Sve vesti
Foto iz članka: VijestiVol strit džurnal: Tramp vrši pritisak da se što prije obnovi isporuka ruskog gasa preko teritorije Ukrajine u Evropu
Pregled vesti
Zajednički tekst
Rečenice koje prenose bar 3 od 8 medija.
Prema pisanju lista, ideju su iznijeli američki specijalni izaslanik Steve Witkoff i zet predsjednika Donalda Trumpa Jared Kushner tokom posjeta Moskvi i Kijevu u septembru. Predsednik SAD Donald Tramp vrši pritisak da se što pre obnovi isporuka ruskog gasa preko teritorije Ukrajine u Evropu, piše danas njujorški Vol strit džornal (Wall Street Journal - WSJ) pozivajući se na američke, evropske i ukrajinske zvaničnike.
Američki predlog, koji bi bio takozvano energetsko primirje, navodno su još u septembru u Moskvi i Kijevu predstavili američki pregovarači Stiv Vitkof i Džared Kušner, a sada su procureli i detalji o tome kako Vašington želi da progura svoju ideju uprkos sankcijama Evropske unije na uvoz ruskih energenata. Gas bi u Rusiji kupovao posrednik iz SAD, a zatim ga prodao Evropi i transportovao preko ukrajinskih gasovoda.
Istovremeno, Vašington navodno želi da spreči da Rusija zaradu od izvoza gasa koristi za rat u Ukrajini, pa je predviđeno da taj novac uplati na namenski račun u nekoj trećoj zemlji. Ostaju otvorena pitanja ko bi imenovao posrednika, ko bi kontrolisao namenski račun ili isplatu novca, a nema podataka ni o količinama gasa, o ceni ni o ugovornim rokovima, pišu mediji.
Po pisanju lista, američki plan je prošlog meseca stavljen na led. Plan EU je da se njeno tržište do kraja 2027. godine u potpunosti oslobodi ruskog gasa.
Ceo uporedni tekst29 rečenica u više medija, 119 samo u jednom
Tekst iz 8 članaka. Nijednu rečenicu ne prenose svi, u 24 se razlikuju.
Još 19 rečenica koje prenosi samo po jedan medij
SJEDINJENE Američke Države pokušavaju postići dogovor kojim bi se ponovno pokrenula prodaja ruskog prirodnog plina Europi preko Ukrajine.
Plan administracije predsjednika Donalda Trumpa trebao bi potaknuti Moskvu i Kijev na prekid međusobnih napada na energetsku infrastrukturu, no nailazi na snažno protivljenje europskih država, piše Wall Street Journal.
Prema američkim, europskim i ukrajinskim dužnosnicima, Washington želi obnoviti isporuke prije zime.
Jedna od mogućnosti uključuje američke posrednike preko kojih bi se prodavao ruski plin, što bi otvorilo i priliku za zaradu američkim ulagačima.
Trumpovi ljudi o planu razgovarali u Moskvi i Kijevu
Prijedlog su tijekom rujanskih posjeta Moskvi i Kijevu iznijeli Trumpov izaslanik Steve Witkoff i predsjednikov zet Jared Kushner, navode osobe upoznate s razgovorima.
Američki pregovarači smatraju da bi povratak na europsko tržište plina mogao biti dovoljno velik gospodarski poticaj ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da pristane na prekid napada na energetsku infrastrukturu.
Korist bi imala i Ukrajina, koja bi ponovno mogla naplaćivati tranzitne naknade za ruski plin koji njezinim plinovodima prolazi prema Slovačkoj, Austriji i drugim europskim državama.
Novac od plina ne bi odmah išao Rusiji
Prema visokom američkom dužnosniku, Bijela kuća predložila je da se prihodi od prodaje ruskog plina polažu na poseban račun u trećoj državi.
Cilj takvog rješenja bio bi spriječiti Moskvu da novac odmah koristi za financiranje rata protiv Ukrajine.
Nije poznato pod kojim bi uvjetima Rusija mogla raspolagati tim sredstvima.
Washington je europskim čelnicima pokušao predstaviti prijedlog kao način smanjivanja cijena energije uoči zime, u trenutku kada su europske zalihe plina niže nego prethodnih godina.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Ukrajina ponovno napala ruske rafinerije
Sjedinjene Američke Države zalažu se za obnovu isporuka ruskog plina Evropi preko Ukrajine, a taj prijedlog mogao bi postati dio pregovora o energetskom primirju između Moskve i Kijeva.
