ЕкономијаПрви објавио Al Jazeera Balkans, 2. нов, 07:06 · последњи 2. нов, 07:31

Hrvatska među pet zemalja EU-a s najvećim rastom poreznih prihoda

3 медија · 3 текста · 1 изворни Истражи мрежу

Фото из чланка: ХРТ Вијести

Преглед вести

Хронологија

07:06
Al Jazeera Balkans (отвара се у новом прозору) први објавио
Hrvatska među pet zemalja EU-a s najvećim rastom poreznih prihoda
Prihodi od poreza i socijalnih doprinosa u Hrvatskoj porasli su 2025. godine za 9,3 posto, znatno više od evropskog prosjeka od 5,5 posto, podaci su Eurostata koji pokazuju i da su ukupni porezni prihodi u Evropskoj… Цео текст
Prihodi od poreza i socijalnih doprinosa u Hrvatskoj porasli su 2025. godine za 9,3 posto, znatno više od evropskog prosjeka od 5,5 posto, podaci su Eurostata koji pokazuju i da su ukupni porezni prihodi u Evropskoj uniji dosegnuli 7.686 milijardi eura.
Hrvatska je prošle godine bila među pet članica Evropske unije s najvećim rastom prihoda od poreza i socijalnih doprinosa, koji su u odnosu na 2024. godinu povećani za 9,3 posto, pokazuju najnoviji podaci Eurostata, prenosi Hina.
Veći relativni rast poreznih prihoda zabilježen je samo u Rumuniji, gdje su povećani za 10,5 posto, Bugarskoj s rastom od 10,4 posto te Malti s 9,4 posto. Iza Hrvatske slijedi Litvanija, u kojoj su prihodi porasli za 8,4 posto.
Riječ je o znatno većem povećanju od prosjeka Evropske unije, u kojoj su ukupni prihodi od poreza i socijalnih doprinosa porasli za 5,5 posto, odnosno za 401 milijardu eura, dosegnuvši 7.686 milijardi eura.
Sve članice ubrale više poreza
Porezni prihodi nominalno su porasli u svim članicama EU-a, no razlike među državama pokazuju da se njihov rast odvijao različitom dinamikom. Pritom povećanje ukupno prikupljenih prihoda ne znači nužno i povećanje poreznih stopa jer na njihovu visinu utječu ekonomski rast, zaposlenost, plaće, potrošnja i inflacija.
Prema Eurostatu, Hrvatska je 2025. godine bila na drugom mjestu u EU-u prema udjelu poreza na proizvodnju i uvoz u odnosu na BDP, s 19 posto, odmah iza Švedske s 20,8 posto. Slijede Mađarska sa 17,3 posto i Grčka sa 17,2 posto.
U tu grupu indirektnih poreza ubrajaju se PDV, akcize, carine i drugi porezi povezani s proizvodnjom i prometom dobara i usluga.
Istovremeno, Hrvatska je među članicama s najmanjim udjelom prihoda od poreza na dohodak, dobit i imovinu prema BDP-u. Taj je udio iznosio 7,8 posto, dok je prosjek Evropske unije bio 13,2 posto. Niže udjele imale su Rumunija (6,4 posto), Bugarska (6,6 posto) i Mađarska (7,5 posto). Najveći udio tih poreza prema BDP-u ima Danska, s 30,2 posto.
U cijeloj EU porastao udio prihoda od poreza i socijalnih doprinosa u BDP-u
Na nivou cijele Unije prihodi od poreza i socijalnih doprinosa iznosili su 40,7 posto BDP-a, što je povećanje za 0,5 postotnih bodova u odnosu na 2024. godinu. U eurozoni taj je odnos povećan, narastao je s 40,7 na 41,3 posto.
Najveće porezno opterećenje, mjereno udjelom poreza i socijalnih doprinosa prema BDP-u, zabilježeno je u Francuskoj, gdje je iznosilo 46 posto, zatim Belgiji s 44,7 posto, Danskoj s 44,3 posto i Austriji s 43,9 posto. Italija je udjelom od 43 posto također bila iznad evropskog prosjeka.
Na suprotnom kraju ljestvice nalaze se Irska sa 22,7 posto, Rumunija sa 29,3 posto, Malta sa 30,3 posto te Bugarska sa 30,6 posto.
