, a sastav kabineta pokazaće na koji način pobednička lista namerava da sprovede svoja obećanja.

    Do tada nije moguće pouzdano tvrditi da će nova vlada biti formirana za nekoliko nedelja ili da će se čekanje ponoviti kao 2022. ili 2024. godine. Prethodna iskustva predstavljaju poređenje, a ne prognozu.

    Šta se dešava dok se čeka nova vlada?

    U periodu između izbora i formiranja novog kabineta država ne ostaje bez izvršne vlasti. Vlada kojoj je prestao mandat nastavlja da obavlja poslove u skladu sa zakonom, do stupanja na dužnost nove vlade.

    To, međutim, ne znači da je period bez političkih posledica. Tokom čekanja na novi kabinet privreda, građani i institucije prate ko će donositi ključne odluke o budžetu, energetici, investicijama, javnoj potrošnji i drugim pitanjima koja utiču na svakodnevni život.

    Zato je važno i kada će vlada biti izabrana, ali i kakav će program predstaviti i ko će biti zadužen za njegovo sprovođenje.

    Hoće li čekanje trajati mesecima?

    Prethodna dva izborna ciklusa pokazuju koliko se rok od glasanja do formiranja vlade može razlikovati. Godine 2022. čekalo se 206 dana, a 2024. godine 137 dana. Ustav, s druge strane, propisuje rok od 90 dana od konstituisanja parlamenta, što je drugačiji vremenski okvir od ukupnog broja dana koji protekne od izbora.

    Srbija sada čeka prve konkretne korake nove parlamentarne većine: konačne rezultate, konstituisanje Skupštine, predlog mandatara i glasanje o vladi. Tek kada budu poznati datumi tih događaja, biće moguće preciznije proceniti kada bi novi kabinet mogao da preuzme dužnost.

    Jedno je sigurno: izborna pobeda predstavlja početak procesa, a ne njegov kraj. Da li će nova vlada biti formirana brzo ili će se na nju čekati mesecima, zavisiće od političkih odluka i tempa kojim budu sprovedeni ustavni koraci.

    (Telegraf Biznis)

    Video: Hapšenje u Pudarcima, našli mu 21 kilogram

    Telegraf Politika zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

  2. 22:02
    Telegraf (otvara se u novom prozoru) prepričao (procena), 5 sati 57 min posle prvog
    Od izbornog rezultata do nove Vlade: Precizna ustavna mapa puta za Studentsku listu
    Od izbornog rezultata do nove Vlade: Precizna ustavna mapa puta za Studentsku listu Trijumf Studentske liste na vanrednim parlamentarnim izborima otvorio je poglavlje institucionalne tranzicije koja se mora sprovesti po… Ceo tekst

    Od izbornog rezultata do nove Vlade: Precizna ustavna mapa puta za Studentsku listu

    Trijumf Studentske liste na vanrednim parlamentarnim izborima otvorio je poglavlje institucionalne tranzicije koja se mora sprovesti po tačno utvrđenoj ustavnoj i zakonskoj satnici. Sa trenutno procenjenih 140 poslaničkih mesta, pobednička lista nalazi se u poziciji koja joj garantuje apsolutnu parlamentarnu većinu. Time joj je omogućeno da bez koalicionih ustupaka samostalno imenuje skupštinsko rukovodstvo i izglasa novu Vladu Srbije. Ipak, do zvaničnog ulaska u Nemanjinu 11 i skupštinske klupe, predstoji precizan niz pravnih koraka.

    Pre bilo kakvog sazivanja institucija, proces je isključivo u rukama Republičke izborne komisije (RIK). Prema Zakonu o izboru narodnih poslanika, RIK ima na raspolaganju tačno 96 časova od momenta kada primi sve zbirne izveštaje lokalnih komisija da usvoji i zvanično objavi ukupan izveštaj o rezultatima izbora.

    Od dana objave ovog dokumenta otvara se novi rok: RIK u roku od deset dana mora rešenjem dodeliti mandate kandidatima prema redosledu na izbornim listama, čime se stiču zvanični uslovi za sazivanje zakonodavne vlasti.

