PolitikaPrvi objavio Radio Slobodna Evropa, 27. okt, 23:37 · poslednji 30. okt, 18:27

Vijeće sigurnosti UN-a produžilo mandat EUFOR-u u BiH, većina podržava OHR

Izvještaj vršitelja dužnosti visokog predstavnika Crishocka procenjuje da potezi vlasti Republike Srpske vode ka de facto odvajanju entiteta od BiH, uz nastavljene blokade državnih institucija, dok OHR procenjuje da su nove tehnologije na izborima poboljšale transparentnost.

4 medija · 5 tekstova · 2 izvorna Istraži mrežu

Foto iz članka: Al Jazeera Balkans

Pregled vesti

Hronologija

23:37
Radio Slobodna Evropa (otvara se u novom prozoru) prvi objavio
Izvještaj Ureda visokog predstavnika u BiH: Potezi vlasti RS-a vode ka de facto odvajanju od BiH
Potezi vlasti entiteta Republika Srpska, kojima se zaobilaze državne institucije i uspostavljaju paralelni pravni i institucionalni aranžmani, vode ka postepenom "de facto" odvajanju tog entiteta od Bosne i Hercegovine,… Ceo tekst
Potezi vlasti entiteta Republika Srpska, kojima se zaobilaze državne institucije i uspostavljaju paralelni pravni i institucionalni aranžmani, vode ka postepenom "de facto" odvajanju tog entiteta od Bosne i Hercegovine, navodi se u izvještaju vršitelja dužnosti visokog predstavnika Louisa Crishocka, koji će 30. oktobra biti predstavljen Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda.
U 70. izvještaju o provedbi Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji obuhvata period od 16. aprila do 15. oktobra 2026. godine, navodi se da su blokade u radu državnih institucija nastavljene i tokom proteklih šest mjeseci.
One uključuju blokiranje zakonodavnih procesa, kašnjenja u imenovanjima, probleme s finansiranjem institucija, kao i neprovođenje obavezujućih odluka državnog pravosuđa i Ustavnog suda BiH.
"U kombinaciji s pokušajima zaobilaženja državnih institucija i uspostavljanja odvojenih struktura u Republici Srpskoj, oni učvršćuju scenario de facto separacije", navodi se u izvještaju, u koji je RSE imao uvid.
Crishock također upozorava da takve prakse slabe državne institucije, otežavaju izvršavanje njihovih zakonskih nadležnosti i usporavaju euroatlantske integracije zemlje.
"Vlasti Republike Srpske nastavile su zagovarati ukidanje postdejtonskih reformi i nagovještavati secesiju ukoliko ti politički ciljevi ne budu ostvareni", navvodi se.
Kao jedan od značajnih događaja u izvještajnom periodu navodi se smrt ratnog zločinca Ratka Mladića 27. augusta, nakon koje su u Srbiji i Republici Srpskoj održani skupovi i komemoracije na kojima su, kako se navodi, veličani Mladić i negirani ili umanjivani zločini za koje je osuđen.
U izvještaju se navodi da je učešće zvaničnika Republike Srpske na tim događajima izazvalo zabrinutost u pogledu vladavine prava i procesa pomirenja.
"Na javnim komemoracijama i pomenima u Banjoj Luci i drugim mjestima u Republici Srpskoj govornici su veličali Mladića te negirali ili umanjivali zločine za koje je osuđen", navedeno je u izvještaju.
Izvještaj se osvrće i na opće izbore održane 4. oktobra, prve na kojima su u cijeloj zemlji korišteni elektronska identifikacija birača i skeneri glasačkih listića.
Navodi se da je tehnologija doprinijela transparentnosti procesa i bržoj objavi rezultata, ali i da preliminarni rezultati pokazuju nastavak dominacije etnički zasnovanih stranaka te vjerovatno dug i složen proces formiranja vlasti.
Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda 30. oktobra održat će redovnu polugodišnju sjednicu o Bosni i Hercegovini, prvu nakon što je Christian Schmidt podnio ostavku na mjesto visokog predstavnika.
Sjednica će biti održana u trenutku kada dužnost visokog predstavnika obavlja njegov zamjenik Louis Crishock.
07:18
Avaz (otvara se u novom prozoru)
Krišok podnio izvještaj UN-u: Politika RS vodi ka faktičkom raspadu Bosne i Hercegovine
Vršilac dužnosti visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Luis Krišok (Louis Crishock) podnio je generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija polugodišnji izvještaj o političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini u kojem se… Ceo tekst
Vršilac dužnosti visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Luis Krišok (Louis Crishock) podnio je generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija polugodišnji izvještaj o političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini u kojem se navodi da bi politika vođena iz Republike Srpske mogla dovesti do faktičkog raspada Bosne i Hercegovine.
U izvještaju se na početku navodi da su u izborni sistem BiH prvi put uvedene izborne tehnologije.
- Sistem je radio bez većih poremećaja, ubrzao je objavljivanje preliminarnih rezultata i poboljšao transparentnost izbora. Biometrijska identifikacija je postigla stopu uspjeha veću od 97 posto, dok je ručno brojanje otkrilo samo manje odstupanja od elektronskih rezultata - naveo je Krišok, piše Istraga.
Ignorisanje odluka državnog pravosuđa
Ističe se da se niža izlaznost dijelom može pripisati novoj tehnologiji biometrijske identifikacije.
Navodi se da su vlasti u RS nastavile ignorisati odluke državnog pravosuđa, posebno obavezujuće odluke Ustavnog suda BiH, uključujući one koje se tiču državne imovine.
- Ove stalne opstrukcije slabe državne institucije, ograničavaju njihovu sposobnost da ispune svoje zakonske obaveze i odlažu euroatlantske integracije. U kombinaciji s pokušajima zaobilaženja državnih institucija i uspostavljanja odvojenih struktura u Republici Srpskoj, one pojačavaju scenario de facto razdvajanja - istakao je.
Takva opstrukcija, dodao je, negativno je utjecala na funkcionisanje državnih institucija i vršenje državnih nadležnosti.
- Uključivala je blokiranje zakonodavnih agendi kroz uskraćivanje parlamentarnog kvoruma, što je rezultiralo ograničenim zakonodavnim učinkom, kašnjenjima i imenovanjima, kao i ograničenjima u finansiranju institucija i osoblju. Izazovi državnih nadležnosti također se protežu na neprovođenje konačnih i obavezujućih odluka državnih pravosudnih institucija, uključujući odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u vezi s državnom imovinom - kazao je Krišok.