Udio poreza i doprinosa u odnosu prema BDP-u povećan je u 19 članica EU-a, a smanjen u osam. Najveći rast zabilježila je Njemačka, sa 40,3 na 41,4 posto, dok su među zemljama s najvećim povećanjima bile Malta, Španija i Francuska.
Pritom su porezni prihodi činili 87,9 posto svih prihoda koje su izvršne vlasti ostvarile u 2025. godini u EU.
Eurostat navodi da je povećanju poreznih prihoda posljednjih godina pridonio privredni oporavak, ali i inflacija te rast socijalnih doprinosa. U 2025. godini socijalni doprinosi činili su 14,3 posto BDP-a Unije, porezi na dohodak, dobit i imovinu 13,2 posto, a porezi na proizvodnju i uvoz 12,9 posto.
Podaci tako pokazuju da se porezni sistemi članica EU-a znatno razlikuju, ne samo po ukupnom poreznom opterećenju nego i po tome koliko se oslanjaju na oporezivanje rada, kapitala ili potrošnje. Hrvatska se pritom izdvaja visokim udjelom indirektnih poreza i jednim od najvećih godišnjih povećanja ukupnih poreznih prihoda u Uniji.
07:11
HRT (отвара се у новом прозору)
Hrvatska među pet zemalja EU-a s najvećim rastom poreznih prihoda
Prihodi od poreza i socijalnih doprinosa u Hrvatskoj porasli su 2025. godine za 9,3 %, znatno više od europskog prosjeka od 5,5 %, pokazuju podaci Eurostata. Ukupni porezni prihodi u Europskoj uniji dosegnuli su 7.686… Цео текст
Prihodi od poreza i socijalnih doprinosa u Hrvatskoj porasli su 2025. godine za 9,3 %, znatno više od europskog prosjeka od 5,5 %, pokazuju podaci Eurostata. Ukupni porezni prihodi u Europskoj uniji dosegnuli su 7.686 milijardi eura.
Hrvatska je prošle godine bila među pet članica Europske unije s najvećim rastom prihoda od poreza i socijalnih doprinosa, koji su u odnosu na 2024. povećani za 9,3 %.
Veći rast samo u tri članice EU-a
Veći relativni rast poreznih prihoda zabilježen je samo u Rumunjskoj, gdje su povećani za 10,5 %, Bugarskoj s rastom od 10,4 % te Malti s 9,4 %. Iza Hrvatske slijedi Litva, u kojoj su prihodi porasli za 8,4 %.
Riječ je o znatno većem povećanju od prosjeka Europske unije, u kojoj su ukupni prihodi od poreza i socijalnih doprinosa porasli za 5,5 %, odnosno za 401 milijardu eura, dosegnuvši 7.686 milijardi eura.
Porezni prihodi nominalno su porasli u svim članicama EU-a, no razlike među državama pokazuju da se njihov rast odvijao različitom dinamikom. Povećanje ukupno prikupljenih prihoda pritom ne znači nužno i povećanje poreznih stopa jer na njihovu visinu utječu gospodarski rast, zaposlenost, plaće, potrošnja i inflacija.
Hrvatska druga po udjelu poreza na proizvodnju i uvoz
Prema Eurostatu, Hrvatska je 2025. bila na drugom mjestu u EU-u prema udjelu poreza na proizvodnju i uvoz u BDP-u, s 19 %, odmah iza Švedske s 20,8 %. Slijede Mađarska sa 17,3 % i Grčka sa 17,2 %.
U tu skupinu neizravnih poreza ubrajaju se porez na dodanu vrijednost, trošarine, carine i drugi porezi povezani s proizvodnjom i prometom dobara i usluga.
Nizak udio poreza na dohodak, dobit i imovinu
Istodobno je Hrvatska među članicama s najmanjim udjelom prihoda od poreza na dohodak, dobit i imovinu u BDP-u. Taj je udio iznosio 7,8 %, dok je prosjek Europske unije bio 13,2 %.
Niže udjele imale su Rumunjska sa 6,4 %, Bugarska sa 6,6 % i Mađarska sa 7,5 %. Najveći udio tih poreza u BDP-u imala je Danska, 30,2 %.
