Izvještaj, objavljen danas u Briselu, obuhvata period od 1. septembra 2025. do 1. septembra 2026. godine. Komisija navodi da vlasti u BiH javno i dalje izražavaju opredijeljenost za evropske integracije. Ipak, izvještajni period obilježilo je, kako se navodi, "sve veće udaljavanje od evropskog puta". Rad izvršne i zakonodavne vlasti otežavalo je nepostojanje funkcionalne vladajuće koalicije, a ključne reforme vezane za EU još nisu usvojene.
Komisija ocjenjuje da je upravljanje "sve nezadovoljavajuće", da su nezavisne institucije slabe i da se na svim nivoima vlasti vide znakovi zarobljenosti države. Od prošlogodišnjih preporuka većina nije provedena i one ostaju na snazi.
Bezvizni režim sa sedam zemalja i sezonska izuzeća
U viznoj politici Komisija je zabilježila nazadovanje. BiH je, umjesto obećanog ukidanja jednog bezviznog režima godišnje u periodu 2025-2027, produžila sezonsko ukidanje viza s 30 na 60 dana.
Komisija traži da BiH ukine bezvizne režime s Azerbejdžanom, Katarom, Kuvajtom, Turskom, Rusijom, Kinom i Vanuatuom, te da prestane sa sezonskim izuzećima za državljane Bahreina, Omana i Saudijske Arabije. Upozorava da to može povećati rizik od nezakonitih migracija prema EU preko zapadnobalkanske rute.
U istom poglavlju pozitivno je ocijenjen dolazak Frontexa: u septembru 2026. u BiH je bilo raspoređeno oko 130 pripadnika stalnih snaga s izvršnim ovlastima. Usvojeni su i akcioni planovi protiv trgovine ljudima, uvedeno je biometrijsko prikupljanje podataka u viznom postupku, a radni aranžman s Eurojustom potpisan je u oktobru 2026.
Posljedice Dodikove presude i Mladićeva sahrana
Izvještajni period obilježile su posljedice presude Miloradu Dodiku i njegovog uklanjanja s funkcije predsjednika Republike Srpske, uključujući institucionalne promjene i prijevremene izbore za predsjednika entiteta. Ti izbori održani su 23. novembra 2025. i djelimično ponovljeni 8. februara 2026. zbog nepravilnosti. Prema ocjeni OSCE/ODIHR-a, izbori su bili profesionalno organizovani, ali obilježeni zapaljivom retorikom, a među kandidatima nije bilo nijedne žene.
Narodna skupština RS-a u izvještajnom periodu imenovala je tri vlade, od kojih su dvije podnijele ostavke usred osporavanja legitimiteta pred Ustavnim sudom BiH. Skupština je u oktobru 2025. i deklarativno ukinula neke zakone koje je Ustavni sud već oborio. Ustavni sud je u julu 2026. potvrdio ustavnost izmjena Krivičnog zakona koje je nametnuo visoki predstavnik, a na osnovu kojih je vođen postupak protiv Dodika.
Komisija posebno ističe historijski revizionizam, negiranje genocida i veličanje ratnih zločina kod dijela političkih lidera, naročito u RS-u, nakon smrti osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića. Na njegovoj sahrani u Beogradu bili su lideri i političari iz RS-a, što je izazvalo snažne reakcije u zemlji i regiji. Komisija takve slučajeve ocjenjuje kao "fundamentalno nespojive s vrijednostima EU". Odnosi sa Srbijom, inače dobri, zbog toga su, kako se navodi, došli pod pritisak.
U izvještaju se spominje i da je visoki predstavnik Christian Schmidt u maju 2026. najavio ostavku, a da je u junu njegov zamjenik Louis Crishock imenovan za vršioca dužnosti do imenovanja novog visokog predstavnika.
Opći izbori i poruka novim vlastima
Za opće izbore održane 4. oktobra 2026. Komisija prenosi preliminarne nalaze posmatračke misije OSCE/ODIHR-a: konkurencija je bila stvarna, a izborni dan protekao je uredno. Prvi put su u cijeloj zemlji korištene nove izborne tehnologije, ali su posmatrači zabilježili tehničke poteškoće, složene procedure glasanja i brojanja te probleme s tajnošću glasanja. Neriješeni su ostali zloupotreba javnih resursa, rješavanje izbornih sporova i nadzor finansiranja kampanja.
Komisija poručuje da BiH nakon izbora treba formirati sve izvršne i zakonodavne organe i pokazati obnovljenu opredijeljenost za brze reforme. Ustavne i izborne izmjene radi provođenja presude Sejdić-Finci i dalje nisu usvojene, a radna grupa koja je trebala pripremiti amandmane nije postigla dogovor.
