Rečenice koje prenose svi mediji.
Povodom dešavanja od prethodnih dana i pojačanih pritisaka američkog predsednika Donalda Trampa da Kijev prihvati ustupke radi postizanja mirovnog sporazuma sa Moskvom, Zelenski je rekao da se ne oseća kao da su Sjedinjene Američke Države izdale Ukrajinu, ali je izrazio žaljenje zbog nedostatka američke pomoći. - Osećam ono što osećam.
Tekst iz 2 članka. 2 rečenice prenose svi, u 2 se razlikuju.
Zelenski naglašava da Kijev nije spreman da ustupi dodatnu teritoriju Rusiji, iako Moskva kontroliše više od 19% ukrajinske teritorije.
Izrazio je nezadovoljstvo zbog smanjene američke vojne pomoći, navodeći da je Ukrajina u poslednja tri meseca dobila samo 24 presretačke rakete.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je danas da je Ukrajina spremna da što pre postigne mirovni sporazum sa Rusijom, uključujući zamrzavanje sukoba duž sadašnje linije fronta, istovremeno izražavajući nezadovoljstvo zbog smanjene američke pomoći.
- Spremni smo da zaustavimo ovaj rat što je pre moguće - rekao je Zelenski u intervjuu za ABC njuz, dodajući da bi mirovni sporazum potpisao već danas kada bi to bilo moguće.
On je naveo da Rusija trenutno kontroliše više od 19 odsto ukrajinske teritorije, ali je istakao da Kijev nije spreman da ustupi dodatnu teritoriju kako bi se okončao rat, koji traje gotovo pet godina.
2026. Šuvajev je rekao da su dve osobe poginule u gradu Belgorodu, a jedna u blizini grada Šebekina, prenele su RIA Novosti.
Napadi ukrajinskih dronova sve češće zaustavljaju saobraćaj na moskovskim aerodromima.
Može li Ukrajina da ih parališe i kakve opasnosti protivvazdušna odbrana donosi civilnim avionima?
2026. Šuvajev je rekao da su dve osobe poginule u gradu Belgorodu, a jedna u blizini grada Šebekina, prenele su RIA Novosti.
Povodom dešavanja od prethodnih dana i pojačanih pritisaka američkog predsednika Donalda Trampa da Kijev prihvati ustupke radi postizanja mirovnog sporazuma sa Moskvom, Zelenski je rekao da se ne oseća kao da su Sjedinjene Američke Države izdale Ukrajinu, ali je izrazio žaljenje zbog nedostatka američke pomoći.
Napadi ukrajinskih dronova već mesecima sve češće remete rad moskovskih aerodroma.
Kako izveštava "Agentstvo", a prenosi Dojče vele, nezavisni ruski istraživački medij u egzilu, aerodromi Domodedovo, Šeremetjevo, Žukovski i Vnukovo u oktobru su gotovo svakodnevno morali da obustavljaju saobraćaj.
Bilo je dana kada su ruski aerodromi bili zatvoreni i do devet sati.
Ukrajinski vazdušni prostor zatvoren je još od početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine.
Početkom septembra ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski potvrdio je napade na aerodrome Kijev i Borispolj u blizini glavnog grada i najavio da namerava da zatvori vazdušni prostor iznad Rusije.
"Danas želimo da upozorimo sve avio-kompanije koje koriste ruski vazdušni prostor, sve osiguravajuće kuće i sve koji i dalje koriste najveće ruske aerodrome: ruski vazdušni prostor postaće potpuno nebezbedan", upozorio je Zelenski.
Kijev je narednog dana uputio odgovarajuće obaveštenje Međunarodnoj organizaciji civilnog vazduhoplovstva (ICAO).
Simon Šuster iz američkog časopisa "Atlantik" napisao je 15. oktobra, pozivajući se na upućene izvore, da ukrajinska operacija čiji je cilj paralizovanje ruskog vazdušnog prostora "tek počinje".
Takozvani plan "Tepih", poseban bezbednosni protokol za vanredne situacije ruske vazduhoplovne uprave Rosavijacija, služi za trenutno zatvaranje vazdušnog prostora iznad određene oblasti ili oko ugroženih aerodroma.
