Nakon što je prebrojano 56,7 posto glasova na parlamentarnim izborima u Izraelu, nijedan politički blok nema potrebnu većinu za formiranje vlade. Blok premijera Benjamina Netanjahua (Benjamin Netanyahu) trenutno ima 55… Цео текст
Nakon što je prebrojano 56,7 posto glasova na parlamentarnim izborima u Izraelu, nijedan politički blok nema potrebnu većinu za formiranje vlade. Blok premijera Benjamina Netanjahua (Benjamin Netanyahu) trenutno ima 55 mandata, opozicija 49, dok dvije arapske stranke zajedno imaju 16 mjesta u Knesetu (Knesset), koji broji 120 zastupnika. Za parlamentarnu većinu potrebno je najmanje 61 mjesto.
Prema djelimičnim rezultatima, Netanjahuov Likud osvojio je 27 mandata, dok je stranka Yashar, koju predvodi Gadi Eisenkot, dobila 21 mandat. Slijedi Zajednička lista s 12 mandata, a stranka Zajedno, koju predvodi Naftali Benet (Naftali Bennett), ima 11 mjesta. Demokrate i United Torah Judaism osvojili su po devet mandata.
Izlazne ankete mijenjaju procjene
Tokom noći mijenjale su se i procjene izlaznih anketa, koje su postepeno pokazivale nešto bolji rezultat Netanjahuovog bloka. Izraelski javni servis Kan 11 sada mu pripisuje 51 mandat, Kanal 12 procjenjuje da bi mogao imati 52, dok Kanal 13 predviđa 51 mjesto. U ranijim procjenama ove televizije njegovom bloku davale su po 50 mandata.
Opozicioni blok, prema tim anketama, mogao bi osvojiti između 49 i 51 mandat. Kanal 14, koji se smatra bliskim Netanjahuu, jedini mu predviđa većinu, odnosno 62 mandata.
Ipak, prema trenutno prebrojanim glasovima, Netanjahuovoj koaliciji nedostaje šest mandata do potrebne većine. Preostalih 43 posto glasova i rezultati manjih stranaka koje se bore za prelazak izbornog praga od 3,25 posto mogli bi utjecati na konačnu raspodjelu mandata.
Arapske stranke ključne
Opozicija bi, kada bi joj se pridružile obje arapske stranke, zajedno imala 65 mandata. Međutim, formiranje takve većine nije izvjesno. Zajednička lista ponudila je samo vanjsku podršku, što znači da bi vlada protiv Netanjahua morala biti manjinska ili bi morala osigurati podršku stranaka iz drugog političkog bloka.
Ajzenkot je ranije izjavio da neće ulaziti u savez ni s jednom arapskom strankom. Kao jedan od razloga naveo je njihov stav prema Hamasu, koji ne žele označiti terorističkom organizacijom.
Netanjahu je tokom obraćanja u izbornoj noći kritikovao arapske stranke, dok je Ajzenkot svojim pristalicama poručio da su građani na izborima izabrali promjenu.
Izlaznost najviša od 1999. godine
Prema ranije objavljenim podacima Centralne izborne komisije, izlaznost na izborima iznosila je 77,7 posto, što je najviše od 1999. godine. To je za 7,1 procentni poen više nego na izborima 2022. godine. Izraelski Kanal 12 objavio je da je među arapskim biračima izlaznost dostigla 80 posto.
Ukoliko nijedan blok ne uspije osigurati parlamentarnu većinu, Netanjahu bi mogao ostati na čelu vlade u tehničkom mandatu, dok bi opozicija mogla pokušati preuzeti kontrolu nad Knesetom, navodi Axios.
Brojanje glasova se nastavlja. Glasovi vojnika, diplomata, zatvorenika i pacijenata u bolnicama, koji se obrađuju u dvostrukim kovertama, prebrojavaju se u danima nakon izbora. Njihovi rezultati mogli bi promijeniti raspodjelu pojedinih mandata, naročito kod stranaka koje su blizu izbornog praga.
Zvanični rezultati trebali bi biti objavljeni u roku od osam dana od održavanja izbora.