    Nakon proglašenja konačnih rezultata počinje da teče ustavni rok od najviše 30 dana za održavanje prve, konstitutivne sednice novog skupštinskog saziva. Ovu sednicu formalno saziva predsednik parlamenta iz prethodnog mandata. Do trenutka izbora novog čelnog čoveka zakonodavnog doma, zasedanjem će rukovati najstariji prisutni narodni poslanik.

    Skupština ne postaje konstituisana samim okupljanjem, već tek kada se potvrde mandati najmanje dve trećine od ukupno 250 narodnih poslanika - što znači da je neophodno verifikovati minimum 167 mesta. Nakon potvrde mandata i polaganja poslaničke zakletve, pristupa se formiranju odbora, radnih tela i izboru rukovodstva.

    Za izbor predsednika i potpredsednika Narodne skupštine propisan je prag od najmanje 126 glasova (većina svih poslanika). Sa očekivanih 141 mandatom, Studentska lista ima matematički siguran prostor da samostalno izabere predsednika parlamenta bez ikakve podrške drugih političkih aktera.

    Uspešnim konstituisanjem parlamenta započinje složen proces formiranja izvršne vlasti. Uloga šefa države ovde je jasno ustavno definisana: predsednik Republike obavlja konsultacije sa predstavnicima svih izabranih lista, nakon čega Narodnoj skupštini predlaže mandatara za sastav nove vlade.

    Mandatar izlazi pred poslanike sa ekspozeom, programskim ciljevima i predlogom personalnog sastava svog kabineta po resorima. Da bi Vlada dobila mandat, zahteva se potvrdna većina od najmanje 126 poslaničkih glasova. Ukoliko Studentska lista zadrži planiranu većinu u svojim redovima, imaće dovoljno kapaciteta da potpuno samostalno izglasa i premijera i resorne ministre.

    Međutim, celokupan proces ima vrlo strogu vremensku granicu: Ustav Srbije nalaže da nova vlada mora biti izabrana u roku od maksimalno 90 dana od dana konstituisanja Narodne skupštine. Ukoliko se taj rok prekorači, posledice su automatske — raspuštanje parlamenta i obaveza predsednika Republike da smesta raspiše nove parlamentarne izbore, koji se moraju održati najkasnije 60 dana od dana raspisivanja.

    (Telegraf.rs)

    Video: Hapšenje u Pudarcima, našli mu 21 kilogram

    Telegraf Politika zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.

Osobe i institucije u ovoj vesti

  • Studentska lista
  • Vlada Srbije
  • predsednik Republike
  • Republička izborna komisija
  • Ana Brnabić
  • Narodna skupština
  • Telegraf
  • Miloš Vučević
Sva imena u vestima →

Ko je s kim povezan

Dodirnite ime da otvorite njegove veze u Mreži.

Vlada SrbijeVlada SrbijeStudentska listaStudentska listaNarodna skupštinaNarodna skupštinapredsednik Republikepredsednik RepublikeNarodna skupština SrbijeNarodna skupština Srb…TelegrafTelegrafRepublička izborna komisijaAna BrnabićEuronews Srbijapredsednik parlamentaMiloš VučevićIstraži celu mrežu vesti

Ko je u vesti

13

Osobe, institucije i njihovi izvori.

Osobe

Institucije

Organizacije

Mesta

13 od 13 · Izaberite za izvore i veze

Ko piše

1medij
2teksta
  • Telegraf

Još u fokusu

Sve vesti

Izbori5. nov, 20:27

RIK objavio konačne rezultate izbora u Srbiji

5 medijaKurir, B92, Espreso …

Vesti

  • Izbori1042
  • Društvo855
  • Ekonomija601
  • Spoljna politika561
  • Pravosuđe502
  • Mediji417
  • Bezbednost232
  • Politika165
  • Kosovo57

Mreža

  • Istraži mrežu
  • Osobe i institucije
  • Mreža glavne vesti

Mediji

  • Istraži medije
  • Šta mediji navode drugačije

Metod

  • Ko je prvi objavio
  • Razlike u navodima

Više izvora. Šira slika.

Istraži 4432 vesti

Kako se vesti o Srbiji šire kroz medije: ko je prvi objavio, ko je preneo, gde se izveštaji razlikuju.

Narativ

Fotografije: mediji iz čijih su članaka preuzete