Čim se plan proglasi, uvode se drastična ograničenja celokupnog vazdušnog saobraćaja.
Do toga dolazi kada neka letelica povredi ruski vazdušni prostor, kada se upotrebi oružje ili kada se u vazduhu pojave neidentifikovani objekti.
"Kada postoji vojna pretnja, zatvara se određeni deo vazdušnog prostora i proglašava se upravo taj plan ‘Tepih’.
U suštini, svaki dron predstavlja vojnu pretnju", kaže za DW stručnjak za vazduhoplovstvo Oleksandr Laneckij.
On podseća na to da su jemenski islamistički Huti uspeli da parališu Saudijsku Arabiju.
"Mislim da su vojne sposobnosti Ukrajine daleko veće od sposobnosti Huta", kaže Laneckij.
On smatra da Ukrajincima, u slučaju dalje eskalacije rata, ne bi bilo teško da ozbiljno poremete, ako ne i potpuno parališu, ne samo moskovsko čvorište vazdušnog saobraćaja.
Slično mišljenje ima i nezavisni vojni stručnjak Jan Matvejev.
Iako se najava Zelenskog o potpunom zatvaranju aerodroma za sada nije ostvarila, ukrajinske oružane snage "ne odustaju od te ideje".
"Za zatvaranje vazdušnog prostora i aktiviranje plana ‘Tepih’ dovoljni su obični dronovi koji ne moraju da imaju ni bojevu glavu ni veliki domet", kaže ovaj stručnjak.
2026. Integralni tost, avokado, jaja i povrće: nutricionistkinja otkriva večeru koju sprema za 10 minuta kada nema energije za dugo kuvanje.
Vojni analitičar Matvejev navodi da ruska protivvazdušna odbrana ne uspeva da presretne sve ukrajinske dronove koji prodiru u šire područje glavnog grada.
Stručnjak za vazduhoplovstvo Laneckij ne isključuje mogućnost da Rusija ublaži kriterijume za proglašavanje plana "Tepih".
Međutim, upozorava da bi to donelo dodatne opasnosti.
Time bi porastao rizik od ponavljanja incidenta poput onog sa avionom azerbejdžanske avio-kompanije AZAL.
Taj avion je u decembru 2024. godine, po svemu sudeći, slučajno pogodila ruska raketa protivvazdušne odbrane, ispaljena tokom odbrane od dronova.
I Jan Matvejev upozorava na tu opasnost, navodeći da se od kraja 2024, kada je oboren avion kompanije AZAL, u ruskoj protivvazdušnoj odbrani, u suštini, ništa nije promenilo.
Kada se dejstvuje na dron koji leti na maloj visini, cilj se uočava vizuelno, a zatim se na njega puca iz mitraljeza.
U tom slučaju opasnost za avione izuzetno je mala, osim ako se slučajno ne nađu u neposrednoj blizini.
Međutim, upotreba protivvazdušnih raketa enormno povećava rizik za civilno vazduhoplovstvo, kaže ovaj vojni stručnjak.
Raketa može da ima nedostatke, koji su praktično neizbežni u masovnoj proizvodnji, i da se preusmeri na avion koji leti u blizini.
Matvejev ukazuje na praksu koja postoji širom sveta, prema kojoj se u slučaju opasnosti u vazdušnom prostoru uvode bezbednosne mere poput plana "Tepih", jer protivvazdušna odbrana tokom dejstava ni u kom slučaju ne može da garantuje bezbednost civilnih aviona.
2026. Škotska policija proverava navode da su u dvorac Balmoral dovođene žrtve trgovine ljudima tokom boravka Džefrija Epstina 1999. godine.
2026. "Svaki pojedinačni zahtev za prenos naoružanja iz trećih zemalja, upućen vladi SAD, dobio je odobrenje", rekao je Grinkevič.
Pored toga, dronovi koji ometaju vazdušni saobraćaj ne moraju nužno da nose eksploziv, kaže Matvejev.
Već i sudar aviona sa jednim od njih mogao bi da ima ozbiljne posledice.
"Dron koji iz Ukrajine stigne do Moskve mora da bude prilično velik.
Težak je nekoliko desetina kilograma", objašnjava on.