Porezi i doprinosi čine 40,7 % BDP-a EU-a
Na razini cijele Unije prihodi od poreza i socijalnih doprinosa iznosili su 40,7 % BDP-a, što je povećanje od 0,5 postotnih bodova u odnosu na 2024. godinu. U eurozoni njihov je udio porastao s 40,7 na 41,3 %.
Najveće porezno opterećenje, mjereno udjelom poreza i socijalnih doprinosa u BDP-u, zabilježeno je u Francuskoj, gdje je iznosilo 46 %. Slijede Belgija s 44,7 %, Danska s 44,3 % i Austrija s 43,9 %. Italija je s udjelom od 43 % također bila iznad europskog prosjeka.
Na suprotnom kraju ljestvice nalaze se Irska s 22,7 %, Rumunjska s 29,3 %, Malta s 30,3 % te Bugarska s 30,6 %.
Udio poreza i doprinosa u BDP-u povećan je u 19 članica EU-a, a smanjen u osam. Najveći rast zabilježila je Njemačka, s 40,3 na 41,4 %, dok su među zemljama s najvećim povećanjima bile i Malta, Španjolska i Francuska.
Porezni prihodi činili su 87,9 % svih prihoda koje su izvršne vlasti ostvarile u 2025. godini u EU-u.
Eurostat navodi da je povećanju poreznih prihoda posljednjih godina pridonio gospodarski oporavak, ali i inflacija te rast socijalnih doprinosa. U 2025. socijalni doprinosi činili su 14,3 % BDP-a Unije, porezi na dohodak, dobit i imovinu 13,2 %, a porezi na proizvodnju i uvoz 12,9 %.
Podaci pokazuju da se porezni sustavi članica EU-a znatno razlikuju, ne samo po ukupnom poreznom opterećenju nego i po tome koliko se oslanjaju na oporezivanje rada, kapitala ili potrošnje. Hrvatska se pritom izdvaja visokim udjelom neizravnih poreza i jednim od najvećih godišnjih povećanja ukupnih poreznih prihoda u Uniji.
07:31
Index (отвара се у новом прозору) преузео дословно, 19 мин после првог
Samo tri zemlje EU-a brže povećavaju zaradu od poreza nego Hrvatska
PRIHODI od poreza i socijalnih doprinosa u Hrvatskoj porasli su tijekom 2025. godine za 9.3 posto, znatno više od prosjeka Europske unije, koji je iznosio 5.5 posto. Hrvatska je time bila među pet članica EU-a s… Цео текст
PRIHODI od poreza i socijalnih doprinosa u Hrvatskoj porasli su tijekom 2025. godine za 9.3 posto, znatno više od prosjeka Europske unije, koji je iznosio 5.5 posto. Hrvatska je time bila među pet članica EU-a s najvećim rastom poreznih prihoda, pokazuju najnoviji podaci Eurostata.
Veći rast zabilježile su samo Rumunjska, Bugarska i Malta. Istodobno, Hrvatska je bila druga u Europskoj uniji prema udjelu poreza na proizvodnju i uvoz u BDP-u, što pokazuje koliko se hrvatski porezni sustav oslanja na oporezivanje potrošnje.
Samo tri države imale su veći rast od Hrvatske
Prema Eurostatu, najveći rast prihoda od poreza i socijalnih doprinosa u 2025. zabilježila je Rumunjska, s povećanjem od 10.5 posto. Slijede Bugarska s 10.4 posto i Malta s 9.4 posto.
Hrvatska je s rastom od 9.3 posto bila četvrta, dok je Litva zauzela peto mjesto s povećanjem od 8.4 posto.
U cijeloj Europskoj uniji prihodi od poreza i socijalnih doprinosa porasli su za 5.5 posto, odnosno za 401 milijardu eura. Ukupno su dosegnuli 7686 milijardi eura, a rast su zabilježile sve članice EU-a.
Povećanje poreznih prihoda ne znači nužno da su države povećavale porezne stope. Na iznose koje prikupljaju utječu i rast gospodarstva, zaposlenost, plaće, potrošnja te inflacija.
Hrvatska druga u EU-u po udjelu poreza na potrošnju