Plan dolazi u trenutku kada se Evropa suočava s padom zaliha plina pred zimu, dok Washington nastoji postići širi dogovor o okončanju rata.
Vašington želi povratak ruskog gasa u Evropu – i to preko Ukrajine
Sjedinjene Američke Države zalažu se za što skorije obnavljanje isporuka ruskog gasa u Evropu preko teritorije Ukrajine, pišu zapadni mediji, pozivajući se na američke, evropske i ukrajinske zvaničnike.
Prema pisanju lista, ideju su iznijeli američki specijalni izaslanik Steve Witkoff i zet predsjednika Donalda Trumpa Jared Kushner tokom posjeta Moskvi i Kijevu u septembru.
Plan predviđa korištenje plinovodne mreže iz sovjetskog doba kojom plin s polja Urengoj u Sibiru ide preko Ukrajine.
Još 3 rečenice koje prenosi samo po jedan medij
Prema WSJ-u, ta mreža bi se mogla ponovo pokrenuti odmah, a Kijevu bi donijela prijeko potrebne prihode od tranzita.
Prema pisanju američkog lista, infrastruktura bi se mogla relativno brzo staviti u funkciju, dok bi Kijev ponovo ostvarivao prihode od tranzita.
Američki posrednik za ruski plin
Prijedlog predviđa da se ruski plin prodaje preko američkog posrednika, čime bi se zaobišle evropske sankcije.
Još 5 rečenica koje prenosi samo po jedan medij
Bijela kuća je, kako navodi list, predložila i da se novac od prodaje drži na namjenskom računu pod jurisdikcijom treće strane.
Washington je ideju evropskim liderima predstavljao i kao način da se snize cijene energenata, jer su evropske zalihe plina pred zimu na rekordno niskom nivou.
Washington je, prema navodima lista, predložio i da se prihod od prodaje deponuje na namjenski račun pod jurisdikcijom treće strane.
Američki zvaničnici evropskim liderima predstavljali su ovaj prijedlog i kao mogućnost smanjenja cijena energenata, posebno zbog zabrinutosti oko popunjenosti evropskih skladišta pred zimu.
Ipak, Evropska unija zasad ne pokazuje spremnost za povratak ruskom plinu.
Zvaničnici EU poručuju da će zabrana uvoza ruskog plina ostati na snazi i nakon eventualnog mirovnog sporazuma.
Još 3 rečenice, samo Kurir
- Tramp vrši pritisak da se obnovi isporuka ruskog gasa Evropi preko Ukrajine, kroz američki predlog 'energetskog primirja'
- Plan predviđa da gas kupuje američki posrednik, a novac od prodaje ide na namenski račun u trećoj zemlji
- EU odbacuje aranžman zbog zabrane uvoza ruskih energenata i planira da se do kraja 2027. potpuno oslobodi ruskog gasa
Predsednik SAD Donald Tramp vrši pritisak da se što pre obnovi isporuka ruskog gasa preko teritorije Ukrajine u Evropu, piše danas njujorški Vol strit džornal (Wall Street Journal - WSJ) pozivajući se na američke, evropske i ukrajinske zvaničnike.
Kako bi funkcionisao američki predlog
Američki predlog, koji bi bio takozvano energetsko primirje, navodno su još u septembru u Moskvi i Kijevu predstavili američki pregovarači Stiv Vitkof i Džared Kušner, a sada su procureli i detalji o tome kako Vašington želi da progura svoju ideju uprkos sankcijama Evropske unije na uvoz ruskih energenata.
Gas bi u Rusiji kupovao posrednik iz SAD, a zatim ga prodao Evropi i transportovao preko ukrajinskih gasovoda.
Istovremeno, Vašington navodno želi da spreči da Rusija zaradu od izvoza gasa koristi za rat u Ukrajini, pa je predviđeno da taj novac uplati na namenski račun u nekoj trećoj zemlji.
Ostaju otvorena pitanja ko bi imenovao posrednika, ko bi kontrolisao namenski račun ili isplatu novca, a nema podataka ni o količinama gasa, o ceni ni o ugovornim rokovima, pišu mediji.