Parlament usvojio samo 12 zakona
Parlamentarna skupština BiH u izvještajnom periodu usvojila je samo 12 zakona, od čega pet po hitnoj proceduri. Budžet institucija BiH za 2025. usvojen je tek u novembru 2025, a budžet za 2026. u julu 2026. Sjednice Doma naroda redovno su ometane, a nadzor nad izvršnom vlašću ostao je slab.
BiH ni više od dvije i po godine nakon odluke o otvaranju pregovora nema glavnog pregovarača. Političko neslaganje oko procedure dovelo je do odvojenih prijedloga u Vijeću ministara i Predstavničkom domu, a Ustavni sud je u martu 2026. poništio odluku Predstavničkog doma i naložio Parlamentarnoj skupštini da imenovanje uredi u roku od šest mjeseci. Komisija traži i hitno imenovanje nacionalnog IPA koordinatora (NIPAC). Zbog njegovog odsustva sjednica IPA nadzornog odbora nije održana od maja 2022.
Plan rasta: Novac na kocki do kraja godine
BiH je Reformsku agendu usvojila u septembru 2025, ali još nije potpisala i ratificirala sporazume o Instrumentu i zajmu, niti imenovala koordinatora. Zbog kasnog podnošenja agende zemlji je skraćen rok provedbe i smanjena indikativna alokacija za 10 posto, pa BiH sada može dobiti do 976,6 miliona eura u kreditima i grantovima.
Komisija upozorava da grace period za prvu tranšu reformi ističe krajem 2026. Ako do tada pravni okvir i uslovi ne budu ispunjeni, BiH će izgubiti ta sredstva.
Pravosuđe: Bez napretka, ukinut vanjski nadzor imovinskih kartona
U oblasti pravosuđa i temeljnih prava Komisija nije zabilježila napredak. Novi zakon o VSTV-u i Zakon o sudovima BiH još nisu usvojeni, uprkos aktivnostima u oba doma parlamenta.
Kao negativan razvoj Komisija navodi izmjene pravila o imovinskim kartonima koje je VSTV usvojio ove godine. Njima je vanjski odabir stručnjaka za nadzor zamijenjen procesom pod kontrolom VSTV-a, suprotno dogovoru s Komisijom, nakon čega je misija vanjskog nadzora koju finansira EU u junu 2026. prekinuta. Komisija traži da VSTV ove izmjene hitno povuče.
Ustavni sud BiH i dalje nema puni sastav. Narodna skupština RS-a, kako se navodi, treba ispuniti dugo zakašnjelu ustavnu obavezu i imenovati sudije, a Parlament FBiH imenovati nasljednike dvoje sudija koji odlaze u penziju. Komisija upozorava i na imenovanja u kojima etnički balans ima prednost nad zaslugama.
Od 778.060 predmeta, 50.852 ili 6,5 posto ručno je preraspodijeljeno bez obrazloženja. Broj neriješenih prvostepenih predmeta smanjen je za pet posto, ali je krajem 2025. i dalje bio veći od 1,6 miliona. Prosječno trajanje prvostepenih postupaka poraslo je s 292 na 299 dana.
Korupcija: Nijedna prijava za korupciju na visokom nivou od 2022.
Ni u borbi protiv korupcije nema napretka. Komisija navodi da su politički organi kontinuirano propuštali da se uhvate u koštac s raširenom korupcijom i da su napredak aktivno opstruisali. Nijedna nova pravosnažna presuda za korupciju na visokom nivou nije zabilježena.
Nijedna agencija za provođenje zakona od 2022. nije Tužilaštvu BiH podnijela izvještaj o korupciji na visokom nivou, a tokom 2025. podneseno je samo pet izvještaja o "običnoj" korupciji. Komisija kritikuje i praksu u Tužilaštvu BiH da timovi tužilaca u "osjetljivim" predmetima odluke donose konsenzusom, što nema zakonsko uporište, kao i premještanja tužilaca koji rade na politički osjetljivim predmetima.
Od 600 zvaničnika na državnom nivou samo je 261 podnio finansijske izvještaje za provjeru imovinskih kartona, 24 manje nego godinu ranije. Komisija za odlučivanje o sukobu interesa utvrdila je pet slučajeva u 2025, ali je izrekla samo jednu sankciju. Mjesto direktora APIK-a upražnjeno je od oktobra 2024.
Među predmetima koji su spomenuti, istraga protiv bivšeg gradonačelnika Sarajeva obustavljena je skoro pet godina nakon podnošenja krivične prijave i dvije godine istrage, a odluka je podložna žalbi. Federacija BiH i dalje nema provodiv zakon o sukobu interesa od 2013. Kanton Sarajevo jedini je izdvojen kao primjer opipljivih rezultata, s 14 osoba protiv kojih su potvrđene optužnice, od čega su većina nosioci javnih funkcija.
Mediji: BHRT pred gašenjem
U oblasti slobode izražavanja Komisija također nije zabilježila napredak, uz "zabrinjavajuće znakove pogoršanja". Situacija s BHRT-om dodatno se pogoršala i javni servis je i dalje u ozbiljnoj opasnosti od gašenja, dok se sudski sporovi između tri javna emitera nastavljaju.