Hrvatska se posebno izdvaja po prihodima od poreza na proizvodnju i uvoz. Oni su 2025. iznosili 19 posto BDP-a, što je drugi najveći udio u Europskoj uniji.
Veći udio imala je samo Švedska, s 20.8 posto. Iza Hrvatske slijede Mađarska sa 17.3 posto i Grčka sa 17.2 posto.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
U tu skupinu neizravnih poreza ubrajaju se PDV, trošarine, carine i drugi porezi povezani s proizvodnjom i prometom roba i usluga.
Ti podaci pokazuju da Hrvatska, u usporedbi s većinom drugih članica EU-a, znatan dio poreznih prihoda ostvaruje oporezivanjem potrošnje i gospodarskih aktivnosti.
Među državama s najmanjim udjelom poreza na dohodak, dobit i imovinu
S druge strane, Hrvatska je pri dnu europske ljestvice prema udjelu poreza na dohodak, dobit i imovinu u BDP-u.
Taj je udio prošle godine iznosio 7.8 posto, dok je prosjek Europske unije bio 13.2 posto. Niže udjele imale su samo Rumunjska sa 6.4 posto, Bugarska sa 6.6 posto i Mađarska sa 7.5 posto.
Najveći udio poreza na dohodak, dobit i imovinu imala je Danska, gdje su ti prihodi iznosili 30.2 posto BDP-a.
Razlike pokazuju koliko se porezni sustavi europskih država razlikuju prema izvorima prihoda, odnosno oslanjaju li se više na oporezivanje potrošnje, dohotka ili dobiti.
U EU-u porezi i doprinosi čine 40.7 posto BDP-a
Na razini cijele Europske unije prihodi od poreza i socijalnih doprinosa iznosili su 40.7 posto BDP-a u 2025. godini. To je povećanje od 0.5 postotnih bodova u odnosu na 2024., kada je taj udio bio 40.2 posto.
U eurozoni je udio također porastao, s 40.7 na 41.3 posto BDP-a.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Najveći udio poreza i doprinosa u BDP-u imala je Francuska, s 46 posto. Slijede Belgija s 44.7 posto, Danska s 44.3 posto i Austrija s 43.9 posto. I Italija je, s udjelom od 43 posto, bila iznad europskog prosjeka.
Najmanji udio poreza i doprinosa ima Irska
Na drugom kraju ljestvice nalazi se Irska, u kojoj su prihodi od poreza i socijalnih doprinosa iznosili 22.7 posto BDP-a.
Slijede Rumunjska s 29.3 posto, Malta s 30.3 posto i Bugarska s 30.6 posto.
Udio poreza i socijalnih doprinosa u BDP-u povećao se u 19 članica EU-a, dok je u njih osam smanjen.
Najveće povećanje zabilježila je Njemačka, gdje je taj udio porastao s 40.3 posto u 2024. na 41.4 posto u 2025. Među državama s najvećim povećanjima bile su i Malta, Španjolska te Francuska.
Porezi čine gotovo 88 posto svih državnih prihoda u EU-u
Prema Eurostatu, porezi i socijalni doprinosi činili su 87.9 posto ukupnih prihoda opće države u Europskoj uniji tijekom 2025. godine.
Najveći pojedinačni udio u BDP-u imali su neto socijalni doprinosi, s 14.3 posto. Porezi na dohodak, dobit i imovinu činili su 13.2 posto BDP-a, a porezi na proizvodnju i uvoz 12.9 posto.
Eurostat navodi da su rastu poreznih prihoda posljednjih godina pridonijeli gospodarski oporavak, inflacija i povećanje socijalnih doprinosa. Posebno ističe da je rast doprinosa nastavio podupirati porezne prihode tijekom 2024. i 2025. godine.
ovdje.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite
Ovo je
Homepage nacije.
desk@index.hr ili klikom
ovdje. Atraktivne fotografije i videe plaćamo.
Imate važnu priču? Javite se na
Želite raditi na Indexu? Prijavite se