Plan za sada stavljen na led
Po pisanju lista, američki plan je prošlog meseca stavljen na led.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je danas da trenutna situacija na terenu ne dozvoljava sprovođenje planova za obnavljanje isporuka ruskog gasa Evropi preko Ukrajine.
Ukrajina je pod pritiskom predsednika Trampa obustavila napade na ruska energetska postrojenja, ali ih je obnovila pošto su Rusi nastavili da gađaju njenu infrastrukturu.
To je, po pisanju lista, za SAD pridalo još veću važnost potrazi za sveobuhvatnim energetskim primirjem.
Predsednik Rusije Vladimir Putin na takvo primirje bi mogao da pristane zbog izgleda na obnovu izvoza u Evropu, a zauzvrat bi i Ukrajina bila pošteđena napada na energetske objekte, smatra Trampova administracija.
EU odbacuje rusko-američki aranžman
List dodaje da je neizvesno da li bi takav ugovor bio pravno valjan, zbog zabrana koje je EU uvela na uvoz ruske nafte i gasa, odnosno sklapanje novih ugovora o takvom uvozu.
To što bi kao posrednik u trgovini nastupio neki subjekt iz SAD ne menja činjenicu o zemlji porekla energenta, a uvoznici u EU su dužni da dokažu gde je gas proizveden i po kom pravnom osnovu je dospeo u Uniju.
EU je krajem oktobra odlučno odbacila rusko-američke planove za takav aranžman i saopštila da prekid uvoza ruskih energenata ne zavisi čak ni od okončanja rata u Ukrajini.
Plan EU je da se njeno tržište do kraja 2027. godine u potpunosti oslobodi ruskog gasa.
Ukrajina je tranzit ruskog plina zaustavila početkom januara 2025. godine, kada je istekao ugovor sklopljen prije rata.
Još 4 rečenice, samo Klix
Potraga za energetskim primirjem dobila je na hitnosti uoči trilateralnih razgovora SAD-a, Rusije i Ukrajine, planiranih za sredinu novembra u Abu Dhabiju.
Ljudi koji su prisustvovali razgovorima rekli su za WSJ da bi prodaja ruskog plina preko američkog posrednika mogla biti unosan posao za američke investitore.
Namjenski račun kod treće strane, prema riječima visokog američkog zvaničnika, trebao bi spriječiti da Kremlj novac od plina koristi za finansiranje rata.
Američki zvaničnici u okviru šireg dogovora vide i ponovno pokretanje plinovoda Sjeverni tok, ali bi to, kako piše list, potrajalo znatno duže.
Američki plan privremeno je pao u drugi plan prošlog mjeseca, kada je Ukrajina pod Trumpovim pritiskom gotovo dva tjedna obustavila napade na ruske rafinerije.
Još 13 rečenica koje prenosi samo po jedan medij
Rusija je za to vrijeme nastavila napadati ukrajinsku energetsku infrastrukturu, dok je Moskva počela izvoziti dizelsko gorivo u SAD nakon ublažavanja američkih ograničenja.
Kijev je u petak ponovno pokrenuo napade na ruske rafinerije.
Prema Wall Street Journalu, ukrajinske snage u tri dana izvele su tri napada na velika ruska rafinerijska postrojenja.
Obnovljeni napadi dodatno su potaknuli Washington da pokuša postići energetsko primirje prije novih pregovora Ukrajine, Rusije i SAD-a, koji su planirani za sredinu studenoga u Abu Dhabiju.
Moskva zasad nije prihvatila američke prijedloge o takvom primirju.
Europa se snažno protivi povratku ruskog plina
Najveća prepreka američkom planu jest protivljenje europskih država, koje od početka ruske invazije 2022. nastoje smanjiti energetsku ovisnost o Moskvi.
Europska unija usvojila je propise prema kojima uvoz ruskog prirodnog plina mora potpuno prestati do kraja 2027. godine.
Europske vlade zasad odbacuju mogućnost povratka ruskom plinu čak i nakon eventualnog mirovnog sporazuma.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Europski povjerenik za energetiku Dan Jørgensen u listopadu je poručio da bi zabrana uvoza ruskog plina trebala biti trajna.
Kijev je u petak nastavio zračnu kampanju i za tri dana napao tri velike rafinerije, zbog čega je energetsko primirje ponovo postalo hitno pitanje.