VSTV je u 2025. registrovao 25 napada na novinare, a udruženje BH novinari zaprimilo je 50 prijava. U RS-u, gdje je kleveta kriminalizovana, prošle godine je podneseno 88 krivičnih prijava za klevetu. Komisija navodi i da RTRS nastavlja širiti ruske dezinformacije, kako o ratu u Ukrajini, tako i o evropskom putu BiH.
Prema podacima Vijeća za štampu i online medije koje Komisija prenosi, 60 posto informativnih portala nema potpun ili uopće nema impresum. Zakon o transparentnosti vlasništva nad medijima i kriteriji za oglašavanje iz javnih budžeta i dalje ne postoje.
Organizovani kriminal i siva lista FATF-a
U borbi protiv organizovanog kriminala zabilježen je izvjestan napredak, uz usvajanje nove procjene prijetnje po metodologiji Europola i liste kriminalizovanih psihoaktivnih supstanci, prve izmjene od 2011. godine.
Ipak, oduzimanje imovine i dalje je slabo: u 2025. oduzeto je šest miliona eura u 163 predmeta, manje nego 7,6 miliona godinu ranije. Broj zajedničkih istražnih timova pao je sa 64 na 17. Zbog kašnjenja u usklađivanju s međunarodnim standardima, BiH je 19. juna 2026. stavljena na sivu listu FATF-a.
Ekonomija: Usporavanje i rast deficita
Na ekonomskom planu Komisija također ne vidi napredak u uspostavljanju funkcionalne tržišne ekonomije. Rast BDP-a usporio je s 2,1 posto u 2025. na 1,7 posto u prvom kvartalu 2026, a BDP po stanovniku pao je na 36 posto prosjeka EU, samo pet procentnih poena više nego prije deset godina.
Inflacija je u 2025. bila četiri posto, a u prvih šest mjeseci 2026. porasla je na 4,6 posto. Plate su u 2025. porasle 14 posto, znatno više od rasta produktivnosti od oko dva do 2,5 posto, što prema Komisiji šteti konkurentnosti.
Komisija prenosi procjene MMF-a o deficitu od 1,8 posto BDP-a u 2025, uz rast na oko četiri posto ili više u 2026. i 2027. Rebalans budžeta RS-a, kako se navodi, prekršio je entitetsko fiskalno pravilo, a koordinacija entiteta pri zaduživanju na međunarodnim tržištima "praktično ne postoji".
U zemlji posluje oko 540 javnih preduzeća, koja zapošljavaju oko 10 posto ukupne radne snage, a njihov dug iznosi 28 posto BDP-a. Nezaposlenost je u drugom kvartalu 2026. iznosila 12,2 posto, a među mladima 32,9 posto.
Ruski gas, sankcije i "dvije škole pod jednim krovom"
BiH je zadržala potpunu usklađenost s vanjskom i sigurnosnom politikom EU, ali provođenje sankcija Rusiji ometaju ministarstva i tijela koje kontroliše SNSD. Kao primjer se navode letovi iz Rusije, emitovanje ruskih državnih medija i to što banjalučki M-tel i dalje prenosi signal kanala RT. Prirodni gas čini tri posto energetske potrošnje, ali zemlja je potpuno ovisna o jednom izvoru iz Rusije.
U obrazovanju se i dalje zadržava praksa "dvije škole pod jednim krovom" u Hercegovačko-neretvanskom i Srednjobosanskom kantonu, uprkos presudama Vrhovnog suda FBiH. Naziv bosanskog jezika i dalje se ne priznaje u školama u RS-u, uprkos odlukama Ustavnog suda. BiH je propustila i dva ciklusa PISA testiranja, 2022. i 2025.
Kad je riječ o nestalima, izvještaj navodi da se kao posljedica rata još traga za 7.572 osobe, a u 2025. identifikovano je 65.
Šta je ocijenjeno pozitivno
Uz Frontex i Eurojust, Komisija izdvaja i usvajanje zakona o patentima, žigovima i poslovnoj tajni, prvu pravosnažnu presudu za negiranje i veličanje genocida koju je Sud BiH donio u oktobru 2025, te prvu pravosnažnu presudu Kantonalnog suda u Sarajevu u februaru 2026. kojom je utvrđena diskriminacija LGBTIQ+ osoba. Sedma sarajevska povorka ponosa u junu 2026. protekla je mirno.
Pozitivno su ocijenjeni i otvaranje dionica Poprikuše-Nemila i Putnikovo Brdo-Medakovo na Koridoru Vc, oznaka EU misije za klimatski neutralne gradove koju je Sarajevo dobilo u aprilu 2026, otvaranje EIT haba u Sarajevu te sporazum s Hrvatskom o gradnji Južne plinske interkonekcije, potpisan u aprilu 2026.