Хронологија

07:06

Al Jazeera Balkans (отвара се у новом прозору) први објавио

Hrvatska među pet zemalja EU-a s najvećim rastom poreznih prihoda

Prihodi od poreza i socijalnih doprinosa u Hrvatskoj porasli su 2025. godine za 9,3 posto, znatno više od evropskog prosjeka od 5,5 posto, podaci su Eurostata koji pokazuju i da su ukupni porezni prihodi u Evropskoj… Цео текст

Hrvatska je prošle godine bila među pet članica Evropske unije s najvećim rastom prihoda od poreza i socijalnih doprinosa, koji su u odnosu na 2024. godinu povećani za 9,3 posto, pokazuju najnoviji podaci Eurostata, prenosi Hina.

Veći relativni rast poreznih prihoda zabilježen je samo u Rumuniji, gdje su povećani za 10,5 posto, Bugarskoj s rastom od 10,4 posto te Malti s 9,4 posto. Iza Hrvatske slijedi Litvanija, u kojoj su prihodi porasli za 8,4 posto.

Riječ je o znatno većem povećanju od prosjeka Evropske unije, u kojoj su ukupni prihodi od poreza i socijalnih doprinosa porasli za 5,5 posto, odnosno za 401 milijardu eura, dosegnuvši 7.686 milijardi eura.

Sve članice ubrale više poreza

Porezni prihodi nominalno su porasli u svim članicama EU-a, no razlike među državama pokazuju da se njihov rast odvijao različitom dinamikom. Pritom povećanje ukupno prikupljenih prihoda ne znači nužno i povećanje poreznih stopa jer na njihovu visinu utječu ekonomski rast, zaposlenost, plaće, potrošnja i inflacija.

Prema Eurostatu, Hrvatska je 2025. godine bila na drugom mjestu u EU-u prema udjelu poreza na proizvodnju i uvoz u odnosu na BDP, s 19 posto, odmah iza Švedske s 20,8 posto. Slijede Mađarska sa 17,3 posto i Grčka sa 17,2 posto.

U tu grupu indirektnih poreza ubrajaju se PDV, akcize, carine i drugi porezi povezani s proizvodnjom i prometom dobara i usluga.

Istovremeno, Hrvatska je među članicama s najmanjim udjelom prihoda od poreza na dohodak, dobit i imovinu prema BDP-u. Taj je udio iznosio 7,8 posto, dok je prosjek Evropske unije bio 13,2 posto. Niže udjele imale su Rumunija (6,4 posto), Bugarska (6,6 posto) i Mađarska (7,5 posto). Najveći udio tih poreza prema BDP-u ima Danska, s 30,2 posto.

U cijeloj EU porastao udio prihoda od poreza i socijalnih doprinosa u BDP-u

Na nivou cijele Unije prihodi od poreza i socijalnih doprinosa iznosili su 40,7 posto BDP-a, što je povećanje za 0,5 postotnih bodova u odnosu na 2024. godinu. U eurozoni taj je odnos povećan, narastao je s 40,7 na 41,3 posto.

Najveće porezno opterećenje, mjereno udjelom poreza i socijalnih doprinosa prema BDP-u, zabilježeno je u Francuskoj, gdje je iznosilo 46 posto, zatim Belgiji s 44,7 posto, Danskoj s 44,3 posto i Austriji s 43,9 posto. Italija je udjelom od 43 posto također bila iznad evropskog prosjeka.