Potkopavanje državnih institucija
Smatra da su ovakvi potezi značajno potkopali efikasno funkcionisanje državnih institucija.
- Iako mnoge institucije ostaju operativne, u različitim stepenima im nedostaje osoblje, resursi, odluke ili ovlaštenja potrebna za efikasno obavljanje njihovih mandata. Na rezultirajuću disfunkciju se potom pozivaju oni koji joj doprinose kako bi doveli u pitanje neophodnost institucija na državnom nivou ili opravdali daljnja osporavanja njihovih ovlaštenja. Posljedično, sposobnost države da ispuni svoje međunarodne obaveze i unaprijedi svoju agendu euroatlantskih integracija je ozbiljno otežana, a u određenim oblastima i dovedena do zastoja - naglasio je.
Dodaje da se time potkopava ustavni poredak uspostavljen Dejtonskim mirovnim sporazumom.
- Dok formalna raspodjela nadležnosti prema Ustavu ostaje nepromijenjena, sposobnost državnih institucija da vrše te nadležnosti se progresivno smanjuje, čime se ometa efikasno funkcioniranje Bosne i Hercegovine kao suverene države - kazao je Krišok.
Zatim je iznio upozorenje da bi politika vođena iz RS mogla dovesti do faktičkog raspada države.
- Pored sistematske opstrukcije, uočeni su napori da se provedu, repliciraju ili uspostave pravni i institucionalni aranžmani koji odgovaraju nadležnostima dodijeljenim državnim institucijama i Republici Srpskoj. Takvi napori mogli bi rezultirati sve većim odvajanjem vršenja javne vlasti u Republici Srpskoj od državnog ustavnog i institucionalnog okvira, što bi dovelo do puzajućeg de facto odvajanja od države Bosne i Hercegovine - upozorio je.
Postizborno obraćanje Dodika
Istakao je da je Dodik u svom postizbornom obraćanju obećao kontinuitet politike SNSD-a, eksplicitno ponavljajući namjeru da RS-u vrati nadležnosti u oblastima odbrane, obavještajnih službi i indirektnog oporezivanja, te da nastavi sa zahtjevima za ograničavanje nadležnosti pravosudnih institucija na državnom nivou.
- Nakon toga je najavio inicijativu za usvajanje novog Ustava Republike Srpske 9. januara, dana koji vlasti Republike Srpske uporno proglašavaju i slave kao Dan Republike Srpske, kršeći odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Nedavni prethodni pokušaj usvajanja novog Ustava entiteta (Odluka Narodne skupštine Republike Srpske o usvajanju Nacrta Ustava Republike Srpske) proglašen je neustavnim jer je nespojiv sa ustavnim poretkom i podjelom nadležnosti utvrđenom Ustavom Bosne i Hercegovine, kao i odlukama državnih institucija, te predstavlja direktnu prijetnju suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine - naglasio je u izvještaju.
U nastavku izvještaja piše da je fiskalna održivost institucija Bosne i Hercegovine ostala krhka, pri čemu su državne institucije veći dio 2026. godine funkcionirale uz privremeno finansiranje. Upravni odbor sistema indirektnog oporezivanja ostvario je, kako se dodaje, ograničene rezultate koji nisu ispunili njegov mandat i zakonske obaveze.
- Kontinuirano odbijanje vlasti Republike Srpske da priznaju konačne i obavezujuće odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u vezi s državnom imovinom, te njihov posljedični neuspjeh u registraciji vlasničkih prava države, i dalje predstavlja ozbiljnu zabrinutost - zaključio je Krišok u izvještaju UN-u.
09:53
Al Jazeera Balkans (otvara se u novom prozoru) preuzeo doslovno, 2 sata 34 min posle prvog
Vijeće sigurnosti UN-a u petak raspravlja o stanju u BiH, Dodik već nezadovoljan
Vijeće sigurnosti UN-a na dnevnom redu sjednice zakazane za petak ima raspravu o stanju u Bosni i Hercegovini, a novi izvještaj koji je Ured visokog predstavnika (OHR) poslao u New York kao i prethodni sadrži upozorenja… Ceo tekst
Vijeće sigurnosti UN-a na dnevnom redu sjednice zakazane za petak ima raspravu o stanju u Bosni i Hercegovini, a novi izvještaj koji je Ured visokog predstavnika (OHR) poslao u New York kao i prethodni sadrži upozorenja na postupke vlasti Republike Srpske, uz ocjenu kako im je krajnji cilj otcjepljenje tog bh. entiteta, objavila je Hina.
Vijeće sigurnosti UN-a trebalo bi odlučiti o produženju mandata vojne misije Evropske unije u BiH pod nazivom “Althea” za još godinu dana. To tijelo svakih šest mjeseci raspravlja o stanju u BiH još od potpisivanja Dejtonskog sporazuma a temelj su ocjene koje dolaze iz OHR-a.
Nastavite čitati
list of 4 items- list 1 of 4Vijeće sigurnosti UN-a produžilo mandat EUFOR-u u BiH
- list 2 of 4Ministar odbrane Crossetto stigao u BiH nakon pada italijanskog helikoptera
- list 3 of 4Srušio se helikopter EUFOR-a kod Brčkog
- list 4 of 4Izbori u Srbiji: Može li Studentska lista promijeniti kurs prema Bosni i Hercegovini
Posljednji izvještaj potpisuje Louis Crishock, privremeni visoki predstavnik i karijerni američki diplomata koji je naslijedio Christiana Schmidta nakon što je taj njemački političar u junu podnio ostavku pod pritiskom administracije Donalda Trumpa.
Dokument s Crishockovim potpisom na tragu je procjena koje OHR već godinama iznosi uz konstataciju kako političari u BiH uporno odbijaju provoditi nužne reforme a zemlja ostaje zarobljena u etničkim sukobima.
Prijetnje dolaze iz RS-a
Već godinama kao posebnu opasnost za stabilnost Bosne i Hercegovine OHR ističe politiku koju vode vlasti RS-a predvođene Miloradom Dodikom.
“Ove uporne opstrukcije slabe državne institucije, ograničavaju njihovu sposobnost da ispune svoje zakonske obaveze i odgađaju euroatlantske integracije. U kombinaciji s pokušajima zaobilaženja državnih institucija i uspostave zasebnih struktura u Republici Srpskoj, one jačaju scenarij de facto odvajanja”, navodi se u dokumentu čije su dijelove objavili lokalni mediji.
Takvi su navodi odmah izazvali žestoke reakcije i osporavanja iz RS-a gdje su se nadali kako, će uz naklonost Trumpove administracije, sada dobiti i “mekši” pristup OHR-a kojeg vodi Crishock. No, suočili su se s drugačijom realnošću, piše Hina.
Članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović odmah je ustvrdila kako je izvještaj pun “laži i manipulacija”, dok je njen stranački šef Dodik ocijenio kako je na djelu “recikliranje istih optužbi protiv Republike Srpske i uporno predstavljanje političkih konstrukcija kao činjenica”. U reakciji na mreži X postavio je zahtjev da se ponište sve odluke koje su do sada donijeli visoki predstavnici.