Ukrajinske oružane snage su u leto 2023. napale aerodrom u ruskom gradu Pskovu, na kojem su se nalazili i vojni i civilni avioni.
Sredinom oktobra ove godine delovi jednog drona pali su na područje aerodroma u Sočiju, na Crnom moru.
Hoće li strane avio-kompanije zbog tih rizika prestati da lete za Rusiju zavisi od tri faktora, kaže Laneckij: razmera vojne pretnje, potražnje i troškova osiguranja.
Ako osiguravajuće kuće procene da je rizik previsok, mogle bi znatno da povećaju premije za letove ka Rusiji.
Time bi naglo porasle i cene avionskih karata.
Mnoge avio-kompanije više ne lete za Rusiju.
To je dovelo do povećane potražnje za kartama preostalih stranih avio-kompanija, navodi ovaj stručnjak.
"Da li će ostati ili neće zavisi od cene koju će morati da plate zbog stvarne opasnosti."
2026. Poruke iz Brisela najavljuju podršku reformama.
Sagovornici NIN-a objašnjavaju šta bi moglo da ubrza evropski put Srbije posle izbora.
2026. RIK je odredio da se izbori ponove na mestima na kojima je glasanje poništeno ili rezultati nisu mogli da se utvrde.
2026. Evropska komisija predstaviće 4. novembra Paket o proširenju za 2026. godinu, sa procenom napretka 10 zemalja kandidata za članstvo u EU.
2026. Organizatori pozivaju na mirne skupove, ali stručnjaci upozoravaju da bi ekstremističke grupe mogle da ih iskoriste.
2026. Si je poručio Štajnmajeru da je dužnost obe zemlje da preuzmu vodeću ulogu i uspostave novi model saradnje.
2026. Antoan de Masi imao je 29 godina.
Zbog njegove smrti optužen je državljanin Ukrajine, a istraga utvrđuje šta je prethodilo kobnom padu.
- Osećam ono što osećam.
To nije podrška - rekao je ukrajinski predsednik.
Govoreći o odnosima Trampa i ruskog predsednika Vladimira Putina, Zelenski je naveo da ne zna da li se nešto promenilo u njegovim odnosima sa američkim predsednikom, ali je ocenio da su odnosi Trampa i Putina veoma dobri.
- Ne znam da li je to pogrešno ili nije, jer je njegova lična odluka da li će biti prijatelj sa Putinom ili ne - rekao je Zelenski.
On je naveo da je Ukrajina u poslednja tri meseca od SAD dobila samo 24 presretačke rakete za protivvazdušne sisteme "patriot", iako su joj potrebne znatno veće količine.
Prema njegovim rečima, samo tokom noći u četvrtak na Kijev je ispaljeno 30 balističkih raketa, dok bi Ukrajini u proseku bilo potrebno 350 presretačkih raketa mesečno.
Zelenski je istakao da je zahvalan SAD na partnerstvu, ali je priznao da u komunikaciji sa Trampom nije uvek "ljubazan".
- Kao i među prijateljima, kao i u porodici, morate da bude iskreni i da ne igrate igre.
Ja ne igram igre sa Trampom.
Direktan sam i iskren - poručio je Zelenski.
Bela kuća poslednjih nedelja pojačava pritisak na Zelenskog da prihvati ustupke radi postizanja mirovnog sporazuma sa Moskvom, dok američki predsednik Donald Tramp više puta okrivljuje Kijev za izostanak napretka u mirovnim pregovorima uz posredovanje SAD.
Tramp je ranije ovog meseca ublažio sankcije na rusku naftu kako bi omogućio uvoz dizela u uslovima visokih cena goriva, a od Zelenskog je zatražio i da obustavi napade na rusku energetsku infrastrukturu.
Ukrajinski predsednik ocenio je da takav potez ide naruku Moskvi i omogućava joj da produži rat.
2026. "Boli me telo, bole me ruke, šake i grlo.
I dalje teško govorim.
A bol nije samo fizički.
Osećam ga i u mislima i u duši", poručila je Pajk.
2026. Prema poslednjim podacima, identifikovano je 13 poginulih, a porodice osam žrtava obaveštene su o njihovom identitetu.