HRVATSKI građani krajem rujna ove godine imali su ukupno 29.6 milijardi eura kredita, što je 2.9 milijardi eura više nego godinu ranije. Istodobno su na bankovnim računima imali 43.9 milijardi eura depozita, pokazuju… Цео текст
HRVATSKI građani krajem rujna ove godine imali su ukupno 29.6 milijardi eura kredita, što je 2.9 milijardi eura više nego godinu ranije. Istodobno su na bankovnim računima imali 43.9 milijardi eura depozita, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB).
Ukupni krediti građanima, poduzećima i ostalim domaćim sektorima krajem rujna iznosili su 53.9 milijardi eura. To je povećanje od 4.7 milijardi eura u odnosu na rujan prošle godine. Godišnji rast kredita pritom je usporio s 10.2 posto krajem lipnja na 9.5 posto krajem rujna.
Od ukupno 29.6 milijardi eura kredita kućanstvima, 15 milijardi odnosilo se na stambene kredite, a 11.6 milijardi na gotovinske nenamjenske kredite. Godišnji rast kredita građanima blago je usporio, s 11 posto krajem lipnja na 10.9 posto krajem rujna. Rast stambenih kredita usporio je s 13 na 12.5 posto, a ostalih kredita s 8.2 na 6.3 posto. Istodobno je rast gotovinskih nenamjenskih kredita ubrzao s 9.2 na 10.2 posto, navode iz HNB-a.
Poduzećima odobreno 18.5 milijardi eura kredita
Krediti nefinancijskim društvima, odnosno poduzećima, krajem rujna iznosili su 18.5 milijardi eura. Od toga se 6.2 milijarde odnosilo na kredite za obrtna sredstva, a 7.7 milijardi na kredite za investicije. U odnosu na rujan prošle godine krediti poduzećima porasli su za 1.6 milijardi eura, odnosno 9.7 posto.
Godišnji rast investicijskih kredita ostao je nepromijenjen na 9.8 posto. Rast kredita za obrtna sredstva usporio je s 10.6 na 10.3 posto, dok je rast ostalih kredita ubrzao s 8.5 na devet posto.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Građani na računima imaju 43.9 milijardi eura
HNB je objavio i podatke o depozitima. Krajem rujna ukupni depoziti domaćih sektora iznosili su 73.8 milijardi eura, što je 4.7 milijardi eura ili 6.8 posto više nego godinu ranije. Depoziti kućanstava porasli su za 2.2 milijarde eura, odnosno 5.2 posto, dok su depoziti nefinancijskih društava povećani za 1.4 milijarde eura ili 7.7 posto.
Građani su krajem rujna imali ukupno 43.9 milijardi eura depozita, poduzeća 19.5 milijardi, a opća država 7.3 milijarde eura. Najveći dio ukupnih depozita činili su prekonoćni depoziti, koji uključuju novac dostupan na računima bez ugovorenog roka oročenja. Njihova ukupna vrijednost iznosila je 53.9 milijardi eura. Od toga su građani imali 34.1 milijardu eura, poduzeća 14 milijardi, a opća država 4.2 milijarde eura.
Građani imaju sve manje oročenog novca
Ukupni oročeni depoziti iznosili su 19.9 milijardi eura. Građani su imali 9.9 milijardi eura oročenih depozita, a poduzeća 5.5 milijardi. Godišnji rast ukupnih prekonoćnih depozita usporio je s 8.9 posto krajem lipnja na 8.5 posto krajem rujna. Kod kućanstava zabilježeno je jednako usporavanje, dok je rast prekonoćnih depozita poduzeća ubrzao s 5.5 na šest posto.
S druge strane, godišnji rast ukupnih oročenih depozita ubrzao je s 1.6 posto krajem lipnja na 2.4 posto krajem rujna. Pritom je rast oročenih depozita poduzeća usporio s 15.7 na 12.3 posto, dok se pad oročenih depozita građana povećao s 3.5 na 4.6 posto. Iz HNB-a objašnjavaju da je ubrzanje rasta ukupnih oročenih depozita stoga u cijelosti posljedica kretanja depozita ostalih sektora.
ovdje.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu? Kliknite
Ovo je
Homepage nacije.
desk@index.hr ili klikom
ovdje. Atraktivne fotografije i videe plaćamo.
Imate važnu priču? Javite se na
Želite raditi na Indexu? Prijavite se