Iz OHR-a su naveli kako se donošenje zakona u BiH blokira obaranjem kvoruma u parlamentu, ne provode se odluke Ustavnog suda, tijelima vlasti zbog blokada nedostaje novaca i ljudi dok RS pokušava preuzeti ovlasti države.
Izvještaj OHR-a upozorava i na to da su dužnosnici iz RS-a veličali ratnog zločinca Ratka Mladića nakon njegove smrti.
Louis Crishock, kako je potvrđeno iz OHR-a, neće učestvovati na sjednici Vijeća sigurnosti, no tamo će biti predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović.
U raspravi, prema pravilu, redovno učestvuju i predstavnici Hrvatske odnosno Srbije kao država potpisnica Dejtonskog sporazuma.
16:39
Al Jazeera Balkans (otvara se u novom prozoru)
Vijeće sigurnosti UN-a produžilo mandat EUFOR-u u BiH, većina podržava OHR
Vijeće sigurnosti UN-a u petak je jednoglasno za godinu dana produžilo mandat vojne misije Evropske unije u BiH, a tokom rasprave o stanju u toj zemlji većina članica ovog tijela dala je podršku Uredu visokog… Ceo tekst
Vijeće sigurnosti UN-a u petak je jednoglasno za godinu dana produžilo mandat vojne misije Evropske unije u BiH, a tokom rasprave o stanju u toj zemlji većina članica ovog tijela dala je podršku Uredu visokog predstavnika (OHR) s izvršnim ovlastima kao i cjelovitosti i suverenitetu Bosne i Hercegovine.
Vijeće sigurnosti o stanju u BiH raspravlja svakih šest mjeseci na temelju izvještaja iz OHR-a, a posljednji je u New York stigao s potpisom Louisa Crishocka, američkog diplomate koji privremeno obnaša dužnost visokog predstavnika međunarodne zajednice nakon što je Christian Schmidt u junu podnio ostavku pod pritiskom administracije Donalda Trumpa.
Nastavite čitati
list of 4 items- list 1 of 4Poljoprivredna gazdinstva u padu: Sela ostaju bez stanovnika, mladi biraju druge poslove
- list 2 of 4U vozu za EU: Crna Gora u prvom vagonu, ostali na peronu
- list 3 of 4Ministar odbrane Crossetto stigao u BiH nakon pada italijanskog helikoptera
- list 4 of 4Srušio se helikopter EUFOR-a kod Brčkog
U tom dokumentu koji su u petak u cijelosti objavili iz sjedišta OHR-a u Sarajevu stoji kako su razdoblje od maja u BiH obilježile pripreme za izbore, smrt ratnog zločinca Ratka Mladića i nastavak opstrukcija koje utječu na funkcioniranje državnih institucija.
Procjena je OHR-a kako je uvođenje novih tehnologija poboljšalo integritet izbornog procesa dok su Mladićeva smrt i reakcije na nju potaknule novi val poruka obilježenih nacionalizmom i etničkim podjelama, a minimalna pozornost posvećena je konkretnim prijedlozima za rješavanje socioekonomskih izazova s kojima se BiH suočava.
Iako su direktni izazovi ustavnom poretku Bosne i Hercegovine koji su se pojavili početkom 2025. godine bili manje izraženi u ovom izvještajnom razdoblju, institucionalne opstrukcije i zapaljiva politička retorika su nastavljeni. OHR pritom upozorava kako glavni izvor takvih problema i dalje predstavljaju vladajući krugovi iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska.
“Stalne opstrukcije slabe državne institucije, ograničavaju njihovu sposobnost da ispunjavaju svoje zakonske obveze i odgađaju euroatlantske integracije, a u kombinaciji s pokušajima zaobilaženja državnih institucija i uspostavljanja odvojenih struktura u Republici Srpskoj, oni pojačavaju scenarij de facto odvajanja”, ocjena je OHR-a.
Osim Dodika i njegove stranke, u izvještaju je u kontekstu poteškoća u funkcioniranju vlasti spomenut i HDZ BiH i to zbog konstatacije da su zastupnici ove dvije stranke napuštali sjednice Doma naroda državnog parlamenta pa su zakoni usvojeni u Zastupničkom domu često ostajali blokirani, piše Hina.
OHR je izvijestio Vijeće sigurnosti i o projektu Južna interkonekcija čiji je cilj povezati plinske mreže BiH i Hrvatske kako bi se izbjegla ovisnost o plinu iz Rusije. Konstatirao je i kako je probijen rok za potpisivanje ugovora između vlade Federacije BiH i investitora koji je istekao u junu.
Problematičnim ocjenjuju i stanje u Mostaru zbog poteškoća u funkcioniranju gradske administracije što, po ocjeni OHR-a, ugrožava provedbu sporazuma koji su 2020. potpisali Dragan Čović i Bakir Izetbegović kao čelnici HDZ-a i SDA.
Opstanak OHR-a i dalje problematičan samo Kini i Rusiji
U izvještaju je navedena i ocjena kako nije bilo nikakvog napretka u ispunjavanju pet ciljeva i dva uvjeta koji su još 2008. godine definirani kao pretpostavka za zatvaranje OHR-a.
Tammy Bruce, američka ambasadorica pri UN-u, kazala je kako Washington podupire suverenitet i teritorijalni integritet BiH kao i napore sadašnjeg visokog predstavnika Crishocka “s ciljem da lokalni lideri postupno preuzmu sve veću odgovornost”.
Uz jasnu podršku OHR-u predstavnica Velike Britanije Sarah MacIntosh istaknula je kako London odlučno osuđuje “retoriku koja poziva na secesiju ili na uspostavu trećeg entiteta” smatrajući ih protivnim Daytonu i prijetnjom miru i stabilnosti.
Francuski ambasador Jerome Bonnafont također je osudio “separatistički diskurs” u BiH te je podržao što brži izbor novog visokog predstavnika koji bio trajno naslijedio Schmidta.
Opstanak OHR-a na sjednici Vijeća sigurnosti ponovo su doveli u pitanje samo Rusija i Kina koje to čine već godinama s tezom da međunarodna zajednica treba odmah prepustiti svu odgovornost domaćim političarima u BiH.
Ruski ambasador Vasilij Nebenzja tako je tvrdio da su “vanjske sile” pokušale utjecati na posljednje izbore u BiH, a uvjeren je da će njihov ishod doprinijeti stabilizaciji stanja u BiH.
Optužio je zapadne države da su kreirale sve probleme u BiH pri čemu OHR koriste kao instrument uplitanja u unutarnja pitanja BiH.
Hrvatska dala podršku produženju mandata EUFOR-a
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović na Vijeću sigurnosti pozvao je na nastavak podrške međunarodne zajednice njegovoj zemlji uključujući ostanak OHR-a upozoravajući pritom kako Republika Srpska ugrožava Daytonski sporazum kreirajući uvjete za secesiju tog entiteta.
