Прескочи на садржај
НаративВестиМрежаМедијиМанифест
Ћир
Све вести

ИзбориНајранији текст Kurir, 1. нов, 14:26

Kvadrat bio 330 evra, a danas ŠOK! Da li smo dobili „novi Zlatibor“ i to nadomak Beograda?

КБ2 медија · 3 текста · 2 изворна Истражи мрежу
Фото из чланка: Курир Бизнис
Преглед вести

Хронологија

  1. 30. окт
    Курир (отвара се у новом прозору)
    VRUĆ KROMPIR U RUKAMA POBEDNIKA! Četiri najveće zamke koje mogu da odrede sudbinu cele nacije, ali i trajanje same nove vlasti!
    Ubedljiva pobeda Studentske liste i osvajanje apsolutne većine na izborima doneli su istorijsku smenu vlasti, ali i ogroman teret odgovornosti za one koji će u narednom periodu upravljati državom. Koliko dugo, zavisiće… Цео текст

    Ubedljiva pobeda Studentske liste i osvajanje apsolutne većine na izborima doneli su istorijsku smenu vlasti, ali i ogroman teret odgovornosti za one koji će u narednom periodu upravljati državom. Koliko dugo, zavisiće u najvećoj meri od njihovih poteza. Za stvari koje su obećavali svojim biračima moraće sami da pobrinu ne bi li ih ispunili u meri u kojoj ovi to očekuju od njih.

    Tema ovog teksta, međutim, nešto je drugo. To su četiri stvari, koje smo uslovno nazvali zamkama, od kojih su tri takve da će se Studentska lista i njena vlada s njima suočiti, iako ničim nisu doprineli da ih takvi izazovi sačekaju. Baš kao što se s tim izazovima nosio dok je bio predsednik i Aleksandar Vučić, kojeg su, takođe, te tri stvari sačekale, narodski rečeno, ni krivog ni dužnog, jer su, pre svega, splet geopolitičkih okolnosti.

    Dakle, da sumiramo, za postojanje tri od četiri zamke pomenute u naslovu nije bio kriv Aleksandar Vučić, koji je godinama pokušavao da balansira i neutrališe njihove efekte, a nisu krivi ni pobednici minulih izbora. Geopolitički vakuum ne postoji, a međunarodne okolnosti su neumoljivije i ne dopušta čekanje. Dok se slavlje stišava, pred Studentskom listom se otvara minsko polje sastavljeno od četiri ključne zamke, koje mogu odrediti sudbinu cele zemlje, ali i trajanje same nove vlasti.

    Sudbina NIS-a i Rafinerije Pančevo u trouglu Vašington - Moskva - Budimpešta

    Jedna od najkompleksnijih tačaka spoticanja jeste pitanje Naftne industrije Srbije (NIS) i Rafinerije u Pančevu. Pregovori o potencijalnom preuzimanju koje vode mađarski MOL i ruski "Gasprom" ozbiljno su se odužili, ostavljajući energetski sektor u stanju strateške neizvesnosti. Prethodna vlast je uspevala da odloži radikalne rezove, ali prostor za manevar se sužava.

    Nova vlast se svakako nalazi pred ozbiljnim pritiskom zapadnih centara moći, pre svega Sjedinjenih Američkih Država. Vašington insistira na potpunom prekidu energetske zavisnosti od Moskve i diversifikaciji izvora. Svako dalje odugovlačenje pregovora zapadne administracije mogu protumačiti kao nedostatak političke volje. S druge strane, Rafinerija u Pančevu mora tehnološki i operativno nesmetano da funkcioniše kako bi se očuvala stabilnost domaćeg tržišta goriva, što novu vlast stavlja u makaze između ekonomskog opstanka i surovih geopolitičkih zahteva Amerike.

    Ultimatum Marte Kos i dilema o referendumu

    Evropske integracije Srbije dugo stagniraju, nekima se činilo da će EU biti bolećiva po tom pitanju prema novoj vlasti, međutim, izjave Marte Kos razvejale su tu nadu.