Na suprotnom kraju ljestvice nalaze se Irska sa 22,7 posto, Rumunija sa 29,3 posto, Malta sa 30,3 posto te Bugarska sa 30,6 posto.

Udio poreza i doprinosa u odnosu prema BDP-u povećan je u 19 članica EU-a, a smanjen u osam. Najveći rast zabilježila je Njemačka, sa 40,3 na 41,4 posto, dok su među zemljama s najvećim povećanjima bile Malta, Španija i Francuska.

Pritom su porezni prihodi činili 87,9 posto svih prihoda koje su izvršne vlasti ostvarile u 2025. godini u EU.

Eurostat navodi da je povećanju poreznih prihoda posljednjih godina pridonio privredni oporavak, ali i inflacija te rast socijalnih doprinosa. U 2025. godini socijalni doprinosi činili su 14,3 posto BDP-a Unije, porezi na dohodak, dobit i imovinu 13,2 posto, a porezi na proizvodnju i uvoz 12,9 posto.

Podaci tako pokazuju da se porezni sistemi članica EU-a znatno razlikuju, ne samo po ukupnom poreznom opterećenju nego i po tome koliko se oslanjaju na oporezivanje rada, kapitala ili potrošnje. Hrvatska se pritom izdvaja visokim udjelom indirektnih poreza i jednim od najvećih godišnjih povećanja ukupnih poreznih prihoda u Uniji.

07:11

HRT (отвара се у новом прозору)

Hrvatska među pet zemalja EU-a s najvećim rastom poreznih prihoda

Prihodi od poreza i socijalnih doprinosa u Hrvatskoj porasli su 2025. godine za 9,3 %, znatno više od europskog prosjeka od 5,5 %, pokazuju podaci Eurostata. Ukupni porezni prihodi u Europskoj uniji dosegnuli su 7.686… Цео текст

Hrvatska je prošle godine bila među pet članica Europske unije s najvećim rastom prihoda od poreza i socijalnih doprinosa, koji su u odnosu na 2024. povećani za 9,3 %.

Veći rast samo u tri članice EU-a

Veći relativni rast poreznih prihoda zabilježen je samo u Rumunjskoj, gdje su povećani za 10,5 %, Bugarskoj s rastom od 10,4 % te Malti s 9,4 %. Iza Hrvatske slijedi Litva, u kojoj su prihodi porasli za 8,4 %.

Riječ je o znatno većem povećanju od prosjeka Europske unije, u kojoj su ukupni prihodi od poreza i socijalnih doprinosa porasli za 5,5 %, odnosno za 401 milijardu eura, dosegnuvši 7.686 milijardi eura.

Porezni prihodi nominalno su porasli u svim članicama EU-a, no razlike među državama pokazuju da se njihov rast odvijao različitom dinamikom. Povećanje ukupno prikupljenih prihoda pritom ne znači nužno i povećanje poreznih stopa jer na njihovu visinu utječu gospodarski rast, zaposlenost, plaće, potrošnja i inflacija.

Hrvatska druga po udjelu poreza na proizvodnju i uvoz

Prema Eurostatu, Hrvatska je 2025. bila na drugom mjestu u EU-u prema udjelu poreza na proizvodnju i uvoz u BDP-u, s 19 %, odmah iza Švedske s 20,8 %. Slijede Mađarska sa 17,3 % i Grčka sa 17,2 %.

U tu skupinu neizravnih poreza ubrajaju se porez na dodanu vrijednost, trošarine, carine i drugi porezi povezani s proizvodnjom i prometom dobara i usluga.

Nizak udio poreza na dohodak, dobit i imovinu

Istodobno je Hrvatska među članicama s najmanjim udjelom prihoda od poreza na dohodak, dobit i imovinu u BDP-u. Taj je udio iznosio 7,8 %, dok je prosjek Europske unije bio 13,2 %.