Hrvoje Ćurić Hrvatinić, otpravnik poslova u misiji Hrvatske pri UN-u, tokom rasprave je dao podršku produženju mandata EUFOR-a ističući kako Hrvatska ostaje dosljedno opredijeljena za poštivanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta BiH kao i Daytonskog sporazuma.
Kazao je i kako prava sva tri konstitutivna naroda moraju biti poštovana u cjelosti i primijenjena u praksi, a najvažnijom zadaćom vidi što bržu uspostavu nove vlasti u BiH.
Dodao je kako je važno da je na izborima pobijedila legitimna predstavnica hrvatskog naroda koja je izabrana u Predsjedništvo BiH, a Hrvatska očekuje sistemsko rješenje za izborni zakon kroz dijalog uključenih strana.
Poručio je kako će Hrvatska ostati stabilan partner BiH u cilju ostvarenja njene evropske budućnosti.
18:27
HRT (otvara se u novom prozoru)
Vijeće sigurnosti UN-a produljilo mandat EUFOR-u, većina poduprla OHR
Sarajevo Vijeće sigurnosti UN-a jednoglasno je za godinu dana produljilo mandat vojne misije Europske unije u BiH, a tijekom rasprave o stanju u toj zemlji većina članica ovog tijela dala je potporu Uredu visokog… Ceo tekst
Sarajevo
Vijeće sigurnosti UN-a jednoglasno je za godinu dana produljilo mandat vojne misije Europske unije u BiH, a tijekom rasprave o stanju u toj zemlji većina članica ovog tijela dala je potporu Uredu visokog predstavnika (OHR) s izvršnim ovlastima kao i cjelovitosti i suverenitetu BiH.
Vijeće sigurnosti o stanju u BiH raspravlja svakih šest mjeseci na temelju izvješća iz OHR-a, a posljednji je u New York stigao s potpisom Louisa Crishocka, američkog diplomata koji privremeno obnaša dužnost visokog predstavnika međunarodne zajednice nakon što je Christian Schmidt u lipnju podnio ostavku pod pritiskom administracije Donalda Trumpa.
U tom dokumentu koji su u petak u cijelosti objavili iz sjedišta OHR-a u Sarajevu stoji kako su razdoblje od svibnja u BiH obilježile pripreme za izbore, smrt ratnog zločinca Ratka Mladića i nastavak opstrukcija koje utječu na funkcioniranje državnih institucija.
Procjena je OHR-a kako je uvođenje novih tehnologija poboljšalo integritet izbornog procesa dok su Mladićeva smrt i reakcije na nju potaknule novi val poruka obilježenih nacionalizmom i etničkim podjelama, a minimalna pozornost posvećena je konkretnim prijedlozima za rješavanje socioekonomskih izazova s kojima se BiH suočava.
Iako su izravni izazovi ustavnom poretku Bosne i Hercegovine koji su se pojavili početkom 2025. bili manje izraženi u ovom izvještajnom razdoblju, institucionalne opstrukcije i zapaljiva politička retorika su nastavljeni. OHR pritom upozorava kako glavni izvor takvih problema i dalje predstavljaju vladajući krugovi iz Republike Srpske.
- Stalne opstrukcije slabe državne institucije, ograničavaju njihovu sposobnost da ispunjavaju svoje zakonske obveze i odgađaju euroatlantske integracije, a u kombinaciji s pokušajima zaobilaženja državnih institucija i uspostavljanja odvojenih struktura u Republici Srpskoj, oni pojačavaju scenarij de facto odvajanja, ocjena je OHR-a.
Osim Milorada Dodika i njegove stranke, u izvještaju je u kontekstu poteškoća u funkcioniranju vlasti spomenut i HDZ BiH i to zbog konstatacije da su zastupnici ove dvije stranke napuštali sjednice Doma naroda državnog parlamenta pa su zakoni doneseni u Zastupničkom domu često ostajali blokirani.
OHR je izvijestio Vijeće sigurnosti i o projektu Južna interkonekcija čiji je cilj povezati plinske mreže BiH i Hrvatske kako bi se izbjegla ovisnost o plinu iz Rusije. Konstatirao je i kako je probijen rok za potpisivanje ugovora između vlade Federacije BiH i investitora koji je istekao u lipnju.
Problematičnim ocjenjuju i stanje u Mostaru zbog poteškoća u funkcioniranju gradske administracije što, po ocjeni OHR-a, ugrožava provedbu sporazuma koji su 2020. potpisali Dragan Čović i Bakir Izetbegović kao čelnici HDZ-a i SDA.
Opstanak OHR-a i dalje problematičan samo Kini i Rusiji
U izvješću je navedena i ocjena kako nije bilo nikakvog napretka u ispunjavanju pet ciljeva i dva uvjeta koji su još 2008. godine definirani kao pretpostavka za zatvaranje OHR-a.
Tammy Bruce, američka veleposlanica pri UN-u, kazala je kako Washington podupire suverenitet i teritorijalni integritet BiH kao i napore sadašnjeg visokog predstavnika Crishocka s ciljem da lokalni lideri postupno preuzmu sve veću odgovornost.
Uz jasnu potporu OHR-u predstavnica Velike Britanije Sarah MacIntosh istaknula je kako London odlučno osuđuje "retoriku koja poziva na secesiju ili na uspostavu trećeg entiteta" smatrajući ih protivnim Daytonu i prijetnjom miru i stabilnosti.
Francuski veleposlanik Jerome Bonnafont također je osudio "separatistički diskurs" u BiH te je podržao što brži izbor novog visokog predstavnika koji bio trajno naslijedio Schmidta.
Opstanak OHR-a na sjednici Vijeća sigurnosti ponovo su doveli u pitanje samo Rusija i Kina koje to čine već godinama s tezom da međunarodna zajednica treba odmah prepustiti svu odgovornost domaćim političarima u BiH.
Ruski veleposlanik Vasilij Nebenzja tako je tvrdio da su vanjske sile "pokušale utjecati na posljednje izbore u BiH", a uvjeren je da će njihov ishod pridonijeti stabilizaciji stanja u BiH.
Hrvatska dala potporu produženju mandata EUFOR-a
Predsjedatelj Predsjedništva BiH Denis Bećirović na Vijeću sigurnosti pozvao je na nastavak potpore međunarodne zajednice njegovoj zemlji uključujući ostanak OHR-a upozoravajući pritom kako Republika Srpska ugrožava Daytonski sporazum kreirajući uvjete za secesiju tog entiteta.
Hrvoje Ćurić Hrvatinić, otpravnik poslova u misiji Hrvatske pri UN-u, tijekom rasprave je dao potporu produženju mandata EUFOR-a istaknuvši kako Hrvatska ostaje dosljedno opredijeljena za poštivanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta BiH kao i Daytonskog sporazuma.
Rekao je i kako prava sva tri konstitutivna naroda moraju biti poštovana u cijelosti i primijenjena u praksi, a najvažnijom zadaćom vidi što bržu uspostavu nove vlasti u BiH.
Poručio je kako će Hrvatska ostati stabilan partner BiH u cilju ostvarenja njene europske budućnosti.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!