    Podsetimo, evropska komesarka za proširenje rekla je, manje-više otvoreno, da daljeg napretka ka Uniji, a posebno pridruživanja, nema bez usklađivanja spoljne politike (čitaj uvođenju sankcija Rusiji). Jedan od lidera Studentske liste akademik Radomir Saičić poručio je, s druge strane, da sankcije nisu rešenje i da ih nećemo uvoditi, dok je prvi na listi Ilija Srdanović pomenuo čak i referendum na kojem bi se narod izjasnio o tome.

    Kako god, situacija se slikovito može opisati kao ona između čekića i nakovnja, a to, priznaćete, baš i nije obećavajuća polazna pozicija.

    Energetski čvor i poruka Moskve da je za tango potrebno dvoje

    Dok Zapad insistira na sankcijama Moskvi, energetska realnost Srbije i dalje je duboko vezana za ruski gas i naftu. Reči portparola Kremlja i jednog od najbližih Putinovih saradnika Dmitrija Peskova da je Moskva spremna za dalju saradnju sa Srbijom, ali uz opasku da je "za tango potrebno dvoje", predstavljaju jasnu poruku novim vlastima u Beogradu.

    Rusija, nema sumnje, pažljivo skenira svaki potez Studentske liste, dok je svako u našoj zemlji svestan da ne možemo preko noći promeniti svoju energetsku infrastrukturu bez rizika od kolapsa industrije i dramatičnog skoka cene gasa za građane. Gas, naime, zahvaljujući aranžmanu s Rusijom (ističe 31. decembra) plaćamo gotovo tri puta niže nego države EU.

    Obuzdavanje revanšizma i politike osvete

    Najveća unutrašnja zamka za novu vlast, koja nema veze s prethodne tri, može u potpunosti da uruši njen demokratski legitimitet ukoliko izostane adekvatna reakcija s te strane. To je pretnja od nekontrolisanog revanšizma i osvete, kojima su određene društvene grupe, poput takozvanih zborova (ne svih, naravno), očigledno sklone. Tako smo prethodnih dana svedočili upadima u firme, medije, razne ustanove, domove zdravlja...

    Ako kao premisu uzmemo to da novoj vlasti nipošto nije u interesu da na njenu istorijsku pobedu padne senka bezvlašća i nasilja, onda moramo konstatovati da je s te strane potrebna čvrsta i odlučna reakcija kojom takve strane moraju da budu predupređene. Naravno, uz adekvatno postupanje nadležnih državnih organa i institucija.

    Politički analitičar Dragomir Anđelković ocenjuje za Kurir da zapadni centri moći u početku neće nastupati ultimatumaški po pitanjima NIS-a, sankcija Rusiji ili Kosova, ali da će se pritisci neminovno pojačati.

    - Zapadni faktori će posle izvesnog vremena tražiti da se nastavi sa tihim odricanjem od Kosova i sprovođenjem Francusko-nemačkog plana, koji je ugrađen u Pregovaračko poglavlje 35. Studentska lista je u svom programu jasno navela da svaki protivustavni sporazum u vezi sa Kosovom neće biti sprovođen, pa će se oko toga sigurno lomiti koplja na relaciji Beograd - Brisel. Tu će se videti da li patriotsko krilo Studentskog pokreta ima snagu da odbrani svoja programska obećanja ili će se biračima ponuditi odricanje u patriotskoj ambalaži, kao što je radio odlazeći režim - ističe Anđelković.

    Govoreći o unutrašnjoj politici, on naglašava da obračun sa nepravilnostima mora ostati isključivo u okvirima zakona.

    - Borba protiv kriminala, korupcije i sistemskih devijacija podrazumeva energičan pristup, ali isključivo u duhu obnove pravne države. To je jedini put ka suštinskoj promeni sistema. S druge strane, svaki nezakoniti i voluntaristički revanšizam bio bi odraz nasilja i grubo kršenje programa Studentske liste. Srbiji je hitno potrebna odgovorna politika koja će je podići na noge, a ne nove političke igre koje bi je dotukle – zaključuje Anđelković.

    Politikolog Ognjen Gogić ocenjuje da će nova vlast na spoljnopolitičkom planu zadržati kontinuitet i nastaviti sa balansiranjem, dok će se krupne promene dešavati unutar zemlje.