Rusija je dosad odbijala američke pokušaje da se postigne takav dogovor.
Evropa odbija povratak ruskom plinu
Evropski lideri, prema WSJ-u, nisu pokazali interes za prijedlog.
Zakon EU, konačno usvojen u januaru, zabranjuje uvoz ruskog tečnog prirodnog plina (LNG) od početka 2027., a plina iz plinovoda do 30. septembra 2027. godine.
Evropski komesar za energetiku Dan Jorgensen ranije je za mađarski portal 444.hu rekao da će zabrana ostati i nakon mirovnog sporazuma, a povratak ruskom plinu nazvao je greškom.
Tako je odgovorio na izjavu mađarskog premijera Petera Magyara da bi se kupovina mogla nastaviti kad rat završi.
"Sigurno ne bih vjerovao Rusiji.
Još 14 rečenica, samo Index
Čak i kad bi sutra nastupio mir, čemu se svi nadamo", rekao je Jørgensen.
Jedan visoki dužnosnik iz nordijskih zemalja rekao je Wall Street Journalu da bi obnova kupnje ruskog plina bila suprotna svemu za što se Europa zalaže.
Prije rata Rusija je Europi isporučivala gotovo polovicu plina
Rusija je prije invazije na Ukrajinu osiguravala oko 45 posto europskih potreba za plinom.
Danas je taj udio pao na približno 11 posto.
Istodobno je Europa povećala uvoz ukapljenog prirodnog plina iz SAD-a, koji sada pokriva oko 30 posto njezine potrošnje.
Ruski plin i dalje stiže pojedinim europskim državama tankerima te plinovodom Turski tok.
Tranzit ruskog plina kroz Ukrajinu prestao je u siječnju 2025. nakon isteka ugovora između dviju država.
Prema Wall Street Journalu, ukrajinska plinovodna mreža mogla bi relativno brzo ponovno početi isporučivati ruski plin Europi, za razliku od oštećenih plinovoda Sjeverni tok, čiji bi popravak bio dugotrajan i skup.
Rat s Iranom dodatno otežava situaciju
Američka administracija računa i na rast cijena energije zbog rata s Iranom, koji je poremetio globalnu opskrbu naftom i plinom.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Katarski ukapljeni prirodni plin teško dolazi do svjetskih tržišta zbog poremećaja pomorskog prometa u Perzijskom zaljevu.
Prema podacima EU-a, rat s Iranom povećao je europske energetske troškove za oko 100 milijardi eura.
Iza zatvorenih vrata reakcije su bile još oštrije.
Visoki zvaničnik jedne nordijske zemlje rekao je da je ideja suprotna svemu za šta se Evropljani zalažu, a visoki zvaničnik jedne velike evropske države uporedio ju je s Chamberlainovim prepuštanjem Čehoslovačke Hitleru, ovaj put u zamjenu za poslovne dogovore.
Još 6 rečenica koje prenosi samo po jedan medij
Američki zvaničnik rekao je za WSJ da se o ekonomskim prijedlozima razgovaralo tokom svih pregovora i da bi svaki dogovor bio dio sveobuhvatnog mirovnog sporazuma.
Washington računa da je evropski otpor slabiji nego što izgleda.
Rusija danas osigurava tek 11 posto plina u Evropi, u odnosu na 45 posto prije rata, dok američki LNG čini 30 posto potrošnje.
Vašington, međutim, smatra da bi evropski otpor mogao biti manji nego što se javno čini.
Rusija danas osigurava oko 11 posto evropskih potreba za plinom, dok je prije rata taj udio iznosio 45 posto.
Istovremeno, američki ukapljeni prirodni plin (LNG) čini oko 30 posto evropske potrošnje.
Tržište je dodatno opterećeno ratom s Iranom: katarski LNG i dalje je zarobljen u Zaljevu, a EU procjenjuje da je na energiju dodatno potrošila oko 100 milijardi eura.
Evropska unija procjenjuje da su zbog dodatnih troškova za energiju izdvojene oko 100 milijardi eura.
Europska skladišta plina trenutačno su popunjena oko 75 posto, što je ispod devetogodišnjeg prosjeka za ovo doba godine.