Još u fokusu

Sve vesti

Izbori5. nov, 20:27

RIK objavio konačne rezultate izbora u Srbiji

5 medijaKurir, B92, Espreso …

Vijeće sigurnosti UN-a produžilo mandat EUFOR-u u BiH, većina podržava OHR

4 medija · 5 tekstova · 2 izvorna Istraži mrežu

Hronologija

23:37

Radio Slobodna Evropa (otvara se u novom prozoru) prvi objavio

Izvještaj Ureda visokog predstavnika u BiH: Potezi vlasti RS-a vode ka de facto odvajanju od BiH

Potezi vlasti entiteta Republika Srpska, kojima se zaobilaze državne institucije i uspostavljaju paralelni pravni i institucionalni aranžmani, vode ka postepenom "de facto" odvajanju tog entiteta od Bosne i Hercegovine, navodi se u izvještaju vršitelja dužnosti visokog predstavnika Louisa Crishocka, koji će 30. oktobra biti predstavljen Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda.

U 70. izvještaju o provedbi Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji obuhvata period od 16. aprila do 15. oktobra 2026. godine, navodi se da su blokade u radu državnih institucija nastavljene i tokom proteklih šest mjeseci.

One uključuju blokiranje zakonodavnih procesa, kašnjenja u imenovanjima, probleme s finansiranjem institucija, kao i neprovođenje obavezujućih odluka državnog pravosuđa i Ustavnog suda BiH.

"U kombinaciji s pokušajima zaobilaženja državnih institucija i uspostavljanja odvojenih struktura u Republici Srpskoj, oni učvršćuju scenario de facto separacije", navodi se u izvještaju, u koji je RSE imao uvid.

Crishock također upozorava da takve prakse slabe državne institucije, otežavaju izvršavanje njihovih zakonskih nadležnosti i usporavaju euroatlantske integracije zemlje.

"Vlasti Republike Srpske nastavile su zagovarati ukidanje postdejtonskih reformi i nagovještavati secesiju ukoliko ti politički ciljevi ne budu ostvareni", navvodi se.

Kao jedan od značajnih događaja u izvještajnom periodu navodi se smrt ratnog zločinca Ratka Mladića 27. augusta, nakon koje su u Srbiji i Republici Srpskoj održani skupovi i komemoracije na kojima su, kako se navodi, veličani Mladić i negirani ili umanjivani zločini za koje je osuđen.

U izvještaju se navodi da je učešće zvaničnika Republike Srpske na tim događajima izazvalo zabrinutost u pogledu vladavine prava i procesa pomirenja.

"Na javnim komemoracijama i pomenima u Banjoj Luci i drugim mjestima u Republici Srpskoj govornici su veličali Mladića te negirali ili umanjivali zločine za koje je osuđen", navedeno je u izvještaju.

Izvještaj se osvrće i na opće izbore održane 4. oktobra, prve na kojima su u cijeloj zemlji korišteni elektronska identifikacija birača i skeneri glasačkih listića.

Navodi se da je tehnologija doprinijela transparentnosti procesa i bržoj objavi rezultata, ali i da preliminarni rezultati pokazuju nastavak dominacije etnički zasnovanih stranaka te vjerovatno dug i složen proces formiranja vlasti.

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda 30. oktobra održat će redovnu polugodišnju sjednicu o Bosni i Hercegovini, prvu nakon što je Christian Schmidt podnio ostavku na mjesto visokog predstavnika.

Sjednica će biti održana u trenutku kada dužnost visokog predstavnika obavlja njegov zamjenik Louis Crishock.

07:18

Avaz (otvara se u novom prozoru)

Krišok podnio izvještaj UN-u: Politika RS vodi ka faktičkom raspadu Bosne i Hercegovine

Vršilac dužnosti visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Luis Krišok (Louis Crishock) podnio je generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija polugodišnji izvještaj o političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini u kojem se… Ceo tekst

U izvještaju se na početku navodi da su u izborni sistem BiH prvi put uvedene izborne tehnologije.

- Sistem je radio bez većih poremećaja, ubrzao je objavljivanje preliminarnih rezultata i poboljšao transparentnost izbora. Biometrijska identifikacija je postigla stopu uspjeha veću od 97 posto, dok je ručno brojanje otkrilo samo manje odstupanja od elektronskih rezultata - naveo je Krišok, piše Istraga.

Ignorisanje odluka državnog pravosuđa

Ističe se da se niža izlaznost dijelom može pripisati novoj tehnologiji biometrijske identifikacije.

Navodi se da su vlasti u RS nastavile ignorisati odluke državnog pravosuđa, posebno obavezujuće odluke Ustavnog suda BiH, uključujući one koje se tiču državne imovine.

- Ove stalne opstrukcije slabe državne institucije, ograničavaju njihovu sposobnost da ispune svoje zakonske obaveze i odlažu euroatlantske integracije. U kombinaciji s pokušajima zaobilaženja državnih institucija i uspostavljanja odvojenih struktura u Republici Srpskoj, one pojačavaju scenario de facto razdvajanja - istakao je.

Takva opstrukcija, dodao je, negativno je utjecala na funkcionisanje državnih institucija i vršenje državnih nadležnosti.