    - Na unutrašnjem planu biće dosta diskontinuiteta, ali na spoljnopolitičkom neće, jer ovaj pokret nije nastao zbog ocene da Srbija vodi lošu spoljnu politiku, već zbog nezadovoljstva unutrašnjim stanjem. Međunarodna zajednica neće novu vladu dočekati na nož; svi će primenjivati politiku štapa i šargarepe, uz grejs-period u kom će pokušati da je pridobiju – ističe Gogić u izjavi za Kurir.

    Kada je reč o pretnji od revanšizma i smenama u institucijama, on pravi jasnu razliku između osvete i pravne odgovornosti.

    – Revanšizam nije prihvatljiv, ali postoji opravdana potreba za pravdom i deblokadom institucija. Jedno je pravda, a drugo osveta. Smene po dubini logičan su korak kako bi nova vlast mogla nesmetano da funkcioniše, sve dok se striktno poštuje zakon i izbegavaju bilo kakve nasilne metode – poručuje Gogić.

    Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama MONDO Inc uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.

  2. 1. нов
    Kurir Biznis (отвара се у новом прозору) преузео дословно, 2 дана после првог
    Kvadrat bio 330 evra, a danas ŠOK! Da li smo dobili „novi Zlatibor“ i to nadomak Beograda?
    - Na Divčibarama je prosečna cena prodatih apartmana 1.568 evra po kvadratu, dok se u oglasima za novije nekretnine često traži oko 2.000 evra. - Turistički promet raste: od januara do avgusta 2026. zabeleženo je 22.086… Цео текст

    - Na Divčibarama je prosečna cena prodatih apartmana 1.568 evra po kvadratu, dok se u oglasima za novije nekretnine često traži oko 2.000 evra.

    - Turistički promet raste: od januara do avgusta 2026. zabeleženo je 22.086 dolazaka i 160.025 noćenja, pa raste i interesovanje za kupovinu apartmana.

    Na Maljenu niču nove zgrade, a nekada mirno planinsko mesto sve više dobija izgled turističkog centra. Ipak, pre nego što se neko zaleti u kupovinu, važno je da zna jednu stvar: cena iz oglasa nije isto što i cena po kojoj je nekretnina zaista prodata. Zvanični podaci pokazuju da je kvadrat apartmana na Divčibarama već premašio 1.500 evra u proseku, dok se u aktuelnim oglasima za novije nekretnine često traži oko 2.000 evra po kvadratu, a ponegde i više.

    Koliko stvarno košta kvadrat na Divčibarama?

    Prema izveštaju Republičkog geodetskog zavoda za 2025. godinu, prosečna cena prodatih apartmana na području Valjevo/Divčibare iznosila je 1.568 evra po kvadratnom metru. Kod postojećih apartmana prosek je bio 1.548 evra, dok je kod novoizgrađenih iznosio 1.578 evra. U odnosu na 2024. godinu, prosečna cena postojećih apartmana porasla je za 10,73 odsto, a novoizgrađenih za 6,83 odsto.

    Ponuda na tržištu pokazuje da kupci za novije apartmane često moraju da izdvoje više od zvaničnog proseka. U oglasima iz septembra i oktobra 2026. mogu se pronaći, na primer, apartmani od 40 kvadrata za oko 80.000 evra, od 41 kvadrata za 87.000 evra i od 45 kvadrata za 92.000 evra.To je približno 2.000 do 2.120 evra po kvadratu, ali su to tražene cene prodavaca, a ne potvrđeni iznosi zaključenih ugovora.

    Inače, pre samo nekoliko godina apartmani na Divčibarama mogli su da se kupe po znatno nižim cenama nego danas, a pravi preokret na tržištu dogodio se sa rastom interesovanja za ovu planinu, posebno tokom pandemije. Prema podacima iz februara 2020, kvadrat apartmana ranije se postupno kretao od oko 800 evra, dok su tada cene već dostizale 1.000 do 1.500 evra, u zavisnosti od lokacije, opremljenosti i starosti objekta.