Niže udjele imale su Rumunjska sa 6,4 %, Bugarska sa 6,6 % i Mađarska sa 7,5 %. Najveći udio tih poreza u BDP-u imala je Danska, 30,2 %.

Porezi i doprinosi čine 40,7 % BDP-a EU-a

Na razini cijele Unije prihodi od poreza i socijalnih doprinosa iznosili su 40,7 % BDP-a, što je povećanje od 0,5 postotnih bodova u odnosu na 2024. godinu. U eurozoni njihov je udio porastao s 40,7 na 41,3 %.

Najveće porezno opterećenje, mjereno udjelom poreza i socijalnih doprinosa u BDP-u, zabilježeno je u Francuskoj, gdje je iznosilo 46 %. Slijede Belgija s 44,7 %, Danska s 44,3 % i Austrija s 43,9 %. Italija je s udjelom od 43 % također bila iznad europskog prosjeka.

Na suprotnom kraju ljestvice nalaze se Irska s 22,7 %, Rumunjska s 29,3 %, Malta s 30,3 % te Bugarska s 30,6 %.

Udio poreza i doprinosa u BDP-u povećan je u 19 članica EU-a, a smanjen u osam. Najveći rast zabilježila je Njemačka, s 40,3 na 41,4 %, dok su među zemljama s najvećim povećanjima bile i Malta, Španjolska i Francuska.

Porezni prihodi činili su 87,9 % svih prihoda koje su izvršne vlasti ostvarile u 2025. godini u EU-u.

Eurostat navodi da je povećanju poreznih prihoda posljednjih godina pridonio gospodarski oporavak, ali i inflacija te rast socijalnih doprinosa. U 2025. socijalni doprinosi činili su 14,3 % BDP-a Unije, porezi na dohodak, dobit i imovinu 13,2 %, a porezi na proizvodnju i uvoz 12,9 %.

Podaci pokazuju da se porezni sustavi članica EU-a znatno razlikuju, ne samo po ukupnom poreznom opterećenju nego i po tome koliko se oslanjaju na oporezivanje rada, kapitala ili potrošnje. Hrvatska se pritom izdvaja visokim udjelom neizravnih poreza i jednim od najvećih godišnjih povećanja ukupnih poreznih prihoda u Uniji.

07:31

Index (отвара се у новом прозору) преузео дословно, 19 мин после првог

Samo tri zemlje EU-a brže povećavaju zaradu od poreza nego Hrvatska

PRIHODI od poreza i socijalnih doprinosa u Hrvatskoj porasli su tijekom 2025. godine za 9.3 posto, znatno više od prosjeka Europske unije, koji je iznosio 5.5 posto. Hrvatska je time bila među pet članica EU-a s… Цео текст

Veći rast zabilježile su samo Rumunjska, Bugarska i Malta. Istodobno, Hrvatska je bila druga u Europskoj uniji prema udjelu poreza na proizvodnju i uvoz u BDP-u, što pokazuje koliko se hrvatski porezni sustav oslanja na oporezivanje potrošnje.

Samo tri države imale su veći rast od Hrvatske

Prema Eurostatu, najveći rast prihoda od poreza i socijalnih doprinosa u 2025. zabilježila je Rumunjska, s povećanjem od 10.5 posto. Slijede Bugarska s 10.4 posto i Malta s 9.4 posto.

Hrvatska je s rastom od 9.3 posto bila četvrta, dok je Litva zauzela peto mjesto s povećanjem od 8.4 posto.

U cijeloj Europskoj uniji prihodi od poreza i socijalnih doprinosa porasli su za 5.5 posto, odnosno za 401 milijardu eura. Ukupno su dosegnuli 7686 milijardi eura, a rast su zabilježile sve članice EU-a.

Povećanje poreznih prihoda ne znači nužno da su države povećavale porezne stope. Na iznose koje prikupljaju utječu i rast gospodarstva, zaposlenost, plaće, potrošnja te inflacija.