- Uključivala je blokiranje zakonodavnih agendi kroz uskraćivanje parlamentarnog kvoruma, što je rezultiralo ograničenim zakonodavnim učinkom, kašnjenjima i imenovanjima, kao i ograničenjima u finansiranju institucija i osoblju. Izazovi državnih nadležnosti također se protežu na neprovođenje konačnih i obavezujućih odluka državnih pravosudnih institucija, uključujući odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u vezi s državnom imovinom - kazao je Krišok.

Potkopavanje državnih institucija

Smatra da su ovakvi potezi značajno potkopali efikasno funkcionisanje državnih institucija.

- Iako mnoge institucije ostaju operativne, u različitim stepenima im nedostaje osoblje, resursi, odluke ili ovlaštenja potrebna za efikasno obavljanje njihovih mandata. Na rezultirajuću disfunkciju se potom pozivaju oni koji joj doprinose kako bi doveli u pitanje neophodnost institucija na državnom nivou ili opravdali daljnja osporavanja njihovih ovlaštenja. Posljedično, sposobnost države da ispuni svoje međunarodne obaveze i unaprijedi svoju agendu euroatlantskih integracija je ozbiljno otežana, a u određenim oblastima i dovedena do zastoja - naglasio je.

Dodaje da se time potkopava ustavni poredak uspostavljen Dejtonskim mirovnim sporazumom.

- Dok formalna raspodjela nadležnosti prema Ustavu ostaje nepromijenjena, sposobnost državnih institucija da vrše te nadležnosti se progresivno smanjuje, čime se ometa efikasno funkcioniranje Bosne i Hercegovine kao suverene države - kazao je Krišok.

Zatim je iznio upozorenje da bi politika vođena iz RS mogla dovesti do faktičkog raspada države.

- Pored sistematske opstrukcije, uočeni su napori da se provedu, repliciraju ili uspostave pravni i institucionalni aranžmani koji odgovaraju nadležnostima dodijeljenim državnim institucijama i Republici Srpskoj. Takvi napori mogli bi rezultirati sve većim odvajanjem vršenja javne vlasti u Republici Srpskoj od državnog ustavnog i institucionalnog okvira, što bi dovelo do puzajućeg de facto odvajanja od države Bosne i Hercegovine - upozorio je.

Postizborno obraćanje Dodika

Istakao je da je Dodik u svom postizbornom obraćanju obećao kontinuitet politike SNSD-a, eksplicitno ponavljajući namjeru da RS-u vrati nadležnosti u oblastima odbrane, obavještajnih službi i indirektnog oporezivanja, te da nastavi sa zahtjevima za ograničavanje nadležnosti pravosudnih institucija na državnom nivou.

- Nakon toga je najavio inicijativu za usvajanje novog Ustava Republike Srpske 9. januara, dana koji vlasti Republike Srpske uporno proglašavaju i slave kao Dan Republike Srpske, kršeći odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Nedavni prethodni pokušaj usvajanja novog Ustava entiteta (Odluka Narodne skupštine Republike Srpske o usvajanju Nacrta Ustava Republike Srpske) proglašen je neustavnim jer je nespojiv sa ustavnim poretkom i podjelom nadležnosti utvrđenom Ustavom Bosne i Hercegovine, kao i odlukama državnih institucija, te predstavlja direktnu prijetnju suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine - naglasio je u izvještaju.

U nastavku izvještaja piše da je fiskalna održivost institucija Bosne i Hercegovine ostala krhka, pri čemu su državne institucije veći dio 2026. godine funkcionirale uz privremeno finansiranje. Upravni odbor sistema indirektnog oporezivanja ostvario je, kako se dodaje, ograničene rezultate koji nisu ispunili njegov mandat i zakonske obaveze.

- Kontinuirano odbijanje vlasti Republike Srpske da priznaju konačne i obavezujuće odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u vezi s državnom imovinom, te njihov posljedični neuspjeh u registraciji vlasničkih prava države, i dalje predstavlja ozbiljnu zabrinutost - zaključio je Krišok u izvještaju UN-u.

09:53

Al Jazeera Balkans (otvara se u novom prozoru) preuzeo doslovno, 2 sata 34 min posle prvog

Vijeće sigurnosti UN-a u petak raspravlja o stanju u BiH, Dodik već nezadovoljan

Vijeće sigurnosti UN-a na dnevnom redu sjednice zakazane za petak ima raspravu o stanju u Bosni i Hercegovini, a novi izvještaj koji je Ured visokog predstavnika (OHR) poslao u New York kao i prethodni sadrži upozorenja na postupke vlasti Republike Srpske, uz ocjenu kako im je krajnji cilj otcjepljenje tog bh. entiteta, objavila je Hina.

Vijeće sigurnosti UN-a trebalo bi odlučiti o produženju mandata vojne misije Evropske unije u BiH pod nazivom “Althea” za još godinu dana. To tijelo svakih šest mjeseci raspravlja o stanju u BiH još od potpisivanja Dejtonskog sporazuma a temelj su ocjene koje dolaze iz OHR-a.

Nastavite čitati

list of 4 items- list 1 of 4Vijeće sigurnosti UN-a produžilo mandat EUFOR-u u BiH

- list 2 of 4Ministar odbrane Crossetto stigao u BiH nakon pada italijanskog helikoptera

- list 3 of 4Srušio se helikopter EUFOR-a kod Brčkog

- list 4 of 4Izbori u Srbiji: Može li Studentska lista promijeniti kurs prema Bosni i Hercegovini

Posljednji izvještaj potpisuje Louis Crishock, privremeni visoki predstavnik i karijerni američki diplomata koji je naslijedio Christiana Schmidta nakon što je taj njemački političar u junu podnio ostavku pod pritiskom administracije Donalda Trumpa.

Dokument s Crishockovim potpisom na tragu je procjena koje OHR već godinama iznosi uz konstataciju kako političari u BiH uporno odbijaju provoditi nužne reforme a zemlja ostaje zarobljena u etničkim sukobima.

Prijetnje dolaze iz RS-a

Već godinama kao posebnu opasnost za stabilnost Bosne i Hercegovine OHR ističe politiku koju vode vlasti RS-a predvođene Miloradom Dodikom.

“Ove uporne opstrukcije slabe državne institucije, ograničavaju njihovu sposobnost da ispune svoje zakonske obaveze i odgađaju euroatlantske integracije. U kombinaciji s pokušajima zaobilaženja državnih institucija i uspostave zasebnih struktura u Republici Srpskoj, one jačaju scenarij de facto odvajanja”, navodi se u dokumentu čije su dijelove objavili lokalni mediji.