    Koliko je rast bio izražen pokazuje i podatak da su 2019. godine cene novogradnje na Divčibarama, prema navodima lokalnih agencija iz 2021, bile i do 1.000 evra po kvadratu niže nego u trenutku kada su apartmani počeli masovno da se grade. Tada su se cene novogradnje kretale od 1.400 do 1.800 evra, dok je starogradnja mogla da se nađe i za 330 evra po kvadratu!

    Turisti dolaze, a sa njima raste i interesovanje za nekretnine

    Divčibare nisu privlačne samo zimi, kada se traži sneg i mogućnost skijanja. Planina je relativno blizu većih gradova, pa je pogodna za kraće odmore, vikende u prirodi i porodična putovanja tokom različitih godišnjih doba. Posetiocima su dostupni šetnja, boravak u šumi i izleti po okolini, dok apartmanski smeštaj omogućava fleksibilniji boravak od klasičnog hotelskog aranžmana.

    Statistika potvrđuje da interesovanje za Divčibare raste. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, od januara do avgusta 2026. godine na Divčibarama je zabeleženo 22.086 turističkih dolazaka, što je 20,4 odsto više nego u istom periodu prethodne godine. Ostvareno je 160.025 noćenja, odnosno 6,6 odsto više. Rast broja dolazaka bio je, dakle, izraženiji od rasta noćenja, što je važna razlika kada se procenjuje koliko turizam zaista može da podrži potražnju za apartmanima.

    Da li Divčibare postaju novi Zlatibor?

    Poređenje sa Zlatiborom nameće se zato samo od sebe. Na obe planine grade se apartmanski objekti, raste ponuda smeštaja, a nekretnine se kupuju i za lični odmor i kao potencijalna investicija. Ipak, Divčibare su i dalje manje i imaju drugačiju turističku ponudu, pa nije realno očekivati da će automatski dostići obim gradnje, broj posetilaca i tržišnu razvijenost Zlatibora.

    Razlika se vidi i u cenama. Republički geodetski zavod je za 2025. godinu na području Čajetine, koje obuhvata Zlatibor, zabeležio prosečnu cenu novoizgrađenih apartmana od 1.737 evra po kvadratu, dok je na području Valjevo/Divčibare taj prosek bio 1.578 evra.

    Jedna od najvećih prednosti Divčibara jeste njihova dostupnost za stanovnike Beograda i drugih gradova centralne Srbije. Za kraći odmor nije neophodno planirati višednevno putovanje, a nekretnina može da posluži i kao mesto za porodični boravak tokom vikenda. Kupcima koji ne žele da ulažu iznose karakteristične za najskuplje planinske komplekse, Divčibare mogu da budu zanimljiva alternativa.

    Na interesovanje utiče i razvoj smeštajne ponude. Novi apartmani, uređeni objekti i sadržaji namenjeni turistima privlače kupce koji razmišljaju o izdavanju. Međutim, veći broj apartmana istovremeno znači i veću konkurenciju među vlasnicima. Ako se mnogo sličnih jedinica nudi u istom periodu, nije dovoljno samo kupiti nekretninu i očekivati da će gosti dolaziti tokom cele godine.

    Može li apartman da donosi zaradu?

    Svakako, kupovina apartmana radi izdavanja može da bude isplativa, ali računica zavisi od mnogo više faktora od same cene kvadrata. Vlasnik mora da uračuna opremanje, održavanje, čišćenje, poreze, eventualnu proviziju za posredovanje i periode kada je apartman prazan. Važni su i lokacija, parking, grejanje, pristup objektu i udaljenost od sadržaja koje turisti žele da koriste.

    Zato ne treba računati prihod kao da će apartman biti izdat svakog dana u godini. Zimski raspust, praznici i vikendi mogu da donesu veću potražnju, ali popunjenost van tih perioda može da bude drugačija. Pre kupovine treba proveriti koliko slični apartmani zaista koštaju za izdavanje, koliko često su zauzeti i koliki su mesečni troškovi, dok sam rast cene nekretnine u prethodnom periodu nije garancija da će se isti trend nastaviti.

    Na šta treba paziti pre kupovine?