Još 9 rečenica, samo Index
Američki dužnosnici vjeruju da bi visoke cijene i strah od novih nestašica mogli ublažiti protivljenje europskih vlada obnovi isporuka ruskog plina.
Velik zaokret u Trumpovoj politici
Prijedlog predstavlja velik zaokret u odnosu na Trumpov prvi predsjednički mandat, kada je kritizirao Njemačku zbog izgradnje plinovoda Sjeverni tok 2 i upozoravao da će Berlin postati previše ovisan o Rusiji.
Trump je 2019. uveo sankcije tom projektu, dok njegova sadašnja administracija razmatra povratak ruskog plina na europsko tržište kao dio šireg dogovora o završetku rata.
Američki dužnosnici naglašavaju da bi eventualni gospodarski sporazumi bili dio sveobuhvatnog mirovnog dogovora, a ne samostalni ustupak Rusiji.
Zasad nije postignut dogovor o ponovnom pokretanju isporuka, a provedba prijedloga zahtijevala bi pristanak Ukrajine, Rusije i europskih kupaca te rješavanje postojećih pravnih ograničenja u Europskoj uniji.
desk@index.hr ili klikom
Atraktivne fotografije i videe plaćamo.
Želite raditi na Indexu?
Početkom aprila bila su puna tek 28 posto, najmanje u četiri godine.
Pregovori o energetskom primirju
Diplomate kažu da bi zaokret bio lakši kada bi Kijev podržao prodaju kao dio primirja koje bi spriječilo nestanke struje u ukrajinskim gradovima.
Ukrajini nedostaje protivzračne odbrane, a SAD ograničava isporuke presretača za sisteme Patriot zbog globalne nestašice izazvane ratom s Iranom.
Američki zvaničnici u okviru šireg dogovora razmatraju i mogućnost ponovnog pokretanja plinovoda Sjeverni tok, ali bi za njegovu obnovu bilo potrebno znatno više vremena.
Ideja o povratku ruskog plina nije nova.
Reuters je u maju, pozivajući se na osam izvora, objavio da su američki i ruski zvaničnici razgovarali o obnovi isporuka ruskog plina, uključujući i model u kojem bi američke firme kupovale ruski plin i preprodavale ga Evropi.
Još 4 rečenice, samo Avaz
Plan je prošlog mjeseca stavljen na čekanje nakon što je Ukrajina, pod pritiskom Trampove administracije, gotovo dvije sedmice obustavila napade na ruske rafinerije.
Kijev je u petak nastavio zračnu kampanju i u naredna tri dana napao tri velike rafinerije, čime je pitanje energetskog primirja ponovo dobilo na značaju.
Rusija je dosad odbijala američke pokušaje postizanja takvog dogovora.
Očekuje se da energetsko pitanje bude jedna od tema trilateralnih razgovora SAD-a, Rusije i Ukrajine, planiranih za sredinu novembra u Abu Dabiju.
Nijedna vlada dosad nije javno komentarisala pisanje WSJ-a.
Trump je u subotu novinarima rekao da očekuje kraj rata u ne tako dalekoj budućnosti.
Evropska komisija nije želela da odgovori ni na pitanje nemačkog lista Berliner cajtung da li bi konstrukcija s američkim posrednikom i namenskim računom bila pravno kompatibilna s evropskom zabranom.
Još 32 rečenice koje prenosi samo po jedan medij
Povodom informacija koje je ranije objavio The Wall Street Journal, pozivajući se na neimenovane zvaničnike koji su naveli da Sjedinjene Američke Države navodno traže obnovu isporuka ruskog gasa Evropi preko Ukrajine, Peskov je rekao da je “malo verovatno da o tome još može da se razgovara”.
Istakao je da trenutno stanje, najblaže rečeno, “pokazuje da takvi planovi u ovom trenutku ne mogu da se sprovedu”.
Peskov je kazao da će buduće isporuke ruskog gasa Evropi zavisiti od spremnosti kupaca i mogućnosti prodavaca.
– Videćemo šta će se dogoditi u budućnosti.
Sve će zavisiti od želja kupaca, želja prodavaca i mogućnosti prodavaca.
Jer, kao što znate, tržište gasa mnogo je veće od evropskog, iako je evropsko tržište primarno.
Istovremeno, znate da se centri globalnog ekonomskog rasta ne nalaze prvenstveno u Evropi.