Hrvatska druga u EU-u po udjelu poreza na potrošnju

Hrvatska se posebno izdvaja po prihodima od poreza na proizvodnju i uvoz. Oni su 2025. iznosili 19 posto BDP-a, što je drugi najveći udio u Europskoj uniji.

Veći udio imala je samo Švedska, s 20.8 posto. Iza Hrvatske slijede Mađarska sa 17.3 posto i Grčka sa 17.2 posto.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U tu skupinu neizravnih poreza ubrajaju se PDV, trošarine, carine i drugi porezi povezani s proizvodnjom i prometom roba i usluga.

Ti podaci pokazuju da Hrvatska, u usporedbi s većinom drugih članica EU-a, znatan dio poreznih prihoda ostvaruje oporezivanjem potrošnje i gospodarskih aktivnosti.

Među državama s najmanjim udjelom poreza na dohodak, dobit i imovinu

S druge strane, Hrvatska je pri dnu europske ljestvice prema udjelu poreza na dohodak, dobit i imovinu u BDP-u.

Taj je udio prošle godine iznosio 7.8 posto, dok je prosjek Europske unije bio 13.2 posto. Niže udjele imale su samo Rumunjska sa 6.4 posto, Bugarska sa 6.6 posto i Mađarska sa 7.5 posto.

Najveći udio poreza na dohodak, dobit i imovinu imala je Danska, gdje su ti prihodi iznosili 30.2 posto BDP-a.

Razlike pokazuju koliko se porezni sustavi europskih država razlikuju prema izvorima prihoda, odnosno oslanjaju li se više na oporezivanje potrošnje, dohotka ili dobiti.

U EU-u porezi i doprinosi čine 40.7 posto BDP-a

Na razini cijele Europske unije prihodi od poreza i socijalnih doprinosa iznosili su 40.7 posto BDP-a u 2025. godini. To je povećanje od 0.5 postotnih bodova u odnosu na 2024., kada je taj udio bio 40.2 posto.

U eurozoni je udio također porastao, s 40.7 na 41.3 posto BDP-a.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Najveći udio poreza i doprinosa u BDP-u imala je Francuska, s 46 posto. Slijede Belgija s 44.7 posto, Danska s 44.3 posto i Austrija s 43.9 posto. I Italija je, s udjelom od 43 posto, bila iznad europskog prosjeka.

Najmanji udio poreza i doprinosa ima Irska

Na drugom kraju ljestvice nalazi se Irska, u kojoj su prihodi od poreza i socijalnih doprinosa iznosili 22.7 posto BDP-a.

Slijede Rumunjska s 29.3 posto, Malta s 30.3 posto i Bugarska s 30.6 posto.

Udio poreza i socijalnih doprinosa u BDP-u povećao se u 19 članica EU-a, dok je u njih osam smanjen.

Najveće povećanje zabilježila je Njemačka, gdje je taj udio porastao s 40.3 posto u 2024. na 41.4 posto u 2025. Među državama s najvećim povećanjima bile su i Malta, Španjolska te Francuska.

Porezi čine gotovo 88 posto svih državnih prihoda u EU-u

Prema Eurostatu, porezi i socijalni doprinosi činili su 87.9 posto ukupnih prihoda opće države u Europskoj uniji tijekom 2025. godine.

Najveći pojedinačni udio u BDP-u imali su neto socijalni doprinosi, s 14.3 posto. Porezi na dohodak, dobit i imovinu činili su 13.2 posto BDP-a, a porezi na proizvodnju i uvoz 12.9 posto.

Eurostat navodi da su rastu poreznih prihoda posljednjih godina pridonijeli gospodarski oporavak, inflacija i povećanje socijalnih doprinosa. Posebno ističe da je rast doprinosa nastavio podupirati porezne prihode tijekom 2024. i 2025. godine.

ovdje.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite

Ovo je

Homepage nacije.

desk@index.hr ili klikom

ovdje. Atraktivne fotografije i videe plaćamo.

Imate važnu priču? Javite se na

Želite raditi na Indexu? Prijavite se