Takvi su navodi odmah izazvali žestoke reakcije i osporavanja iz RS-a gdje su se nadali kako, će uz naklonost Trumpove administracije, sada dobiti i “mekši” pristup OHR-a kojeg vodi Crishock. No, suočili su se s drugačijom realnošću, piše Hina.

Članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović odmah je ustvrdila kako je izvještaj pun “laži i manipulacija”, dok je njen stranački šef Dodik ocijenio kako je na djelu “recikliranje istih optužbi protiv Republike Srpske i uporno predstavljanje političkih konstrukcija kao činjenica”. U reakciji na mreži X postavio je zahtjev da se ponište sve odluke koje su do sada donijeli visoki predstavnici.

Iz OHR-a su naveli kako se donošenje zakona u BiH blokira obaranjem kvoruma u parlamentu, ne provode se odluke Ustavnog suda, tijelima vlasti zbog blokada nedostaje novaca i ljudi dok RS pokušava preuzeti ovlasti države.

Izvještaj OHR-a upozorava i na to da su dužnosnici iz RS-a veličali ratnog zločinca Ratka Mladića nakon njegove smrti.

Louis Crishock, kako je potvrđeno iz OHR-a, neće učestvovati na sjednici Vijeća sigurnosti, no tamo će biti predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović.

U raspravi, prema pravilu, redovno učestvuju i predstavnici Hrvatske odnosno Srbije kao država potpisnica Dejtonskog sporazuma.

16:39

Al Jazeera Balkans (otvara se u novom prozoru)

Vijeće sigurnosti UN-a produžilo mandat EUFOR-u u BiH, većina podržava OHR

Vijeće sigurnosti UN-a u petak je jednoglasno za godinu dana produžilo mandat vojne misije Evropske unije u BiH, a tokom rasprave o stanju u toj zemlji većina članica ovog tijela dala je podršku Uredu visokog… Ceo tekst

Vijeće sigurnosti o stanju u BiH raspravlja svakih šest mjeseci na temelju izvještaja iz OHR-a, a posljednji je u New York stigao s potpisom Louisa Crishocka, američkog diplomate koji privremeno obnaša dužnost visokog predstavnika međunarodne zajednice nakon što je Christian Schmidt u junu podnio ostavku pod pritiskom administracije Donalda Trumpa.

Nastavite čitati

list of 4 items- list 1 of 4Poljoprivredna gazdinstva u padu: Sela ostaju bez stanovnika, mladi biraju druge poslove

- list 2 of 4U vozu za EU: Crna Gora u prvom vagonu, ostali na peronu

- list 3 of 4Ministar odbrane Crossetto stigao u BiH nakon pada italijanskog helikoptera

- list 4 of 4Srušio se helikopter EUFOR-a kod Brčkog

U tom dokumentu koji su u petak u cijelosti objavili iz sjedišta OHR-a u Sarajevu stoji kako su razdoblje od maja u BiH obilježile pripreme za izbore, smrt ratnog zločinca Ratka Mladića i nastavak opstrukcija koje utječu na funkcioniranje državnih institucija.

Procjena je OHR-a kako je uvođenje novih tehnologija poboljšalo integritet izbornog procesa dok su Mladićeva smrt i reakcije na nju potaknule novi val poruka obilježenih nacionalizmom i etničkim podjelama, a minimalna pozornost posvećena je konkretnim prijedlozima za rješavanje socioekonomskih izazova s kojima se BiH suočava.

Iako su direktni izazovi ustavnom poretku Bosne i Hercegovine koji su se pojavili početkom 2025. godine bili manje izraženi u ovom izvještajnom razdoblju, institucionalne opstrukcije i zapaljiva politička retorika su nastavljeni. OHR pritom upozorava kako glavni izvor takvih problema i dalje predstavljaju vladajući krugovi iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska.

“Stalne opstrukcije slabe državne institucije, ograničavaju njihovu sposobnost da ispunjavaju svoje zakonske obveze i odgađaju euroatlantske integracije, a u kombinaciji s pokušajima zaobilaženja državnih institucija i uspostavljanja odvojenih struktura u Republici Srpskoj, oni pojačavaju scenarij de facto odvajanja”, ocjena je OHR-a.

Osim Dodika i njegove stranke, u izvještaju je u kontekstu poteškoća u funkcioniranju vlasti spomenut i HDZ BiH i to zbog konstatacije da su zastupnici ove dvije stranke napuštali sjednice Doma naroda državnog parlamenta pa su zakoni usvojeni u Zastupničkom domu često ostajali blokirani, piše Hina.

OHR je izvijestio Vijeće sigurnosti i o projektu Južna interkonekcija čiji je cilj povezati plinske mreže BiH i Hrvatske kako bi se izbjegla ovisnost o plinu iz Rusije. Konstatirao je i kako je probijen rok za potpisivanje ugovora između vlade Federacije BiH i investitora koji je istekao u junu.

Problematičnim ocjenjuju i stanje u Mostaru zbog poteškoća u funkcioniranju gradske administracije što, po ocjeni OHR-a, ugrožava provedbu sporazuma koji su 2020. potpisali Dragan Čović i Bakir Izetbegović kao čelnici HDZ-a i SDA.

Opstanak OHR-a i dalje problematičan samo Kini i Rusiji

U izvještaju je navedena i ocjena kako nije bilo nikakvog napretka u ispunjavanju pet ciljeva i dva uvjeta koji su još 2008. godine definirani kao pretpostavka za zatvaranje OHR-a.

Tammy Bruce, američka ambasadorica pri UN-u, kazala je kako Washington podupire suverenitet i teritorijalni integritet BiH kao i napore sadašnjeg visokog predstavnika Crishocka “s ciljem da lokalni lideri postupno preuzmu sve veću odgovornost”.

Uz jasnu podršku OHR-u predstavnica Velike Britanije Sarah MacIntosh istaknula je kako London odlučno osuđuje “retoriku koja poziva na secesiju ili na uspostavu trećeg entiteta” smatrajući ih protivnim Daytonu i prijetnjom miru i stabilnosti.

Francuski ambasador Jerome Bonnafont također je osudio “separatistički diskurs” u BiH te je podržao što brži izbor novog visokog predstavnika koji bio trajno naslijedio Schmidta.

Opstanak OHR-a na sjednici Vijeća sigurnosti ponovo su doveli u pitanje samo Rusija i Kina koje to čine već godinama s tezom da međunarodna zajednica treba odmah prepustiti svu odgovornost domaćim političarima u BiH.