Oni su, na kraju krajeva, na globalnom jugu – zaključio je Peskov.
Moskva zahvalna SAD na pomoći u evakuaciji iz Oleškija
Moskva je zahvalna Sjedinjenim Američkim Državama na pomoći tokom humanitarne operacije u Oleškima, iz kojeg je za vreme lokalnog primirja evakuisano više stotina ljudi, a trenutno se ne razmatra organizovanje slične misije, izjavio je Peskov.
– Naša ombudsmanka za ljudska prava Jana Lantratova obavila je veliki posao.
Cenimo nivo koordinacije sa njenom koleginicom sa ukrajinske strane i, naravno, zahvalni smo američkoj strani na pomoći, posebno Melaniji Tramp – rekao je Peskov na konferenciji za novinare, prenosi RIA Novosti.
Peskov je ocenio da je humanitarna operacija u Oleškima uspešno završena i istakao da Moskva visoko ceni nivo koordinacije među svim učesnicima.
– Zaista priznajemo uspešan završetak ove humanitarne operacije i visoko cenimo nivo koordinacije koji je postignut između učesnika sa svih strana tokom pripreme ove operacije – kazao je Peskov.
Prema njegovim rečima, trenutno nema planova ni inicijativa za organizovanje sličnih humanitarnih operacija.
– Kada je reč o nastavku ove prakse, svaki konkretan slučaj je jedinstven.
Za sada nema sličnih planova niti inicijativa.
Međutim, u svakom pojedinačnom slučaju interesi građana, bezbednost ljudi i pružanje humanitarne pomoći biće na prvom mestu – istakao je Peskov.
Na pitanje da li su osnovane tvrdnje ukrajinske strane da je Rusija navodno iskoristila humanitarnu pauzu u Oleškima za pregrupisavanje svojih oružanih snaga, Peskov je odgovorio da takva pitanja treba uputiti ruskom Ministarstvu odbrane.
Dodao je da je veoma verovatno da su i ukrajinske oružane snage iskoristile taj period za odgovarajuće pregrupisavanje.
– To je sasvim uobičajena praksa u takvim situacijama – kazao je Peskov.
Primirje trajalo od 27. oktobra do 1. novembra
Primirje u gradu Oleškiju, koji se nalazi u ukrajinskoj Hersonskoj oblasti, ali je pod kontrolom ruskih snaga, trajalo je od 27. oktobra do 1. novembra kako bi se omogućila evakuacija stanovnika koji se nalaze u teškoj situaciji na prvoj liniji fronta.
Prema podacima ruskih vlasti, iz Oleškija je organizovanim konvojem, kroz poseban humanitarni koridor, evakuisano više od 750 ljudi.
Misiju su pratili i koordinisali ombudsmani za ljudska prava Rusije i Vrhovne rade Ukrajine.
Ona podrazumeva prodaju ruskog gasa preko američkog posrednika kako bi se zaobišle evropske sankcije.
Vašington je takođe pokušavao da evropskim liderima predstavi ovu ideju kao način za snižavanje cena energenata, u uslovima rekordno niskih zaliha gasa u Evropi uoči zime, ističe se u članku.
Napominje se da su u Beloj kući predložili da se sredstva od prodaje ruskog gasa, u okviru ovog predloga, čuvaju na eskrou računu pod jurisdikcijom treće strane.
Prema pisanju medija, u Vašingtonu razmatraju mogućnost ponovnog pokretanja gasovoda „Severni tok“ kao „potencijalno važne komponente šireg dogovora“, koji bi ne samo doveo do rešenja ukrajinske krize, već i regulisao „dugogodišnja neslaganja Rusije sa evropskim saveznicima SAD“.
Ranije je predsednik Rusije Vladimir Putin upozorio da svaki pokušaj isključivanja Rusije sa svetskog tržišta gasa ima ozbiljne posledice, uključujući rast troškova za druge zemlje.
Evropska unija nastavlja postepeno odustajanje od ruskih energenata.
Uredba usvojena u januaru 2026. godine predviđa obustavu preostalih isporuka ruskog prirodnog tečnog gasa po dugoročnim ugovorima od početka 2027. godine, dok će isporuke gasa putem cevovoda biti obustavljene na jesen iste godine.