    Pre potpisivanja ugovora važno je proveriti da li je apartman uknjižen, kakav je pravni status objekta i da li je dokumentacija uredna. Treba utvrditi i šta ulazi u cenu: parking mesto, nameštaj, ostava ili korišćenje zajedničkih sadržaja. Ako se kupuje nekretnina u izgradnji, dodatnu pažnju treba posvetiti investitoru, dozvolama i ugovornim rokovima.

    Divčibare imaju potencijal da nastave razvoj kao popularna planinska destinacija, a podaci o rastu turističkih dolazaka i cenama prodatih apartmana pokazuju da interesovanje nije samo utisak. Ipak, da li će postati „novi Zlatibor“ zavisiće od daljeg razvoja infrastrukture, kvaliteta gradnje, očuvanja prirode i stvarne potražnje. Za kupce je zato najvažnije da ne jure samo trend, već da dobro provere cenu, dokumentaciju i realne mogućnosti korišćenja ili izdavanja nekretnine.

    Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama MONDO Inc uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.

  3. 14:26
    Курир (отвара се у новом прозору) најранији у каталогу
    „СЛИКЕ КОЈЕ НИКАДА НЕЋУ ЗАБОРАВИТИ“ Потресно сведочење новинарке о трагедији у Новом Саду
    - Навршавају се две године од трагедије на Железничкој станици у Новом Саду, у којој је погинуло 16 људи и која је дубоко променила Србију. - Новинарка Слађана Недељковић описала је језиве сцене извлачења тела из… Цео текст

    - Навршавају се две године од трагедије на Железничкој станици у Новом Саду, у којој је погинуло 16 људи и која је дубоко променила Србију.

    - Новинарка Слађана Недељковић описала је језиве сцене извлачења тела из рушевина и поручила да те слике никада неће заборавити.

    - Саговорници истичу да породице жртава заслужују правду и да истрага мора да добије епилог.

    Данас се навршава две године од трагедије на Железничкој станици у Новом Саду, догађаја који је у секунди однео 16 живота и трајно променио друштвену и политичку слику Србије.

    Сара Фирић, Валентина Фирић, Ђорђе Фирић , Немања Комар, Анђела Руман, Милица Адамовић, Милева Карановић, Сања Арбутина Ћирић, Стефан Хрка, Милош Милосављевић, Ђуро Швоња,Вукашин Раковић, Васко Саздовски, Горанка Раца ,Ања Радоњић, Вукашин Црнчевиц, трагично скончали под рушевинама надстрешнице.

    Губитак људских живота под бетонском конструкцијом није оставио само дубоку рану и тугу, већ је отворио комплексна питања поверења у институције, стандарда у грађевинарству и одговорности оних који доносе одлуке.

    Гости емисије "Пулс Србије викендом" који су причали о трагедији која је дубоко повредила читаво друштво били су Слађана Недељковић, водитељка емисије "Црна хроника" на Курир телевизији и Борко Кашански, њуз директор Курира.

    Први новембар 2024.

    Слађана Недељковић говори да први новембар 2024. неће никада моћи да заборави, описала је како је тај дан изгледао за њу и да је заједно са колегама сведочила језивим сценама када су наше службе извлачиле тела људи из рушевина.

    - После трећег и четвртог маја 2023. нажалост годину и по дана касније дошло је до првог новембра 2024. године. Тог дана ћу се заувек сећати. Наиме, имала сам терен из хронике, а када је било време да одем кући, запутила сам се у Крагујевац код својих за викенд. Уредник ме звао на пола пута да се вратим јер је у Новом Саду велики број жртава и да из минута у минут добијамо нове податке о жртвама. Заједно са колегама сам отишла у Нови Сад. Ова трагедија и слике које сам тада видела, тела људи која су извлачили из рушевина су слике које никада нећу заборавити. Било је језиво - започела је Недељковић, па додала:

    - Ми причамо о 16 жртава, али иза њих су породице које свакодневно проживљавају тај први новембар и сваки дан им је као тај дан. Иста станица је четири месеца пре трагедије реконструисана и нажалост десило се то што се десило.