Ruski ambasador Vasilij Nebenzja tako je tvrdio da su “vanjske sile” pokušale utjecati na posljednje izbore u BiH, a uvjeren je da će njihov ishod doprinijeti stabilizaciji stanja u BiH.

Optužio je zapadne države da su kreirale sve probleme u BiH pri čemu OHR koriste kao instrument uplitanja u unutarnja pitanja BiH.

Hrvatska dala podršku produženju mandata EUFOR-a

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović na Vijeću sigurnosti pozvao je na nastavak podrške međunarodne zajednice njegovoj zemlji uključujući ostanak OHR-a upozoravajući pritom kako Republika Srpska ugrožava Daytonski sporazum kreirajući uvjete za secesiju tog entiteta.

Hrvoje Ćurić Hrvatinić, otpravnik poslova u misiji Hrvatske pri UN-u, tokom rasprave je dao podršku produženju mandata EUFOR-a ističući kako Hrvatska ostaje dosljedno opredijeljena za poštivanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta BiH kao i Daytonskog sporazuma.

Kazao je i kako prava sva tri konstitutivna naroda moraju biti poštovana u cjelosti i primijenjena u praksi, a najvažnijom zadaćom vidi što bržu uspostavu nove vlasti u BiH.

Dodao je kako je važno da je na izborima pobijedila legitimna predstavnica hrvatskog naroda koja je izabrana u Predsjedništvo BiH, a Hrvatska očekuje sistemsko rješenje za izborni zakon kroz dijalog uključenih strana.

Poručio je kako će Hrvatska ostati stabilan partner BiH u cilju ostvarenja njene evropske budućnosti.

18:27

HRT (otvara se u novom prozoru)

Vijeće sigurnosti UN-a produljilo mandat EUFOR-u, većina poduprla OHR

Sarajevo Vijeće sigurnosti UN-a jednoglasno je za godinu dana produljilo mandat vojne misije Europske unije u BiH, a tijekom rasprave o stanju u toj zemlji većina članica ovog tijela dala je potporu Uredu visokog… Ceo tekst

Sarajevo

Vijeće sigurnosti UN-a jednoglasno je za godinu dana produljilo mandat vojne misije Europske unije u BiH, a tijekom rasprave o stanju u toj zemlji većina članica ovog tijela dala je potporu Uredu visokog predstavnika (OHR) s izvršnim ovlastima kao i cjelovitosti i suverenitetu BiH.

Vijeće sigurnosti o stanju u BiH raspravlja svakih šest mjeseci na temelju izvješća iz OHR-a, a posljednji je u New York stigao s potpisom Louisa Crishocka, američkog diplomata koji privremeno obnaša dužnost visokog predstavnika međunarodne zajednice nakon što je Christian Schmidt u lipnju podnio ostavku pod pritiskom administracije Donalda Trumpa.

U tom dokumentu koji su u petak u cijelosti objavili iz sjedišta OHR-a u Sarajevu stoji kako su razdoblje od svibnja u BiH obilježile pripreme za izbore, smrt ratnog zločinca Ratka Mladića i nastavak opstrukcija koje utječu na funkcioniranje državnih institucija.

Iako su izravni izazovi ustavnom poretku Bosne i Hercegovine koji su se pojavili početkom 2025. bili manje izraženi u ovom izvještajnom razdoblju, institucionalne opstrukcije i zapaljiva politička retorika su nastavljeni. OHR pritom upozorava kako glavni izvor takvih problema i dalje predstavljaju vladajući krugovi iz Republike Srpske.

- Stalne opstrukcije slabe državne institucije, ograničavaju njihovu sposobnost da ispunjavaju svoje zakonske obveze i odgađaju euroatlantske integracije, a u kombinaciji s pokušajima zaobilaženja državnih institucija i uspostavljanja odvojenih struktura u Republici Srpskoj, oni pojačavaju scenarij de facto odvajanja, ocjena je OHR-a.

Osim Milorada Dodika i njegove stranke, u izvještaju je u kontekstu poteškoća u funkcioniranju vlasti spomenut i HDZ BiH i to zbog konstatacije da su zastupnici ove dvije stranke napuštali sjednice Doma naroda državnog parlamenta pa su zakoni doneseni u Zastupničkom domu često ostajali blokirani.

Opstanak OHR-a i dalje problematičan samo Kini i Rusiji

U izvješću je navedena i ocjena kako nije bilo nikakvog napretka u ispunjavanju pet ciljeva i dva uvjeta koji su još 2008. godine definirani kao pretpostavka za zatvaranje OHR-a.

Tammy Bruce, američka veleposlanica pri UN-u, kazala je kako Washington podupire suverenitet i teritorijalni integritet BiH kao i napore sadašnjeg visokog predstavnika Crishocka s ciljem da lokalni lideri postupno preuzmu sve veću odgovornost.

Uz jasnu potporu OHR-u predstavnica Velike Britanije Sarah MacIntosh istaknula je kako London odlučno osuđuje "retoriku koja poziva na secesiju ili na uspostavu trećeg entiteta" smatrajući ih protivnim Daytonu i prijetnjom miru i stabilnosti.

Francuski veleposlanik Jerome Bonnafont također je osudio "separatistički diskurs" u BiH te je podržao što brži izbor novog visokog predstavnika koji bio trajno naslijedio Schmidta.

Ruski veleposlanik Vasilij Nebenzja tako je tvrdio da su vanjske sile "pokušale utjecati na posljednje izbore u BiH", a uvjeren je da će njihov ishod pridonijeti stabilizaciji stanja u BiH.

Hrvatska dala potporu produženju mandata EUFOR-a

Predsjedatelj Predsjedništva BiH Denis Bećirović na Vijeću sigurnosti pozvao je na nastavak potpore međunarodne zajednice njegovoj zemlji uključujući ostanak OHR-a upozoravajući pritom kako Republika Srpska ugrožava Daytonski sporazum kreirajući uvjete za secesiju tog entiteta.

Hrvoje Ćurić Hrvatinić, otpravnik poslova u misiji Hrvatske pri UN-u, tijekom rasprave je dao potporu produženju mandata EUFOR-a istaknuvši kako Hrvatska ostaje dosljedno opredijeljena za poštivanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta BiH kao i Daytonskog sporazuma.

Rekao je i kako prava sva tri konstitutivna naroda moraju biti poštovana u cijelosti i primijenjena u praksi, a najvažnijom zadaćom vidi što bržu uspostavu nove vlasti u BiH.

Poručio je kako će Hrvatska ostati stabilan partner BiH u cilju ostvarenja njene europske budućnosti.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!