Prvog novembra navršavaju se dvije godine od tragedije u Novom Sadu, u kojoj je u padu nadstrešnice željezničke stanice poginulo 16 osoba. Ta nesreća označila je početak promjena u Srbiji, koja dvije godine kasnije,… Цео текст
Prvog novembra navršavaju se dvije godine od tragedije u Novom Sadu, u kojoj je u padu nadstrešnice željezničke stanice poginulo 16 osoba.
Ta nesreća označila je početak promjena u Srbiji, koja dvije godine kasnije, nakon stalnih protesta studenata koji su iz dana u dan bili sve brojniji i snažniji, ima novu vlast – Studentsku listu.
Evo slijeda događaja od same tragedije u Novom Sadu do promjene vlasti u Srbiji.
1. novembar 2024. – U padu betonske nadstrešnice na renoviranoj zgradi Željezničke stanice u Novom Sadu na mjestu događaja poginulo je 14 osoba, dok su tri osobe u kritičnom stanju prevezene u bolnicu. Od posljedica teških povreda naknadno su preminule još dvije osobe (u novembru 2024. i martu 2025), čime je ukupan broj žrtava dostigao 16, uz jednu preživjelu djevojku s teškim povredama. Tragedija je odmah izazvala ogorčenje javnosti, pokrenuvši lavinu pitanja o kvalitetu izvedenih radova, netransparentnosti u trošenju javnog novca i sistemskoj korupciji.
5. novembar 2024. – Prvi nemiri, sukobi i val privođenja demonstranata. Samo četiri dana nakon nesreće, hiljade građana okupile su se na protestima u Novom Sadu tražeći hitne ostavke i hapšenje odgovornih. Tokom protesta došlo je do incidenata i oštećenja Gradske kuće, nakon čega je policija privela desetke demonstranata i aktivista. Javnost i pravni stručnjaci ukazali su na ekspresno postupanje pravosuđa prema demonstrantima, dok je istraga o samoj nesreći u tom momentu stagnirala.
19. novembar 2024. – Opozicijski poslanici, odbornici i građani tri dana zaredom blokirali su ulaz u zgradu Suda i Tužilaštva u Novom Sadu. Zahtijevali su puštanje na slobodu svih aktivista i demonstranata koji su pritvoreni nakon protesta 5. novembra, kao i ubrzanje istrage protiv odgovornih za pad nadstrešnice. Blokade su protekle uz svakodnevne guranja i tenzije s kordonima policije u opremi za razbijanje demonstracija.
21. novembar 2024. – Nakon tri sedmice pritiska javnosti, Više javno tužilaštvo u Novom Sadu saopćilo je da je uhapšeno 11 osoba u vezi s tragedijom na Željezničkoj stanici. Među privedenima su se našli najviši državni dužnosnici i rukovodioci sektora saobraćaja i infrastrukture: Goran Vesić, bivši ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture (podnio ostavku nekoliko dana ranije, a potom mu je određen pritvor), Jelena Tanasković, vršiteljica dužnosti generalne direktorice javnog preduzeća „Infrastruktura železnice Srbije“ (podnijela ostavku i privedena), Nebojša Šurlan, bivši direktor „Infrastrukture železnice Srbije“, Anita Dimoski, pomoćnica ministra za željeznički saobraćaj. Osim njih, uhapšeni su i vodeći inženjeri te predstavnici stručnog nadzora i izvođača radova, osumnjičeni za teška djela protiv opće sigurnosti i nepropisno izvođenje građevinskih radova.
22-25. novembar 2024. – Prekretnica – napad na studente i početak blokada. Tokom odavanja počasti žrtvama ispred Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu napadnuti su studenti i profesori. Ovaj incident označio je prekretnicu – studenti organiziraju prve blokade fakulteta, tražeći procesuiranje napadača, objavljivanje kompletne dokumentacije o rekonstrukciji stanice i oslobađanje svih politički privedenih demonstranata.
11. decembar 2024. – Pod snažnim pritiskom višemjesečnih protesta i univerzitetskih blokada, vlasti u Srbiji objavljuju dio dokumentacije o rekonstrukciji Željezničke stanice. Predstavljeno je osam registratora sa 195 dokumenata, međutim, studenti i stručna javnost odbacuju ovaj potez kao nepotpun, insistirajući na potpunoj transparentnosti i krivičnoj odgovornosti izvođača i nadzornih institucija.
30. decembar 2024. – Više javno tužilaštvo u Novom Sadu zvanično je podiglo optužnicu protiv 13 osoba zbog sumnje da su počinile teška djela protiv opće sigurnosti, nepropisno izvođenje građevinskih radova i zloupotrebu službenog položaja. Međutim, nastupa period ozbiljnih opstrukcija – odlukama viših sudskih instanci, Goranu Vesiću i Jeleni Tanasković ubrzo biva ukinut zatvorski pritvor i ublažen na kućni pritvor, odnosno odbranu sa slobode, uz mjeru zabrane napuštanja stana. Transparentnost samog procesa bila je narušena usljed spora oko nadležnosti tužilaštava i prebacivanja spisa predmeta.