    Новинар Курира Лука Шиндик се данас налазио у Новом Саду, па је за гледаоце Курира изнео део 16-минутне ћутње у знак сећања на страдале првог новембра 2024. године.

    - Шеснаест изгубљених живота који су обележили све нас у Србији, али и шире. Управо је завршено 16 минута тишине за све жртве које су трагично настрадале у паду надстрешнице - истиче Шиндик.

    Истрага

    Кашански је причао о људима који су обухваћени истрагом поводом трагедије у Новом Саду, па је изнео тврдњу око тога каква је њихова судбина.

    - Тешко је питање. Ја не бих желео да истрага буде освета и надам се да неће бити. Не мислим да је надстрешница пала због корупције, то је моје дубоко уверење. Ако је било корупције, било је у пословима везане за пругу, реконструкцију станице, а за то би свако требало да одговара, свако је учествовао у коруптивном акту, мора да сноси законске последице. Сматрам да је надстрешница пала или случајно, наместило се тако или је пала јер неко није радио како треба. Волео бих да надлежни ураде онако како треба. Ко год је крив нека одговара, нека му ставе на терет. Хоћу рећи, немојмо да правимо монструме од људи који то нису - говори Кашански.

    Недељковић ипак истиче да би у фокусу данашњег дана требало да буде сећање и спомен на жртве пада надстрешнице првог новембра 2024. године.

    - Сматрам да би у фокусу данашњег дана требало да буду жртве. Особе које су изгубиле живот због пада надстрешнице, могле су да буду и неке од нас. Јако је битно да учимо из оваквих трагедија, да учимо како је бити човек. Шта можете да кажете родитељима који су трећег и четвртог маја изгубили своју децу, шта да кажете људима који су овде изгубили најмилије. Мислим да заслужују правду и епилог ко је одговоран за то. Неопходна је истрага, ко је дао идеју да се на стубовима, где нико са здравим разумом, не би стављао бетон и додавао терасу. Ко је дао дозволу, ко је наводно био стручан за то. Ми увек говоримо број 16, али то су људски живот и породице које су угашене. Правда мора да се задовољи - рекла је Недељковић.

    Забрањено преузимање дела или читавог текста и/или фото/видеа, без навођења и линковања извора и аутора, а у складу са одредбама МОНДО Инц услова коришћења и Законом о јавном информисању и медијима.

    Курир.рс

Особе и институције у овој вести

  • Александар Вучић
  • Студентска листа
  • Илија Срдановић
  • Курир
  • Нафтна индустрија Србије
  • Радомир Саичић
  • Марта Кос
  • Републички завод за статистику
Сва имена у вестима →

Ко је с ким повезан

Додирните име да отворите његове везе у Мрежи.

Слађана НедељковићСлађана НедељковићКурирКурирЛука ШиндикЛука ШиндикБорко КашанскиБорко КашанскиРепублички геодетски заводРепублички геодетски …Нафтна индустрија СрбијеНафтна индустрија Срб…Студентска листаРадомир СаичићГазпромМолДмитриј ПесковРепублички завод за статистикуИстражи целу мрежу вести

Ко је у вести

25

Особе, институције и њихови извори.

Особе

Институције

Организације

Места

25 од 25 · Изаберите за изворе и везе

Ко пише

2медија
3текста
  • Kurir
  • КБKurir Biznis

Још у фокусу

Све вести

Избори5. нов, 20:27

РИК објавио коначне резултате избора у Србији

5 медијаКурир, Б92, Еспресо …

Вести

  • Избори1042
  • Друштво855
  • Економија601
  • Спољна политика561
  • Правосуђе502
  • Медији417
  • Безбедност232
  • Политика165
  • Косово57

Мрежа

  • Истражи мрежу
  • Особе и институције
  • Мрежа главне вести

Медији

  • Истражи медије
  • Шта медији наводе другачије

Метод

  • Ко је први објавио
  • Разлике у наводима

Више извора. Шира слика.

Истражи 4432 вести

Како се вести о Србији шире кроз медије: ко је први објавио, ко је пренео, где се извештаји разликују.

Наратив

Фотографије: медији из чијих су чланака преузете