15. januar 2025. – Uz postupak koji se vodi u Novom Sadu za sam pad nadstrešnice, Javno tužilaštvo za organizovani kriminal (TOK) u Beogradu zvanično pokreće odvojenu istragu o potencijalnim finansijskim malverzacijama, korupciji i pranju novca tokom rekonstrukcije Željezničke stanice i pruge Novi Sad – Kelebija. Ovom istragom u Beogradu obuhvaćeni su bivši ministri Goran Vesić i Tomislav Momirović, kao i 12 povezanih osoba i rukovodilaca izvođačkih i nadzornih kompanija, čime je pitanje odgovornosti prošireno na visoku sistemsku korupciju.
28. januar 2025. – Nakon što su u noći sa 27. na 28. januar u Novom Sadu aktivisti vladajuće stranke fizički napali studente i studentici Akademije umetnosti nanijeli teške tjelesne povrede (prijelom vilice), javnost je reagirala žestokim osudama. Premijer Srbije Miloš Vučević istog dana (28. januara) podnosi neopozivu ostavku. Iako je to bio dotad najveći politički ustupak vlasti, protesti i blokade su nastavljeni, uz zahtjeve za procesuiranje svih napadača i sistemsku odgovornost.
11. mart 2025. – Uoči najavljenih velikih protesta u Beogradu, u Novom Sadu dolazi do novog vala privođenja u kojem je uhapšeno 13 aktivista i studenata. Teretilo ih se za navodno rušenje ustavnog poretka i nasilničko ponašanje. Ovo hapšenje izazvalo je žestoku reakciju nevladinog sektora i građana, koji su organizirali protestne šetnje i blokade saobraćajnica u Novom Sadu, označivši postupke tužilaštva kao politički motiviran pritisak pred masovni skup u prijestolnici.
15. mart 2025. – Beograd je bio poprište masovnih demonstracija na kojima se okupilo više stotina hiljada ljudi. Tokom 15-minutne šutnje u znak sjećanja na žrtve, među okupljenima je nastala iznenadna panika i povlačenje zbog neobičnog zvuka i pritiska u ušima. Opozicija i advokatski timovi podnijeli su krivične prijave, tvrdeći da su korišteni zvučni topovi za kontrolu mase, što su državne institucije negirale.
28. maj 2025. – Nakon višemjesečne pravne borbe i masovnih blokada Višeg suda u Novom Sadu koje su organizirali studenti i građani, sud donosi odluku da se dijelu pritvorenih aktivista i studenata (poput profesorice Marije Vasić), zatvorski pritvor zamijeni mjerom kućnog pritvora. Iako je popuštanje mjera uslijedilo pod snažnim pritiskom javnosti, dio aktivista je i dalje zadržan u pritvoru, a potpuna sloboda za sve uslijedila je tek kasnijim političkim i pravnim raspletom, što su protesti i blokade nastavili da zahtijevaju.
25. juni 2025. – Zbog odbijanja tužilaštva da odustane od optužnica za rušenje ustavnog poretka i kontinuiranog pritiska sigurnosnih službi, dio procesuiranih aktivista donosi odluku o napuštanju Srbije. Odlaskom u egzil u države Evropske unije nastavljaju skretati pažnju međunarodne javnosti i institucija na politički progon demonstranata.
9. septembar 2026. – Nakon što su najavljeni prijevremeni parlamentarni izbori za oktobar 2026. godine, neformalni studentski pokret prerasta u političku snagu. Formirana je izborna lista „Studentska lista – Studenti pobeđuju“, koja okuplja studente, profesore i pravne stručnjake, čime se borba za pravdu prebacuje na politički teren.
27. septembar 2026. – Aleksandar Vučić podnosi ostavku na funkciju predsjednika Srbije kako bi predvodio izbornu listu SNS-a. Posljednjeg dana na predsjedničkoj dužnosti donosi odluku o pomilovanju svih procesuiranih studenata i aktivista, čime su obustavljeni postupci za „rušenje ustavnog poretka“ i omogućen siguran povratak aktivista iz egzila. Potez je u javnosti tumačen kao pokušaj relaksacije društvenih tenzija pred sam početak izborne kampanje.
26. oktobar 2026. – Objavom preliminarnih rezultata vanrednih parlamentarnih izbora, održanih 25. oktobra, na kojima je Studentska lista ostvarila historijski preokret, u fokusu ostaje pitanje odgovornosti za tragediju u Novom Sadu. Glavno suđenje za pad nadstrešnice u Novom Sadu i dalje opstruiraju proceduralna odgađanja, a optuženi dužnosnici (Vesić, Tanasković, Šurlan) i dalje se brane sa slobode, usljed čega javnost i novi parlamentarni saziv zahtijevaju hitnu deblokadu pravosuđa i punu odgovornost za pogibiju 16 osoba.
